Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Razgovor u kut, okrugli stol u povodu izložbe Julija Knifera

srijeda, 29. listopada, 17 sati, Dvorana Gorgona

Sudionici “Razgovora u kut”, vrsni poznavatelji Kniferova stvaralaštva – priređivači njegovih izložbi te autori tekstova i studija – ponudit će različite vizure čitanja tog iznimno zanimljivog i enigmatičnog umjetnika. U svojim izlaganjima govorit će o stilovima radikalnih praksi, disciplini i asketizmu, monotoniji i ponavljanju, kao i o slikanju meandra kao etičkoj pretpostavci umjetničkog djelovanja.

Julije Knifer početkom šezdesetih donosi beskompromisnu odluku o doživotnom slikanju meandra, ali istodobno tom je obliku poricao filozofsku, pikturalnu i dekorativnu narav, svodeći ga tek na vizualnu činjenicu. Usprkos tome, od onoga trenutka kada se pojavio, meandar ne prestaje intrigirati tumače njegova djela. Vjerojatno nije slučajno što je naslovnicu prvog hrvatskog izdanja knjige Susan Sontag Stilovi radikalne volje, 1971. dizajnirao Julije Knifer. U prvom poglavlju knjige “Estetika šutnje”, Susan Sontag govori o zagonetnim naracijama Kniferovih omiljenih književnika, Kafke i Becketta, koje upravo iz činjenice oskudnog značenja, neprestano intrigiraju čitatelja da im pripisuju značenja, istodobno odbijajući takva simbolička i alegorijska pripisivanja. Kada je riječ o nomadskoj putanji Kniferovih meandara kroz vrijeme, povjesničari umjetnosti pokušavali su ga usustaviti u različite pretince aktualnih pravaca poslijeratne umjetnosti, čemu se Kniferovo stvaralaštvo uspješno odupiralo.

PROGRAM

17.00 – 17.05

uvodna riječ, Radmila Iva Janković, kustosica izložbe „Julije Knifer: Bez kompromisa“

17.05. – 17.15

Zvonko Maković: Knifer - umjetnik ponavljanja

Kada se 1960. pojavio meandar, umjetnik se nastavlja na već ranije definiran izbor, a to je ponavljanje, odnosno variranje jednom izabrane formule. U tome je Knifer sličan Cézanneu. Ponavljanje je kod Cézannea imalo za cilj anulirati narativni aspekt djela i istaknuti proces slikanja kao dominantan sadržaj, a kod Knifera je samo dijelom isto to. Ono čemu je naš umjetnik težio bilo je da se beskonačnim ponavljanjem dođe do maksimalnog zasićenja istoga, da se stvori situacija koja nas uvodi u zone apsurda.

Zvonko Maković , prof. dr. sc., bio je do 2012. na čelu je Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije, te voditelj smjera Umjetnost 19. i 20. stoljeća na doktorskome studiju, kada odlazi u mirovinu. Autor je brojnih tematskih i retrospektivnih izložbi. Objavljuje stručne i znanstvene knjige te radove u časopisima mahom s područja moderne i suvremene umjetnosti. Na 49. venecijanskom bijenalu 2001. kao izbornik RH organizirao je izložbu Julija Knifera.

17.15 – 17.25

Jerko Denegri: Julije Knifer - konstanta meandra usred neprestanih promjena umjetničkih jezika

Nakon što je prethodno bio u srodstvu s atmosferom neokonstruktivizma, minimalizma, slikarstva „tvrdih rubova“, čak analitičkog i primarnog slikarstva, Knifer će u vrijeme dominacije izrazito figurativne, narativne i nomadske „nove slike“ biti sasvim na rubu trenutačne aktualnosti, no upravo to stajanje po strani od klime takova trenutka pridavalo mu je status pojedinca koji se ne dade omesti prevladavajućim raspoloženjem umjetničke okoline.

Jerko Denegri, prof. dr. sc, 1965 -1989. radio u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, a potom kao predavač na Filozofskom fakultetu gdje do 2004. godine predaje povijest moderne umjetnosti. Bavi se umjetničkom kritikom i teorijom, kurira izložbe i piše knjige o umjetnosti druge polovice 20. stoljeća.

17.25 – 17.35

Sonja Briski Uzelac: Knifer - upis performativnog traga u plohu

Kniferov „meandar“ se, po tumačenju samog umjetnika, ne iscrpljuje tek u komunikativnom činu odašiljanja i primanja poruke u polju čitanja simboličkog značenja. Performativni trag meandra, sažimajući u sebi „iskazivost neizrecivog“, navodi na tumačenje određenih etičkih pretpostavki ovog umjetničkog djelovanja koje tako ustrajno strukturira vlastitu prisutnost u plohi slikarske podloge.

Sonja Briski Uzelac, prof. dr. sc., predavala je povijest umjetnosti i likovne poetike 20. stoljeća na Fakultetu likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci predavala je teoriju i povijest umjetnosti do 2013. Područja djelovanja: teorija i povijest umjetnosti, vizualni studiji, povijesne avangarde, suvremene umjetničke prakse

17.35 – 17.45

Ivana Mance: Julije Knifer – pola stoljeća recepcije

Više od pola stoljeća recepcije Kniferove umjetnosti dopušta da se bez obzira na razlike i mijene u shvaćanju rezimiraju njezina bitna obilježja – ponajprije na razini njezine historizacije tj. pripadnosti određenom povijesnom vremenu, a potom i na razini općih obilježja određenog pristupa umjetnosti, koja dopuštaju da se Kniferovo djelo i nadalje dovodi u vezu s drugim umjetničkim praksama u smislu duhovne srodnosti ili pak potpune oprečnosti, ostajući aktualno u promjenjivim povijesnim okolnostima, uključujući i sadašnji umjetnički trenutak.

Ivana Mance, dr. sc., znanstvena je suradnica na Institutu za povijest umjetnosti, duži niz godina aktivna kao likovna kritičarka.

17.45 – 17.55

Leonida Kovač: Zašto Frans Hals ima Kniferove oči? - Pojam suvremenosti u djelu Julija Knifera

Nekoliko posuđenih misli posvećenih djelu Julija Knifera.
Leonida Kovač, dr. sc., povjesničarka je umjetnosti, teoretičarka, kustosica i izvanredna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

18.00 – 18.05

Blaženka Perica: Prizori od svjetla. Za Julija

Recentna izložba posvećena Juliju Kniferu u njegovu rodnom gradu, Osijeku, imala je dva ishodišta: jedno je ono koje se tiče dobro poznate činjenice da je Knifer uvijek podržavao i zagovarao umjetnost koju rade prije svega mlađi kolege/ice. Druga činjenica je ona koja govori o radikalnim polazištima Knifera u vlastitom stvaralaštvu, u meandru, a tiče se ne samo odnosa bijelo-crno i usmjerenja horizontalno-vertikalno, nego i odnosa koje je – u „sažetku“ - moguće prepoznati kao umjetnikov odnos prema medijima (slika-crtež), od kojih se onaj crteža pokazao intrigantnim odnosom umjetnika (a i različitih interpretacija teoretičara) prema svjetlu.

Blaženka Perica, dr. sc., docentica je na splitskoj Umjetničkoj akademiji, vanjska suradnica na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, te mentorica na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Autorica je brojnih izložbi, kataloga i tekstova posvećenih suvremenoj umjetnosti.

18.05- 19.00 diskusija

Izložbu Julije Knifer: Bez kompromisa, katalog i popratna događanja ostvareni su uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba te Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Glavni partner MSU-a: Hrvatski telekom


Sponzori:
Zaklada Adris
Croatia osiguranje
Renault
Kunsttrans
Galerie Frank Elbaz
Beck's


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.