Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Amela Frankl: Što nosim

Narudžba br. 10: Empatija i umjetnost / Suradnja s Jensom Hauserom

Naručitelj: Kontejner / biro suvremene umjetničke prakse

četvrtak, 24. siječnja 2013. godine u 17 sati

Kontejner je pozvan da surađuje na projektu Što nosim umjetnice Amele Frankl pa smo od početka pozorno pratili njegov razvoj. Umjetnica je dobila mnogo, na različite načine provokativnih narudžbi koje su išle za tim da mu, s jedne strane, osujete granice i malo ga okrhnu ili da propitaju snagu strukture projekta kao takvog. S druge strane narudžbe su bile samougađajuće na intelektualnoj ili osjetilnoj ravni. Zanimalo nas je izbjeći ta dva pristupa. Nismo htjeli da narudžba bude jedna od tih razarajućih, iako je koncepcija projekta takva da se umjetnica nudi na milost i nemilost svojih kolega i prvi impuls je najčešće upravo takav. S druge strane nismo htjeli ni da nam donese sir i vino iz Pariza, jer bismo radije sami tamo po te dvije božanske namirnice. Intencija nam je bila konstruktivno pristupiti narudžbi. Zapravo, htjeli smo vidjeti može li naša narudžba u projektu Što nosim donijeti štogod dobroga samoj umjetnici, biti od interesa za Amelu i njen umjetnički rad.

Ponudili smo joj dvije opcije. Prva je bila da izloži svoj rad u nekom po njoj relevantnom galerijskom prostoru u Parizu – i to u dogovoru s institucijom ili bez dogovora. Druga je bila da uspostavi suradnju s Jensom Hauserom – kustosom njemačkog porijekla koji živi u Parizu a poznat je kao promicatelj cutting edgebiotehnoloških umjetničkih praksi. Kontejner je s njim u kontinuiranoj suradnji od 2005. godine i Touch Me festivala na kojem je Hauser bio gost simpozija. Hausera smatramo značajnim kustosom ne samo zbog svjetonazorske bliskosti već upravo zbog njegove velike sposobnosti da etablira određene umjetničke prakse zahvaljujući izuzetnoj teorijskoj artikuliranosti.* Također, izazov nam je vidjeti na koji način će ta suradnja djelovati na umjetnost Frankl, pogotovo zato što se prije nije bavila projektima koji povezuju umjetnosti i znanost. Obzirom da je jedan od zadataka kustosa i međunarodna promocija umjetničkih koncepata, praksi i umjetnika, a nakon što je Amela Frankl izabrala potonji prijedlog kao zanimljiviji, uspostavili smo vezu između nje i Jensa Hausera…

Kontejner

Rezultat narudžbe br. 10 osnivanje je Neprofitne Umjetničke Udruge za nesebičnu i nekontroliranu promidžbu društvene empatije, Oksitocinom Do Empatije - ODE i realizacija prve akcije Udruge ODE u MSU.

Udruga ODE osnovana je u rujnu 2012. godine s ciljem senzibiliziranja, osvještavanja i poticanja javnosti na empatiju kroz umjetničke akcije. Sve akcije udruge ODE temeljit će se na uporabi hormona oksitocin koji duboko djeluje na proces neposrednog uživljavanja u emocionalna stanja i ponašanja drugih - empatiju.

Empatija je intuitivna sposobnost razumijevanja drugog. I dok se simpatija temelji na izjednačavanju osjećaja s drugim, empatija omogućuje iskustvo “staviti se na mjesto“ drugog. Empatija je sposobnost odvajanja od vlastitih osjećaja i svakog pokušaja uvjeravanja drugih u vlastite stavove i ideje, te usmjeravanja pažnje prema drugoj osobi. Empatija je ispravno razumijevanje druge osobe, njezinih interesa, potreba, osjećaja i stavova, bez obzira kako drugu osobu doživljavamo. Empatija ne vodi obavezno htijenju da nam se druga osoba svidi, da odobravamo njezine stavove i postupke, da se s njom identificiramo. Empatija nije usklađivanje stavova. Empatija ne dovodi do harmonije. Empatija omogućuje vrijednosno neutralan način promatranja situacije, iskrene i konstruktivne odnose, stjecanje povjerenja, razumijevanje, komunikaciju i izgradnju međuodnosa koji nisu nužno temeljeni na istom vrijednosnom sudu.

O važnosti empatije za umjetnost pisao je francuski filozof Henri Bergson u svom kapitalnom djelu Essai sur les données immédiates de la conscience.Empatija je sposobnost koju Bergson smatra uvjetom za razumijevanje i solidarnost prema umjetničkom djelu. U studiji Sam protiv svih? Nasilje i intersubjektivnost kod Henrija Bergsona njemački filozof Johannes Schick navodi: [...] Bergson već u Eseju govori o odnosu s drugim. Nedjeljivost drugog Bergson jasno afirmira tvrdnjom da je nemoguće razumjeti drugog bez da se ne postane drugi, te kako samo umjetnost može nadvladati tu nemogućnost, zato što je umjetničko djelo izraz cjelovite ličnosti, izraz kojeg se može jasno sagledati i provjeriti. Polazište jednog umjetničkog djela je osjećaj koji u potpunosti zaokuplja cijelu ličnost. Osjećaj proizvodi poseban odnos sa svijetom i drugim. […]

Ova Bergsonova tvrdnja moto je prve akcije Udruge ODE u MSU.

Događa li vam se često da prilikom posjeta nekoj izložbi osjetite ravnodušnost prema izloženom umjetničkom djelu? Da li imate snage pokušati se iskreno uživjeti u emocionalno stanje autora, razumjeti iskazane osjećaje koje vam autor prenosi kroz svoje djelo? Vođeni ravnodušnošću, bez bilo kakvog razmišljanja i osjećaja odmaknuli ste svoj pogled s tog istog umjetničkog djela.

Uvjerena kako je muzej mjesto na kojem se empatija mora trajno promicati, Udruga ODE odlučila je Eksperimentalno istraživačkom odjelu MSU-a darovati opremu za empatijski pristup umjetničkom djelu. Oprema Model:00 namijenjena je kustoskom timu muzeja koji će je moći koristiti u slučajevima kada se posjetitelj muzeja požali na nerazumijevanje i ravnodušnost prema izloženim umjetničkim djelima, te kada kustoski tim odluči da ne postoji niti jedan drugi način kojime bi se moglo utjecati na posjetiteljevu empatijsku percepciju, osim kemijskim putem, uporabom oksitocina.

Oprema Model:00 za empatijski pristup umjetničkom djelu ostaje u trajnom vlasništvu Eksperimentalno istraživačkog odjela Muzeja suvremene umjetnosti i služit će za opću dobrobit.

Eksperimentalno istraživački odjel MSU-a i Udruga ODE pozivaju vas u četvrtak, 24. siječnja 2013. godine u 17 sati budete nazočni darivanju opremeModel:00.

Autorica: Amela Frankl

Kustos projekta: Tihomir Milovac

Mjesto: MSU, Ekstenzija

Vrijeme: tijekom 2011./ 2012. /2013.

Realizirane narudžbe:

1. Etika heroja (Iva Rada Janković)

2. Valérie Jouve, prvi put ( Marina Viculin)

3. Velvet melankolija (Feđa Vukić)

4. Bubnjar (Kornel Šeper/URK)

5. Pogledajmo što je ispod kože(BLOK /Vesna Vuković, Ivana Hanaček)

6. Neke stare pjesme (Evelina Turković)

7. Pismo ( DelVe/ Ivana Bago)

8. Potencijal prostora (Irena Bekić)

9. Čitajte Boomerang! ( Tanja Vrvilo )

* Jens Hauser je kustos, kritičar i teoretičar koji se bavi odnosom između umjetnosti i tehnologije, trans-žanrovima i kontekstualnom estetikom. Bio je kustos izložbi kao što su L'Art Biotech (Nantes, 2003.), Still, Living (Perth, 2007.), Article Biennale (Stavanger, 2008.), sk-interfaces (Liverpool, 2008. / Luxembourg, 2009.), Transbiotics (Riga, 2010.), Synth-ethic (Vienna, 2011.) i Fingerprints… (Berlin, 2011. / München, 2012.). Organizirao je nekoliko interdisciplinarnih konferencija te je gostujući predavač na međunarodnim sveučilištima i umjetničkim akademijama. Na Ruhr-Universität Bochum trenutačno se bavi istraživanjem paradigmi biomedijalnosti (biomediality) i wetware-a. Član je žirija Ars Electronica festival u kategoriji Hibridna umjetnost. Jedan je od osnivača i suradnika europskoga kulturnog televizijskog programa ARTE.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.