Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Muzej je otvoren!

U trenutku kad je posljednje umjetničko djelo koje je ušlo u stalni postav MSU-a, Obojeno crijevo, rad Gorkog Žuvele, preko pozornice na kojoj su ga u restauratorskim rukavicama od mladih muzejskih volontera primili najviši uzvanici na svečanom otvorenju, premijerka Jadranka Kosor, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, te ministar kulture Božo Biškupić i ravnateljica Snježana Pintarić, novi dom naše suvremene umjetnosti službeno je otvoren. Vesela i bučna skupina mladih ljudi pronijela je Obojeno crijevo kroz stalni postav i prostor za povremene izložbe. Bio je to na neki način simboličan put kojim su kroz Muzej trebali krenuti i brojni uzvanici, umjetnici, gosti, prijatelji, namjernici i neslučajni prolaznici. Posve cool ostali su partijaneri na Tulumu Nike Radić na tri ekrana zapadnog pročelja.

U nakani ili želji da što prije uđu, mnogi nisu zamijetili na južnom platou glavnog ulaza veliku kamenu skulpturu-fontanu glasovitog poljskog umjetnika Mirosława Bałke, Oči pročišćenja, koju je izradio upravo za taj prostor i našu zemlju: kao spomenik i kao tiho, privatno mjesto: maleni prostor za razmišljanje i osamu, mjesto za osobno i kolektivno pročišćenje. Dok je na istoj toj južnoj strani, na fasadi, brojna pitanja otvorenim umovima postavljao Posthistorijski diptih Brace Dimitrijevića o „slučajnim prolaznicima" i „neumrlim vrijednostima". Oni koji su samo jurili prema ulazu, vjerojatno su „promašili" i Umjetnika pri radu Dalibora Martinisa, koji je novi život udahnuo davnom Chromosovom soboslikaru s glavnoga gradskog trga.

Da, te povijesne večeri 11. 12. 2009. nekima je bilo važno ući u Muzej, bio je važno biti viđen među pet-šest tisuća posjetitelja, bio je važno biti među prvima koji će proći postavom, izložbom i samom zgradom, a drugima pak, gle, zatravljeno se prepustiti umjetničkim djelima. Poput kakva „posthistorijskog meandra", novi dom Muzeja suvremene umjetnosti postupno je prigrlio sve svoje posjetitelje. No, tek nakon što je prošao izravan televizijski prijenos same svečanosti otvorenja i kad je Žuvelino Crijevo „odahnulo" u stalnom postavu. U to vrijeme već su se u Pedagoškoj dvorani u nedjelju okupili sudionici radionice „Potpisujem sve što je plavo".

Zbirkama u pokretu te su se večeri kretale kolone, život je bio kao umjetnost, a velika enigma svijeta ostaje: koji će umjetnik zabilježiti promjenu paradigme u kulturalnom poimanju projekta i sudbina - naime, slike i riječi privukle su u jednoj večeri više ljudi nego nogometna utakmica, a tko je promišljao što to pokreće umjetnost o umjetnosti?

Zakasnio je pred televizijske kamere u izravnom prijenosu, čekao vani, ali ležerno šećući izložbom Akvizije 2004-2009., gdje je postavljena i njegova instalacija Ja pljujem po vlastitom grobu, veliki umjetnik Jan Fabre, nije ni zapazio da ga ne slijede reflektori niti da nije sjedio u prvim redovima među vipovcima. Naposljetku, nije on umjetnik because he can speak English. Svojedobno su receptima za pripremu mozga fluksusovci osvajali nova polja slobode za umjetnost, a od 11. 12. 2009. hrvatska će publika početi osvajati elastični prostor nove zgrade MSU-a.

I dok su neki brinuli brige tko je izvukao kraći kraj beskonačnog štapa, drugi bezbrižni i zaigrani, strpljivo su stajali u redu da vide Muzej spuštajući se niz Dvostruki tobogan Carstena Höllera. I tako su ostavili svoj trag, barem u obliku vedrog sjećanja i vrištanja od uzbuđenja što su časkom postali i sami dijelom umjetničkog djela.

Jer suvremena je umjetnost demokratična, zar ne? Kao i svi njezini prostori, simbolični, metaforični, virtualni i doslovni.

To su posve spontano shvati i mnogobrojni posjetitelji koji su se u subotu odazvali na akciju "Potpisujem sve što je plavo" i donijeli niz predivnih, maštovitih, inovativnih, jedinstvenih radova i darova zato da bi sami postali dijelom Muzeja. S punom odgovornošću tvrdimo da je toga i sljedećeg dana Muzej doista konkurirao susjednom trgovačkom centru, a vjerojatno je čak imao više posjetitelja.

Veli pjesnik Walt Whitman rekao da nema velike poezije bez velike publike. Ništa manje ne očekuje ni novi dom MSU-a.

Prvih pet čitatelja koji odgonetnu zagonetku teksta ispisanog masnim slovima, dobit će na poklon ulaznicu za Muzej.

Jadranka Pintarić

Odnosi s javnošću, publicrelations@msu.hr


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.