Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Program

Predavanja uz izložbu „NOarhiv“

MSU, NO galerija, 20. travnja u 13 sati i 23. travnja u 18 sati

Ulaz na predavanja je slobodan i nije potrebna prethodna najava. Predavanja će biti na engleskom jeziku.

Predavanja: Laurence Rassel i Richarda M. Stallmana

U sklopu završne faze projekta Digitalizacija ideja – arhivi konceptualnih i neoavangardnih praksi,uz javne prezentacije digitaliziranog arhiva dostupnog na internetu i tri izložbe u Zagrebu, Varšavi i Ljubljani, u Dvorani Gorgona predavanja će održati Laurence Rassel, ravnateljica Fundació Antoni Tàpies u Barceloni, i Richard Stallman, inicijator pokreta za slobodni softver.

Laurence Rassel, 20. travnja u 13 sati, NO Galerija

Tema predavanja: »Možemo li digitalizirati i online objaviti sadržaje naših povijesnih i budućih arhiva?«

Laurence Rassel će u svom izlaganju sagledati pravna pitanja otvorena digitalizacijom i online publiciranjem povijesnih arhiva Fundació Antoni Tàpies, u kojoj je u procesu stvaranje virtualnog prostora. Centri moderne i suvremene umjetnosti u velikoj su mjeri usmjereni na umjetnike, odnosno autore koji se često nalaze pred izborom da li zaštiti ili predati svoj rad agentima, producentima, distributerima, skupljačima prava. Ta činjenica umnogome ograničava institucije da dijele sadržaj svojih arhiva s javnošću. Virtualni prostor omogućuje reaproprijaciju, komentiranje, istraživanje i aktivno participiranje u arhivu. Stoga je Fundació Antoni Tàpies razvila, zajedno s odvjetničkim timom, protokol za označavanje radova koji obuhvaća pravne informacije (informacije o pravima upravljanja) te automatiziranu organizaciju digitaliziranih dokumenata prema pravnim kategorijama. Projekt obuhvaća analizu osjetljivih pravnih aspekata primijenjenih na raznolike radova i sugerira načine kako dokumente učiniti dostupnima za čitanje i daljnju upotrebu.

Laurence Rassel je od 1997. do 2008. bila članica briselske neprofitne organizacije Constant koja djeluje u prostoru intermedijalnosti i umjetnosti. Usto, usredotočeni su na kulturu i etiku world wide weba. Praksa Constanta inspirirana je načinom na koji tehnološke infrastrukture, razmjena podataka i softveri određuju naš svakodnevni život. Slobodni softver, alternative copyrightu i (cyber)feminizam važna su područja djelovanja te organizacije. Od 2001. do 2006. Rassel je bila koordinatorica projekta ADA – mreže belgijskih centara za obuku žena u promicanju znanja o novim tehnologijama kao integracijskim alatima. Nakon Zagreba, partnerska organizacija Moderna Galerija u Ljubljani ugostit će Laurence Rassel koja će 21. travnja održati seminar pod naslovom Digitizing ideas.

Richard M. Stallman, 23. travnja u 18 sati, Dvorana Gorgona

U predavanju »Slobodno digitalno društvo«, koje suorganiziraju Multimedijalni institut i MSU, Richard M. Stallman će govoriti o pitanjima digitalne inkluzije i dotaknut će se, između ostalog, pitanja digitalnog nadzora, cenzure, slobodnog softvera, internetskih servisa, autorskog prava u kiberprostoru. Aktivnosti usmjerene na "uključivanje" mnogo ljudi u korištenje digitalne tehnologije počivaju na pretpostavci da je inkluzija svakako dobra stvar. Tako se to barem čini kada na inkluziju gledamo iz perspektive neposrednih praktičnih učinaka. Međutim, ako pak gledamo iz perspektive ljudskih prava, pitanje je li digitalna inkluzija dobra ili loša stvar ovisi o tome kakav je to digitalni svijet u koji smo uključeni. Ako želimo djelovati prema digitalnoj inkluziji, imamo odgovornost pobrinuti se da radimo pravu stvar.

Dr. Richard Stallman inicirao je 1983. Pokret za slobodni softver, a 1984. otpočeo je razvoj GNU operativnog sustava (vidi: www.gnu.org). GNU je slobodni softver: svatko ga slobodno može kopirati i redistribuirati, sa ili bez promjena. GNU/Linux sustav, u osnovi GNU operativni sustav uz dodatak Linuxa, danas se koristi na desecima milijuna računala. Stallman je dobitnik ACM Grace Hopper Award, stipendije MacArthur Foundation, Pioneer Award Electronic Frountier Foundationa i Takeda Award for Social/Economic Betterment, kao i nekoliko počasnih doktorata.

Karol Radziszewski: „Kisieland“, 24. travnja 2012. u 18.00 sati, NO Galerija

Dugoročni projekt Karola Radziszewskog„Kisieland“ na svjetlo dana donosi nekoliko stotina dijapozitiva iz 1980. koji dokumentiraju umjetnička događanja s naglašenim gay temama u domu prijatelja Ryszarda Kisiela, osnivača i izdavača prvog gay-zinea iz komunističkih vremena, poznatijeg kao „Filo“. Radziszwskijev projekt nastoji barem djelomično učiniti vidljivim arhiv koji, zbog nedostatka interesa LGTB zajednice u Poljskoj, nije našao mjesto u javnoj percepciji i koji je, na kraju, doslovno iznesen iz zemlje u kojoj je nastao. Kiesielov arhiv približava nam svakodnevicu 1980-ih i donosi transnacionalna strujanja te dekade, na površini obilježene hladnim ratom i suprotnostima Istoka i Zapada, ukazujući na skrivenu i iznenađujuće kozmiopolitsku zajednicu umjetničkih avangardi tog vremena u Gdanjsku, Varšavi, Londonu i New Yorku.

Karol Radzisezwski je multimedijalni umjetnik i kustos. Živi i radi u Varšavi. Izdavač je i glavni urednik „DIK Fagazinea“.

***

Luiza Nader: Arhivska groznica danas.

Konferencijska dvorana knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 11-13 sati

Predavanje govori o temi arhiviranja (i historizacije), zašto postoji povijesna potreba za tim i politička ograničenja, poput nostalgične potrage za korijenima i željom za pronalaženjem beuzuvjetne istine u arhivskim pričama. Arhivi u srednjoj Europi osobito teže postati ne samo predmetom povijesnih i kulturoloških istraživanja, nego i mjesta za snove, nesvjesne želje i projekcije. Osim teorijskog predavanja, Luiza Nader će održati i dva seminara.

***

Digitalizacija ideja: arhivi konceptualnih i neoavangardnih umjetničkih praksizajednički je projekt koji je inicirao Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, a okuplja Muzej savremene likovne umetnosti Vojvodine, Modernu galeriju u Ljubljani i Muzej moderne umjetnosti u Varšavi. Jezgra projekta je internetska baza podataka u kojoj je okupljena i predstavljena digitalizirana građa iz zbirki, arhiva i knjižnica partnerskih muzeja, kao i privatnih arhiva. Riječ je o uglavnom nekonvencionalnim umjetnički radovima i publikacijama, koji su u vrijeme svojeg nastanka, od šezdesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća, nastojali djelovati izvan muzejskih postava i zatvorenosti staklenih vitrina. Danas njihova rijetkost i krhkost traži posebnu zaštitu, nerijetko u suprotnosti s načelima koja su dovela do njihova nastanka.

Projekt je podržan sredstvima Europske komisije kroz program EU Kultura 2007-2013.

Projekt podržavaju ERSTE Stiftung, Artmentor fondacija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.