Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Međunarodni znanstveni simpozij „Bauhaus u životu i djelu Selmana Selmanagića“

Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo, četvrtak, 23.10.2014.

U okviru međunarodnog istraživačko-izložbenog projekta Bauhaus - umrežavanje ideja i prakse (BAUNET) održat će se 23. listopada 2014. u Sarajevu na Akademiji likovnih umjetnosti znanstveni simpozij „Bauhaus u životu i djelu Selmana Selmanagića“.

Osnovni cilj projekta BAUNET je istražiti i prezentirati aktivnosti i međusobne odnose umjetnika iz jugoistočne Europe koji su se školovali na međunarodnoj školi za arhitekturu, dizajn i vizualne umjetnosti Bauhaus, utjecaje na umjetničku praksu pedesetih godina 20. st. u regiji i naslijeđe avangardnih pokreta. Projekt je ostvario potporu EU fonda Program Kultura 2007-2013 i u njemu sudjeluju kulturne institucije iz četiri europske zemlje: Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb (Hrvatska),Universalmuseum Joanneum, Graz (Austrija), Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo (Bosna i Hercegovina) i Loški muzej, Škofja Loka (Slovenija).

Arhitekt Selman Selmanagić (Srebrenica, 1905. – Berlin, 1986.), jedini je student porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji je diplomirao na Odsjeku za arhitekturu Bauhausa u Dessau 1932. Životna priča Selmana Selmanagića utjelovljenje je bauhausovskog ideala “življenja-u-vremenu”: mladić koji, bez znanja njemačkog jezika i bez ikakve potpore, tek sa završenim majstorskim ispitom iz stolarskog zanata te porijeklom iz malenog bosanskohercegovačkog grada, početkom 20. stoljeća stiže u nepoznat grad i diplomira na vodećoj umjetničkoj školi europske avangarde, postajući, pritom, uvjereni antifašist i borac za slobodu, a potom jedno od središnjih imena arhitekture i dizajna DDR-a, kao i ugledni profesor, angažiranog pristupa arhitekturi, umjetnosti i društvenoj stvarnosti.

U osvit stogodišnjice od svog osnutka, najutjecajnija umjetnička škola 20. stoljeća potaknula je, posljednjih godina, i niz značajnih izlagačkih projekata širom svijeta. Nakon rušenja Berlinskog zida i izmijenjene političke karte suvremene Europe, iznova se i u novom svjetlu propituje naslijeđe Bauhausa, njegove edukativne, umjetničke i duhovne vrijednosti, a time u fokus znanstvenog interesa dolaze i umjetničke sredine jugoistočne Europe, čiji su studenti, također, doprinijeli multikulturalnom i otvorenom karakteru ove škole, a čije su se temeljne pedagoške vrijednosti oblikovale upravo u susretu različitih kulturnih i duhovnih tradicija. Pitanje baštine Bauhausa živo je i na njenim izvorima: u Njemačkoj ono je osobito aktualizirano nakon ponovnog ujedinjenja države, pri čemu je osobita pažnja posvećena recepciji Bauhausa u Istočnoj Njemačkoj. Ovim mjesto i uloga Selmana Selmanagića u modernoj i suvremenoj europskoj arhitekturi dobiva na novom značaju, te se otvaraju mogućnosti njihovog sagledavanja u širem problemskom kontekstu. U Sarajevu je, povodom obilježavanja stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata, već održan veliki broj znanstvenih skupova, konferencija, izložbi i okruglih stolova.

Simpozij posvećen Selmanu Selmanagiću i Bauhausu ovim događajima pristupa na drugačiji način. I Bauhaus je vezan uz Prvi svjetski rat: ova škola, kako je to u jednom pismu iz 1963. godine zapisao njen utemeljitelj Walter Gropius (1883 – 1969), razvila se iz “osjećaja duboke depresije koja je bila rezultat izgubljenog rata i potpunog sloma intelektualnog i ekonomskog života, ali i, s druge strane, gorljive nade i želje da se iz tih ruševina sagradi nešto novo”. Jedna nova vizura, ispunjena optimizmom i projekcijom budućnosti iz koje je ova škola izrasla, čini to da je Bauhaus i danas mnogo više od tek umjetničke škole. O svim ovim pitanjima bit će riječi na prvom međunarodnom znanstvenom skupu o Selmanu Selmanagiću u Sarajevu, kao i na izložbi koja je, kao dio projekta BAUNET, planirana u Sarajevu 2015. godine. U želji da istaknemo osobiti značaj pedagoškog opusa Selmana Selmanagića, integralni dio ovog simpozija čine i radionice studenata dizajna i arhitekture Univerziteta u Sarajevu, a na kojima će se kroz seriju radova i prezentacija promišljati naslijeđe i izazovi Bauhausa u suvremenom dobu.

Sudionici: Prof. dr. Aida Abadžić Hodžić (Filozofski fakultet, Sarajevo), Leonie Baumann (Kunsthochschule, Berlin-Weißensee), Dr. Andrea Contursi (Köln), Prof. dr. Fehim Hadžimuhamedović (Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo), Dr. Antonija Mlikota (Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru), Vesna Meštrić (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb), Dr. Peter Peer (Universalmuseum Joanneum, Graz), Prof. Steffen Schuhmann (Kunsthochschule, Berlin-Weißensee), Barbara Sterle Vurnik (Loški muzej, Škofja Loka), Prof. dr. Karin Šerman (Arhitektonski fakultet, Zagreb), Jadranka Vinterhalter (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb)

Autorica koncepcije: dr. sc. Aida Abadžić Hodžić, koordinatorica projekta BAUNET za Bosnu i Hercegovinu

Dodatne informacije: Jasmina Gavrankapetanović Redžić, Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, Obala Maka Dizdara 3, 71000 Sarajevo, Tel: + 387 33 210 369 E-mail: j.gavrankapetanovic@alu.unsa.ba

Partneri: Goethe-Institut Bosne i Hercegovine, Regionalni Austrijski ured za naučnu i kulturnu suradnju (Sarajevo) i Bosnjački institut Fondacija Adila Zulfikarpašića

Simpozij su podržali: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo kulture i sporta – Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti, Allianz Kulturstiftung, BH pošta


Knjižica sažetaka međunarodnog simpozija u Sarajevu 


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.