Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Izložba “Drugarica à la mode” u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu 16. 7. – 2. 10. 2011.

Izložba “Drugarica à la mode”, koju je organizirao MSU Zagreb, rasvjetljava fenomen odijevanja i mode u Zagrebu od 1945. do 1960. godine.

Velika antropološka izložba bila je prve takve vrste u cijeloj regiji, autor je Ante Tonči Vladislavić, dizajner i sveučilišni profesor. Nakon što je doživjela uspjeh i veliko zanimanje publike pri prvom predstavljanju 2006. na Zagrebačkom velesajmu, sad će je tijekom ljeta i dijela jeseni imati prilike vidjeti i beogradska publika.

Razdoblje, obuhvaćeno izložbom, iznimno je zanimljivo jer pokazuje sudar dviju ideologija – komunističke i građanske, dva svjetonazora – istočnog i zapadnog, dva modna stereotipa – nemodne “drugarice” i “gospođe s memorijom”, nekadašnje milostive, što će poslije pod utjecajem Diorova new looka, EXAT-a 51, modnih i filmskih časopisa rezultirati novim hibridom – “drugaricom gospođom”. Na tragu zapadnog utjecaja oblikovat će se i u ‘’drugarice’’ želja za modom kao poseban oblik estetizacije što stvara neku vrstu‘’hibridnog’’ stereotipa ’’drugarice–gospođe’’. Utjecaj EXAT-a 51, obrazovanje umjetnica, modni časopisi (Naša moda, Svijet), film, fotografija, modne revije, modni saloni, razvoj tekstilne i odjevne industrije, brži protok informacija sa Zapada, stvorit će poseban odnos prema modnom diktatu visoke mode, i to u proizvodnji mode po mjeri u krojačkim salonima, koja je vrlo često jeftinija inačica mode sa Zapada. Neovisno o skromnosti, ta je moda izrazito kreativna, luksuznog i rafiniranog izgleda. To modno razdoblje možemo nazvati razdobljem krojačkih salona koje je proizvelo modu sa svim karakteristikama vremena iz 1950-ih, sukladno stilu visoke mode velikih europskih modnih središta.

Značajan doprinos kulturi odijevanja i razvoju modnog sustava možemo pratiti zahvaljujući bogatoj modnoj dokumentaciji, a to su: fotografije, citati iz različitih dokumenata, društvene i privatne zbirke fotografija, amaterske fotografije, časopisi, novine, brošure, priručnici, knjige… koji nam riječju i vizualno prenose sliku o novom liku žene, o njezinom odijevanju i modi toga vremena.

Na izložbi su zastupljene fotografije o iz privatnih albuma i muzejskih zbirki, iz privatnih kolekcija, te iz ženske revije Svijet. Epohu odlično dočaravaju i ilustracije iz frizerskog udžbenika, bontona, naslovnice Ilustriranog Vjesnika, razni dokumenti, spisi i videozapisi.

Vladislavić se fokusirao na odnos političke moći i mode, odnosno, značenje određenih uniformi. Izložba prati razvoj mode u Zagrebu i njezin odnos prema europskim modnim centrima kao što su Pariz, London i Rim. Još za vrijeme “K & K“ monarhije, Zagreb je bio poznat po krojačkim salonima i naginjao je miteleuropskom stilu, a nakon 1945. postao je jedinstveni primjer kulture odijevanja u kojem su se objedinile karakteristike “milostiva s memorijom“ i “drugarica“. Zagreb je po tome bio specifičan u cijeloj bivšoj Jugoslaviji i čak unutar cijelog komunističkog bloka.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.