Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Program

VOJIN BAKIĆ: SVJETLONOSNE FORME

Izložba je produljena do 2. ožujka 2014.

Vojin Bakić je umjetnik s bogatim stvaralačkim opusom te se ubraja ne samo među najbolje hrvatske kipare 20. stoljeća, nego ga svjetska kritika ubraja i među najvažnije europske kipare modernizma.

Retrospektivna izložba Vojina Bakića Svjetlonosne forme, koja predstavlja velik događaj za svijet umjetnosti i kulture otvorena je u MSU 7. prosinca 2013. Osim najvažnijih radova, oko 200 skulptura i 80-tak crteža, na izložbi su izložene i skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, projektna i osobna dokumentacija te filmska građa.

Bakićeva prva retrospektiva, odabirom najznačajnijih radova nastalih tijekom 50 godina u stilsko-morfološki raznovrsnim ciklusima plodnog stvaranja, pruža mogućnost kritičke analize, valorizacije i novog čitanja njegova doprinosa hrvatskoj i europskoj modernističkoj skulpturi i spomeničkoj plastici.

Nakon formalnog obrazovanja na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, u četrdesetim godinama 20. stoljeća zapažen je po zreloj izvedbi skulptura u kojima prepoznajemo utjecaje hrvatske i europske moderne kiparske tradicije (Kršinić, Frangeš-Mihanović, Rodin, Maillol). Tematski razrađuje ženski akt, portrete i animalizam. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata izvodi narudžbe za javne spomenike u maniri socijalističkog realizma, no već se početkom 50-ih godina udaljuje od tih načela i odlučno oslobađa od tradicije. Daljnjim istraživanjem i redukcijom, došao je do punoga, sažetoga volumena, forme koja je proizašla iz organskog svijeta, bliska Hansu Arpu. Nastaju radovi u tematskim ciklusima ― glava, akt, torzo, animalizam. Krajem 50-ih, formu je razlistao, a plohu počinje zarezivati, savijati i probijati te otvarati prodoru prostora, koji tretira kao novo oblikovno sredstvo. Ploha, njezina površina i prostor postaju najvažniji likovni elementi Bakićeve kiparske sinteze.

Umjetnik velike stvaralačke energije, početkom 60-ih postaje predvodnikom apstraktnog izraza u hrvatskoj skulpturi. Radi u suvremenim materijalima, a plohu dijeli u konveksno-konkavne krugove koji su organski vezani jedni za druge. Njihov visok sjaj reflektira okolni prostor, a skulptura odražava igru punine i praznine, pozitiva i negativa, volumena i prostora. Po riječima Vojina Bakića, ti svjetlonosni oblici izražavaju životnu radost, bljesak, svjetlost. Humanizam i afirmacija pozitivnih vrijednosti koji su prisutni u prvim, još figurativnim radovima, na simboličkoj su razini prisutni i u njegovim posve apstraktnim djelima. Skulpture koje je Jure Kaštelan poetski nazvao Svjetlonosne forme, pripadaju jednom od njegovih stvaralačkih ciklusa (1963-1968) kojima je rješavao nove kiparske probleme. Međutim, traganje za svjetlom, boljitkom i napretkom, dio je modernističke utopije koju je dijelio sa suvremenicima koji su u poslijeratnoj Jugoslaviji željeli stvarati bolji i humaniji svijet. Ono je obilježilo njegovo cjelokupno stvaralaštvo.

Iznimnom snagom vizije i vrhunskom kreacijom, Vojin Bakić početkom 60-ih čini odlučan zaokret u načinu oblikovanja monumentalne spomeničke skulpture na području tadašnje Jugoslavije. Ideološki zadatak lišava naracije, a apstraktnim jezikom visokog modernizma uzdiže skulpturu do univerzalnog znaka. Kipar poznat po javnim narudžbama, početkom 90-ih doživio je bezumno uništavanje vlastitih spomenika, a percepcija, stručna valorizacija i prezentacija njegova stvaralaštva zašla je u fazu diskontinuiteta.

Retrospektiva u Muzeju suvremene umjetnosti želi vratiti Vojina Bakića na mjesto koje mu pripada u povijesti hrvatske i europske umjetnosti, ali i potaknuti na promišljanje našeg odnosa prema spomeničkoj baštini i društvenom sjećanju. Retrospektivna izložba će biti otvorena do 2. 3. 2014.

Nakon promjena koje su se u Hrvatskoj dogodile početkom 90-ih, naslijeđe iz vremena socijalizma bilo je zanemareno i potiskivano na marginu. Ono je postalo predmetom interesa tek nekolicine suvremenih umjetnika. Na izložbi su, uz Bakićeve, pokazani i radovi umjetnika koji se bave njegovim spomenicima s različitih autorskih pozicija ― od interpretacije modernističke baštine u radovima Marka Lulića, preko propitivanja utopijskih modela socijalističkog društva, našeg odnosa prema tim fenomenima te pitanjima gubitka društvenog sjećanja u djelima Davida Maljkovića, do kritike našeg odnosa prema spomenicima NOB-a u radovima Igora Grubića.

Izložbu prati opsežan dvojezični katalog s tekstovima desetak uglednih hrvatskih i inozemnih povjesničara umjetnosti i kritičara. Tekstovi su strukturirani u dva dijela. U prvom dijelu nalaze se tekstovi autora koji su istražili različite fenomene Bakićeva opusa (Tonko Maroević, Zvonko Maković, Ješa Denegri, Nataša Ivančević, Henry Meyric Hughes) dijalog suvremenih umjetnika i Bakićeve modernističke baštine (Leila Topić) te stanje spomenika u postjugoslavenskom kontekstu (Gal Kirn). U drugom dijelu kataloga objavljeni su pretisci najznačajnijih tekstova koji su tijekom 50-ih i 60-ih tumačili pojedine segmente Bakićevih morfoloških cjelina (Milan Prelog, Radoslav Putar, Vera Horvat Pintarić, Božo Bek).

Katalog se može kupiti putem web shopa MSU-a na ovoj poveznici:

http://msu.shoppingcentar.com.hr/Katalozi-Izlozbi/VOJIN-BAKIC-SVJETLOSNE-FORME_pr369828ct2576.html

Kustosica izložbe, urednica kataloga: Nataša Ivančević, muzejska savjetnica MSU

Autorice likovnog postava, suradnice na izložbi: arhitektice Ana Martina Bakić, Vjera Bakić

Asistentica: Ana Škegro

Grafičko oblikovanje publikacija, vizuala izložbe i suvenira (majice, platnene torbe, rokovnici, nakit) koji prate izložbu realizirali su Andro Giunio i Ira Payer iz Superstudio 29.

Video koji se prikazuje tijekom trajanja izložbe na medijskoj fasadi MSU-a, inspiriran je radovima iz ciklusa Svjetlonosne forme. Autorica videa je umjetnica Ana Opalić.

Program uz retrospektivu Svjetlonosne forme

Uz izložbu su se događale brojne aktivnosti sadržajno vezane uz retrospektivu Vojina Bakića i na taj način obogatile te dale novu vizuru samoj izložbi.

Bila su predavanja, stručna vodstva i brojne radionice vezane uz stvaralaštvo Vojina Bakića koja predstavljaju izvrstan primjer na kojemu se mogu lako pratiti i protumačiti tendencije i mijene u umjetnosti i kiparstvu, od poslijeratnog soc-realizma, preko redukcije i sažimanja forme u pedesetima do organskih oblika i razlistalih, istanjenih, „crtačkih“ formi sve do svjetlonosnih oblika u šezdesetima.

U subotu, 14. 12. 2013. na Dan muzeja, uz bogati rođendanski program, bilo je vodstvo Bakićevih unuka – Ane Martine i Vjere Bakić, autorica arhitektonskog postava izložbe i suradnice na izložbi, pod nazivom Osobno o Bakiću koje su iz jedne druge, sasvim osobne perspektive dočarale Bakićev život i stvaralaštvo. Nadalje, kustosica izložbe Nataša Ivančević održala je stručno vodstvo po izložbi Vojina Bakića.

Posebno zanimljiv segment čine Bakićevi spomenici u javnom prostoru, na čiju važnost se i tematski nadovezao razgovor pod nazivom: „Ideološki aspekti spomenika NOB-a, od 1945. do danas“. Razgovor se održao u Dvorani Gorgona 22. 1. 2014. u 18 sati. Sudjelovali su: Tvrtko Jakovina, Snješka Knežević, Zvonko Maković, Lidija Merenik, Nataša Ivančević i Tomislav Petrinec (Ministarstvo kulture). Moderator: Zvonko Maković

U Noći muzeja, 31. 1. 2014. sljedeća su događanja u prostoru izložbe:

19.00 „Kako smo gradili spomenik u Kamenskoj“, govori jedini živući projektant statike i konstukcije spomenika, dr. sc. Boris Medja, razgovor moderira Nataša Ivančević, kustosica izložbe.

20.00 „Subjektivni i objektivni pogledi“ - arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, unuke Vojina Bakića, autorice likovnog postava i suradnice na izložbi provest će posjetitelje kroz izložbu Vojina Bakića.

21.00 „Od male mjere do velike mjere“ - tematskim vodstvom retrospektivom Vojina Bakića, kustosica retrospektive Nataša Ivančević, tumačit će genezu nastanka monumentalnih Bakićevih spomenika.

Uz izložbu planiran je organizirani posjet i razgovor o zagrebačkim spomenicima Vojina Bakića na Dotršćini. Vrijeme održavanja programa: u subotu, 22. veljače u 12 sati, mjesto okupljanja je na ulazu u Spomen područje Dotrščina, ispred centralnog spomenika.

Penelope Curtis, ravnateljica Tate Britain, održat će predavanje 30.01.2014. godine u 18 sati u Dvorani Gorgona. Penelope Curtis, inače autorica značajnih publikacija o britanskoj modernističkoj skulpturi, predstavit će svoja istraživanja fenomena iznimno vitalne moderne skulpture britanskog kontinenta, koja je utjecala na promjenu smjera i razvoj europske i svjetske moderne skulpture.

Najavljujemo novost: Ulaznice, stručna vodstva, radionice i organizirani prijevoz mogu se kupiti i on-line, preko sustava Eventim, www.eventim.hr i na njihovim prodajnim mjestima.

Izložba je realizirana uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport i Ministarstva kulture Republike Hrvatske te se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića.

Sponzori:

Glavni partner: T - Hrvatski telekom

Zlatni sponzor: INA

Srebrni sponzor: Croatia osiguranje

Medijski pokrovitelji: Jutarnji list, t-portal, Radio student.

Sponzori: Turistička zajednica grada Zagreba, Europlakat, Eventim, Kunsttrans, Sto Ges.m.b.H.

O Vojinu Bakiću:

Vojin Bakić rođen je u Bjelovaru 5. lipnja 1915. Svojim je apstraktnim izričajem postigao najviše domete u kiparskom mediju stvorivši djela koja sažimaju kolektivno i individualno iskustvo vremena. Radovi iznimne kvalitete i inovativnosti, već u godinama nastanka predstavljeni su u najznačajnijim prikazima suvremene svjetske i europske moderne skulpture, na najprestižnijim smotrama likovne umjetnosti (Biennale u Veneciji, Documenta u Kasselu, Biennale u Sao Paolu) i na izložbama koje su predstavljale jugoslavensku umjetnost u svjetskim centrima. Bakićeva spomenička plastika i skulpture na otvorenom nalaze se na brojnim europskim lokacijama (Antwerpen, Marl, Mainz, Glonn, Zagreb, Lukovdol, Bjelovar, Petrova gora, Beograd, Kragujevac, Valjevo, Kolašin). Za života je izlagao na preko 200 skupnih izložbi, a od toga ih je 75 organizirano u inozemstvu. Nezainteresiran za vlastitu promociju, duboko uronjen u stvaranje, imao je tek nekoliko samostalnih izložbi, od kojih dvije 1958. i 1964. u organizaciji zagrebačke Gradske galerije suvremene umjetnosti (danas MSU). Premda nije bio aktivan sudionik važnih umjetničkih pokreta EXAT 51 i Nove tendencije, sudjelovao je na njihovim izložbama, a nekoliko je puta izlagao s Piceljem i Srnecom, u Parizu i Londonu. Tijekom pola stoljeća neprestana stvaranja, nastao je opus koji odiše velikim intelektualnim i umjetničkim trudom i svrstava se u sam vrh hrvatske i europske modernističke skulpture. Sam je u jednoj rečenici sažeo vlastito traženje koje je obilježilo njegovo cjeloživotno stvaranje: „Kretanje kroz mrak, traženje procjepa gdje je svjetlo, to je za mene autentičan put.“ Umro je u Zagrebu 19. prosinca 1992. godine.

Za detaljnije informacije o izložbi i programu uz izložbu kontaktirajte: martina.munivrana@msu.hr



Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.