Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Proglašeni dobitnici nagrada T-HT@MSU 2014.

Na prigodnoj svečanosti večeras su u Muzeju suvremene umjetnosti sedmi put proglašeni nagrađeni radovi na natječaju T-HTnagrada@msu.hr.

Stručno povjerenstvo (u sastavu: Anne Barlow, kustosica, ravnateljica Art in General, NY, prof. dr. sc. Leonida Kovač, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb; Dalibor Martinis, multimedijalni umjetnik; Toni Meštrović, audiovizualni umjetnik; Snježana Pintarić,predsjednica stručnog povjerenstva, ravnateljica MSU-a, viša kustosica; Igor Španjol,kustos, Moderna galerija, Ljubljana; Leila Topić, kustosica MSU-a), odlučilo je:

1. nagrada u iznosu od 50.000 kuna pripada Sandri Vitaljić za instalaciju Voljena.

2. nagrada u iznosu od 45.000 kuna pripada Ivani Dražić Selmani za seriju crteža pod nazivom Na Dančama.

3. nagrada u iznosu od 40.000 kuna dodjeljuje se umjetničkom dvojcu Žižić/Kožul za ambijentalnu instalaciju 0,50.

Nagrade su dobitnicima uručile Maja Weber, direktorica Odjela za odnose s javnošću HT-a, Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba i Vesna Bulatović, pomoćnica ministrice kulture.

OBRAZLOŽENJA NAGRADA T-HT@MSU 2014.

SANDRA VITALJIĆ, Voljena

Prva nagrada dodjeljuje se Sandri Vitaljić za fotografsku instalaciju Voljena, nastalu u razdoblju od 2011. do 2013. godine.

Fotografska instalacija Voljena temelji se na dugogodišnjem interdisciplinarnom istraživanju strukturalnog nasilja koje postaje neperceptibilno zahvaljujući procesima normalizacije koji se, među ostalim odvijaju i na područjima umjetnosti i popularne kulture. To je možda i razlog zbog kojeg umjetnica, snimajući anatomske preparate na zavodima za sudsku medicinu aproprira dramatični barokni chiaroscuro, aludirajući time na mrtvu prirodu koja se kao samostalni umjetnički žanr pojavljuje u baroknom razdoblju. Njezina fotografska izvedba fokusira kulturalnu uporabu, ili preciznije, estetizaciju i diskurzivnu diseminaciju mrtvog ženskog tijela kao posljedice seksualno motiviranog zločina. Ona ne izlaže samo fotografsku sliku, nego krajnje estetizirani masivni predmet u koji je fotografska slika s dva istovjetna lica, dakle s licem identičnim naličju, doslovce inkorporirana. Fotografska povećanja načinjena u formatu koji odgovara prirodnoj veličini snimljenog predmeta umetnuta su, ili točnije, sabijena između dvije prizme od potpuno prozirnog, bezbojnog pleksiglasa. U postavu izložbe ti se estetizirani objekti doimaju kao da lebde, ili poput osvijetljenih partitura unutar dramatične inscenacije tenebrističke slike. Fotografirana materija organskog podrijetla uronjena u staklenku s formalinom, neživi je predmet koji je nekad bio živo ljudsko biće. Posrijedi su dijelovi tijela koji doslovce čine vidljivim uzrok nasilne smrti, ali u funkciji metafore učestalo bivaju erotizirani u ljubavnim pjesmama. Dovodeći pogled gledatelja u polje disolucije granice između željenog i jezovitog rad Sandre Vitaljić stvara pozornicu na kojoj se kritički progovara o neperceptibilnim uzrocima takozvanih crnih statistika.

IVANA DRAŽIĆ SELMANI, Na Dančama

Drugu nagradu stručno povjerenstvo dodjeljuje umjetnici Ivani Dražić Selmani za seriju crteža pod nazivom Na Dančama iz 2013. godine.

Ivana Dražić Selmani u svom radu objektivizira osobna svjedočanstva i obiteljska sjećanja pretvara u društveni događaj. Umjetnica crtačkom intervencijom segmente svakodnevnog života premješta iz registra dokolice i obiteljske historije te odabrani prizori malih dimenzija ugljenom na papiru prerastaju specifičan okvir trenutka. Popratno pismo s početka Drugog svjetskog rata u kontekstu globalnih strahota nosi poruku neobjašnjive lakoće postojanja: kupanja koje ispire sve breme onog što nosimo kao pojedinci. Bezbrižna meditativna utopljenost u trenutno zbivanje izvan povijesnog vremena osnovni je motiv autoričina rada. Umjetnica dokazuje kako je melankolija i dalje neophodna pratilja svake inovativne kulture i muza umjetnosti kojoj u okruženju kroničnog nedostatka političkih ideja i vizija na pragu novog hladnog rata prijeti istrebljenje. Neživa memorija tako produbljuje i podržava živo obiteljsko sjećanje, a rad mudrošću vremenskoga odmaka zamjenjuje patos i sentiment događaja te mijenja varljivo iskustvo jedinke otkrivajući dvojaku prirodu medija.

ŽIŽIĆ/KOŽUL,0,50

Treću nagradu žiri dodjeljuje umjetničkom dvojcu Žižić/Kožul za ambijentalnu instalaciju 0,50 iz 2014. godine.

Ambijentom 0,50 umjetnički dvojac Žižić/Kožul jasno je artikulirao svijest o neumornom i sveprisutnom nasilju i pandemiji konzumerističke „kulture“. Njihov ambijent ukazuje na transformaciju javnog prostora u trgovačke centre namijenjene kontroliranom i na potrošnju usmjerenom provođenju slobodnog vremena, točnije, dominaciji logike profita.

K tome, vrijednost njihova rada leži u činjenici što su zaoštrenu presliku globalnih tendencija nestanka javnih prostora artikulirali u specifičnost lokalnog konteksta. S druge pak strane, središte čitavog ambijenta postaje plastična boca namijenjena recikliranju, koja umjetničkom transformacijom postaje „objekt žudnje“ ukazujući na naličje opsesivne potrošnje. Boca ovdje nije samo fetišistički predmet želja ili žuđeni umjetnički predmet izložen poput muzejskog eksponata sa svim detaljima koje takav predmet traži – postament, svjetlo, izolaciju – nego snažan otisak koji globalni kapitalizam upisuje u prostor.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.