Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Program

Izložbe jesen/zima 2014.

Julije Knifer: Bez kompromisa

MSU, 20. 9. – 6. 12. 2014.

U povodu devedesete godišnjice rođenja i desete godišnjice smrti Julija Knifera (Osijek, 1924. – Pariz, 2004.) u Muzeju suvremene umjetnosti održava se retrospektivna izložba jednog od najvećih hrvatskih slikara 20. stoljeća na kojoj je obuhvaćeno nešto više od pola stoljeća njegova umjetničkog djelovanja.

Julije Knifer u svijetu umjetnosti je postao prepoznatljiv po geometrijskoj formi meandra. Do meandra je došao tragajući za formom anti-slike početkom šezdesetih godina 20. stoljeća. Taj jedinstveni opus povjesničari umjetnosti pokušali su smjestiti u različite stilove i pravce u kontekstu poslijeratne umjetnosti, ali njegov se izričaj opirao svakoj klasifikaciji. Preduvjet i duhovno ishodište Kniferovih meandara pripadanje je grupi Gorgona (1959-1966) u čijem se kontekstu prvi put pojavila radikalna kritika modernističkog slikarstva i odmak u drukčije poimanje umjetnosti postupcima koji će na globalnoj likovnoj sceni postupno zaživjeti tek desetljeće poslije, u okviru konceptualne umjetnosti.

Osim bogate kolekcije Kniferovih djela iz MSU-a, djela na izložbi posuđena su i iz mnogih privatnih, javnih pa i inozemnih kolekcija (MoMA u New Yorku, Centar Georges Pompidou u Parizu, Mamco u Ženevi itd.). Neka od tih djela nikada prije nisu bila izložena u Hrvatskoj. Na izložbi su i njegovi rani radovi koji su prethodili meandrima i muralima u javnim prostorima. Izložene su također i brojne skice, video-dokumentacija o nastanku golemog meandra u kamenolomu kraj Tübingenate njegovi autentični zapisi. U dnevnicima se može pratiti njegov rad, stajališta o životu i umjetnosti. Začuđujuće je kako je strogo kontrolirao maštovite kreativne postupke koji se uvijek kreću između dviju krajnosti – crnog i bijelog, akcije i mirovanja.

Kustosica izložbe: Radmila Iva Janković

Suradnica: Ana Knifer

Stručni savjetnik: prof. dr. Zvonko Maković

Postav: Radmila Iva Janković i Ana Knifer

Arhitektonsko oblikovanje prostora: Filip Kožarić

Peter Kogler

MSU, 18. 12. 2014 – 20. 2. 2015

Istaknuti protagonist austrijske suvremene umjetnosti, Peter Kogler jedan je od prvih umjetnika čiji se rad temelji na računalno generiranim projektima koji su namijenjeni arhitektonskim, vanjskim i unutarnjim prostorima. U svojim različito kodiranim izvedbama inspiraciju crpi iz bogatog vokabulara suvremene digitalne informacijske i komunikacijske tehnologije, te iz filmske arhitekture. Međunarodni je ugled stekao izlaganjem svojih radova na Venecijanskom bijenalu (1986), Documenti IX (1992) i Documenti X (1997), prvenstveno kao autor koji aktivira prostor aktualnim medijima i potiče gledatelja na interakciju. Pomičući granice slikovnih ograničenja promatrač ulazi u djelo, manipulira i mijenja ga svojom prisutnošću. U tom se procesu on s jedne strane uklapa u prostorne strukture, dok po drugoj strani pretvara potonje u varijabilno tijelo istovremeno slijedeći i pokoravajući sustave koje je umjetnik stvorio. Od 1984. godine Kogler koristi simbolički nabijene motive cijevi, zemljine kugle, mrava i ljudskog mozga, te stvara instalacije i višeslojne artefakte, koji se pojavljuju na zidovima, podovima i stropovima kreirajući prohodne labirinte.

Za Muzej suvremene umjetnosti P. Kogler izradit će novi projekt prilagođen drugom katu prostora za povremene izložbe.

Peter Kogler rođen je 1959. godine u Innsbrucku, a živi i radi u Beču. Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, te djelovao kao profesor pri Staatliche Hochschule für Bildende Künste Städelschule u Frankfurtu, na Académie des Beaux-Arts u Le Mansu i Parizu, na Akademie der Bildenden Kunst u Beču i na Akademiji lijepih umjetnosti u Münchenu.

Autorica izložbe: Snježana Pintarić

Deimantas Narkevicius: Da capo

MSU, 18. 12. 2014 – 20. 2. 2015

Iako je na Akademiji likovnih umjetnosti u Vilniusu diplomirao kiparstvo, Deimantas Narkevicius popularnost je stekao kao video umjetnik. Tema koja ga neprestano zaokuplja je povijest i njezin utjecaj na individualne ljudske sudbine. Pričajući priče o 2. svjetskom ratu, razdoblju socijalizma u Litvi i promjena koje su se dogodile nakon devedesetih godina prošlog stoljeća, umjetnik se u radu često služi arhivskim materijalima, pronađenim snimkama nekog događaja i ti fragmenti zbilje nerijetko predstavljaju materijal od kojega polazi u gradnji vlastitih narativa. Tehnika montaže koju primjenjuje u mnogim filmovima ne podrazumijeva nužno konzistentnu narativnu strukturu. Narkevicius stvara zone nesigurnosti u percepciji onog što je stvarno i onog što je moguće da se dogodilo, no nismo posve sigurni je li se doista i dogodilo, pa je vrlo teško odrediti je li riječ o fikciji ili dokumentarcu. Polje mogućih interpretacija kojega otvaraju njegovi filmovi, prema njegovu je mišljenju jedini način na koji se moguće vratiti u prošlost a da se ona ne pretvori u spomenik. Memorija za Narkaviciusa nikada nije objektivna činjenica, ali je uvijek politički čin.

Uz nekoliko fotografija i zvučnih instalacija, glavni dio izložbe bit će filmovi nastali posljednjih desetak godina, među kojima je i njegov glasoviti 8 mm film His-story (1988) koji je dio fundusa Muzeja suvremene umjetnosti. U povodu izložbe u MSU u Zagrebu, Museo Marini u Firenci te izložbe u galeriji Le Magazine u Grenoblu u pripremi je opsežna publikacija s tekstovima uglednih likovnih kritičara, sociologa i kustosa među kojima su Maria Lind, Jan Verwoert, Sabine Breitwieser, Boris Buden, Kasper Koening, Charles Esche itd.

Deimantas Narkevicius (1964, Utena, Litva) predstavljao je Litvu na Bijenalu u Veneciji 2003. godine, te izlagao na brojnim skupnim i samostalnim izložbama (Moderna Museet u Stockholmu, Kunstverein u Münchenu, Tate Modern u Londonu, Musée d'Art Moderne de la ville u Parizu i drugdje). Živi i radi u Vilniusu.

Kustosi: Marco Scotini i Radmila Iva Janković

Izložbe u NO galeriji

"Umjetnik na odmoru"

NO galerija, 2. 9. – 7. 9.2014.

Projekt „Umjetnik na odmoru“ Instituta za istraživanje avangarde i porečkog Valamara i ove će godine predstaviti radove priznatih međunarodnih umjetnika koji su nastali tijekom njihova odmora u porečkom ljetovalištu. Izložba je partnerski projekt MSU-a i Instituta za istraživanje avangarde.

Kustosica: Leila Topić

Žižić/Kožul, "Spektar"

NO galerija, 9. 9. – 22. 9. 2014.

Izložba je nastavak istraživanja prostora opsesivne potrošnje i ekonomije zaduživanja uz svijest o neumornom i sveprisutnom nasilju i pandemiji konzumerističke „kulture“. Nagrađivani umjetnički dvojac će novim ambijentom ukazati na transformaciju javnog prostora u trgovačke centre namijenjene kontroliranom i na potrošnju usmjerenom provođenju slobodnog vremena, točnije, dominaciji logike profita.

Kustosica: Leila Topić

Merci Picelj: Iz Arhiva i knjižnice Ivana Picelja

NO galerija, 26. 9. – 19. 10. 2014.

Ivan Picelj je bio dugogodišnji suradnik Muzeja suvremene umjetnosti i oblikovatelj vizualnog identiteta MSU-a tijekom nekoliko desetljeća. Izložba iz Arhiva i knjižnice Ivana Picelja ujedno će biti jedan od glavnih događaja kojima Muzej obilježava svojih 60 godina djelovanja.

U prostoru No galerije predstavit ćemo sve najvažnije elemente Arhiva i knjižnice na vizualno atraktivan i publici zanimljiv način. Izložba će pokazati kako je arhiv strukturiran i na koji način će pomoći budućim istraživačima u dobivanju uvida u život i rad samog autora, ali i nekih dijelova umjetničke scene druge polovine dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj. Uz arhivsku i knjižnu građu bit će izložene i reljefi I. Picelja koje je autor predstavio 1965. godine u galeriji Barbara Wise u New Yorku. Usto, uz pomoć izvrsnih fotografija Damira Fabijanića evocirati ćemo radni i životni prostor umjetnika koji je svojim djelovanjem poticao promjene u hrvatskoj umjetnosti i utjecao na generacije umjetnika i dizajnera.

Autorica izložbe: Snježana Pintarić

Izložba: Silvo Šarić

NO galerija, 22. 10. – 13. 11.

Silvo Šarić je umjetnik srednje generacije koji u svojim radovima propituje suvremene umjetničke prakse konceptualnog i eksperimentalnog smjera. Radovi na izložbi nastali su referencijalnim i interpretativnim odnosom prema zatečenom prostoru koji koristi kako bi stvorio nove prostorno-vizualne situacije. Tako inicira nova pitanja o ulozi i značenju izložbenog prostora kao i odnosu posjetitelja i umjetničkog djela. Izložiti će multimedijske ambijente i interaktivne site-specific svjetlosne instalacije procesualnog karaktera.

Kustosica: Nataša Ivančević

6. dani fotografije Arhiva Tošo Dabac: izložba, predavanja, radionice

Arhiv Tošo Dabac, Ilica 17

Galerija čitaonice MSU

19. 11. -19. 12. 2014.

Izložba Toše Dabca "A-Z /Arhitektura Zagreba"

No galerija MSU

19. 11. -15. 12. 2014.

Program manifestacije Dani fotografije Arhiva Tošo Dabac vođen je idejom promoviranja umjetnosti fotografije i nije isključivo fokusiran na opus Toše Dabca nego i na proučavanje medija fotografije u širem smislu, kao i standardne muzejske prakse čuvanja, zaštite i vrednovanja fotograđe.

Ove godine Dani fotografije započinju izložbom Toše Dabca A-Z /Arhitektura Zagreba, koja će predstaviti autorov ciklus crno-bijelih fotografija na temu arhitekture Zagreba s ciljem kontekstualizacije primjenjene odnosno funkcionalne fotografije ovog autora na suvremenoj umjetničkoj sceni. Izložba će obuhvatiti šezdeset fotografija nastalih u vremenskom rasponu od 1930-ih do 1960-ih godina. Tošo Dabac (1907-1970) u ovom je specifičnom i zahtjevnom fotografskom podžanru ostvario zanimljive, originalne i nadahnute snimke, a mnoge od njih će zagrebačkoj publici biti predstavljene prvi put. Tematskom izložbom nastavlja se dosadašnja praksa Dana fotografije Arhiva TD „otkrivanja“ manje poznatih cjelina iz iznimno bogatog umjetničkog opusa autora, široj javnosti najpoznatijeg po fotografijama ciklusa „Ljudi s ulice“, nastalih tridesetih godina prošlog stoljeća.

Danas već tradicionalna manifestacija Dani fotografije Arhiva TD koja je prvi put održana 2007. godine u povodu proslave stote obljetnice Dabčeva rođenja, u šestom će izdanju imati tematski raznolik program sastavljen od trinaest predavanja i četiri fotografske radionice u kojima će sudjelovati niz priznatih fotografa srednje i mlađe generacije (Miljenko Bernfest, Damir Fabijanić, Luka Kedžo,Bojan Mrđenović, Darije Petković,Tanja Perišić, Damir Tiljak, Mirjana Vodopija) kao i povjesničara umjetnosti, antropologa i teoretičara dizajna (Goran Arčabić, Miha Colner, Tončika Cukrov, Silva Kalčić, Leonida Kovač, Igor Kuduz, Sonja Leboš, Iva Prosoli, Ivan Rupnik, Irena Šimić). Na fotografskim radionicama polaznici će se imati prilike teorijski i praktično upoznati s različitim fotografskim modusima i izričajima, a najbolji radovi nastali na radionicama biti će izloženi u prostoru Arhiva Tošo Dabac.

Sva događanja u sklopu programa 6. Dani fotografije Arhiva Tošo Dabac su besplatna.

Kustosica izložbe i autorica projekta: Marina Benažić

Kustosica-koordinatorica izložbe i projekta: Ivana Janković

Vanjska suradnica na izložbi i projektu: Irena Zrinščak

Likovni postav izložbe i vizualni identitet projekta: Tajana Zver

Izložba: Rene Bachrach Krištofić

18. 12. 2014.– 11.01 01. 2015.

Osim slika na platnu publika će imati prilike vidjeti i crteže, kao i projekciju filma nastalu na temelju njegovih istraživanja tog medija koji ga u zadnje vrijeme sve više zaokuplja. U sklopu izložbe bit će organiziran razgovor s umjetnikom te će publika, novinari i svi zainteresirani imati prilike izravno uputiti pitanja ili komentare i tako doznati o specifičnom području interesa Renea Bachracha Krištofića.

Kustosica: Ivana Janković


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.