Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Dan na dar – umjetnički projekti

subota, 6. prosinca 2014.

Radno vrijeme izložbenih prostora muzeja od 11 do 20.30 sati.

Program obilježavanja MSU DANA traje od 11 do 23 sata.

Slobodan ulaz na sve programe.

Bojan Gagić: MEANDROFON, petokanalna zvučna instalacija

Dvorana Gorgona od 17 do 22 sati

Eksperimentalni projekt „Meandrofon“ nastao je na temelju glasovitog meandra „Antikompozicija“ iz 1960. i fragmenata Zapisa (1976) Julija Knifera. Instalacija je sačinjena od pet zvučnika koji su u postavljeni tako da slijede oblik i omjere kutova „Antikompozicije“ projicirane u prostoru. Zvuk koji se reproducira sastoji se od dva osnovna elementa koji prenose dinamiku bijelog i crnog na Kniferovoj „Antikompoziciji“: statičnog šuma kao osnovne podloge koja ravnomjerno ispunjava prostor (white noise) i prisutan je kao konstanta na nivou čujnosti – prvi odmak od tišine, te zvukova koji se kreću prostorom u linijskom obliku meandra. Granulacije tih zvukova dobivene su iz pojedinih dijelova Zapisa Julija Knifera – pretvorbom matematičkih odnosa slova, kao i čitanog teksta – primjenom nasumičnih algoritamskih funkcija kroz više ponavljanja. Osobna sinteza meandrofonskih fragmenata odvija se u trenutku kad posjetitelji svojim kretanjem kroz svjetlosni prostor meandra aktiviraju zvuk pomoću nevidljivih senzora.

Bojan Gagić(1969), multimedijalni je umjetnik, suorganizator zagrebačke platforme za nove zvučne izražaje Sinelinea. Autor je mnogo ambijentalnih instalacija, performansa, kompjutorskih grafika, glazbe za eksperimentalne videoradove i radiodrame, fonografskih zapisa i videoradova, kao i oblikovanja svjetla za dramske i plesne predstave. Posljednjih nekoliko godina sustavno se bavi field recordingom, luminoakustikom i eksperimentima vezanima uz odnose tijelo/prostor/zvuk/sjećanje. Dobitnih je nekoliko uglednih nagrada. Živi i radi u Zagrebu.

Kustosica projekta: Radmila Iva Janković

***

Atelijer Kožarić – Laboratorij za oživljavanje, u 12.00 sati

Kristina Leko: Naša draga Marica / Rezanje Sljemena REVISITED

U mnoštvu umjetnina koje se nalaze u atelijeru Ivana Kožarića portret je jedan od češćih motiva ne samo u skulpturi, nego i na crtežima. Umjetnik ih uglavnom naziva „Glave“. Među njima je poneko poznato lice književnika, boksača, pjevača, umjetnika, arhitekta pa i političara. No, tu je isto tako i mnogo anonimnih lica seljaka, radnika, poznanika i slučajnih prolaznika. Jedan crtež koji prikazuje staricu sa sela Kožarić je naslovio: „Naša draga Marica“. U sklopu programa „Laboratorij za oživljavanje“ umjetnica Kristina Leko krenula je tragom Marice, mljekarice koja je Kožariću godinama na vrata stana donosila sir i vrhnje. Ivan Kožarić, zajedno sa suprugom, rado je Maricu i njezinu obitelj posjećivao vikendima, pješačeći putem koji je do njezina imanja u Gornjoj Bistri vodio preko Sljemena. Rezultat je video instalacija koja obuhvaća i re-aranžman dijela fundusa Atelijera Kožarić. Kristina Leko interpretirat će Kožarićev opus na vlastiti način, postavljajući tzv. male ljude u njegov centar. Njihovi portreti, kao i crteži s prizorima iz seoskog života naći će se, privremeno, u jednoj novoj konstelaciji. Naime, Leko polazi od činjenice da za većinu Kožarićevih portreta ne znamo tko su, odnosno da su tzv. obični mali ljudi nerijetko dominantna Kožarićeve fascinacije. Na otvorenju će biti prisutni članovi obitelji “naše drage Marice”, tj. gospođe Marije Škrlin-Batina.

Video rad "Naša draga Marica/Rezanje Sljemena REVISITED" moći će se razgledati do 25. siječnja 2015.

Kristina Leko (1966), ak. slikarica-grafičarka, umjetnički aktivna u području društveno angažirane, kritičke i participacijske umjetnosti, te umjetnosti u javnom prostoru. U svom radu koristi medij videa, fotografije, dokumentarnog filma, teksta, instalacije, hepeninga. Pokrenula je i realizirala nekoliko opsežnih projekata umjetnosti u zajednici u različitim zemljama. Za projekt "Sir i vrhnje" nagrađena je 2004. godine Vjesnikovom nagradom Josip Račić. Dobitnica je niza međunarodnih stipendija, nagrada i priznanja. Od 2013. radi kao docentica na umjetničkoj akademiji u Berlinu (Universität der Künste Berlin). Samostalne izložbe uključuju: MSU Zagreb, 2005; Umjetnički paviljon, Zagreb, 2010; NGBK Berlin, 2011; Bonner Kunstverein, Bonn, 2009; Secession, Beč, 2006. www.kristinaleko.net

Kustosica projekta: Radmila Iva Janković

***

Izdvajamo i sljedeće umjetnike koji će toga dana s publikom i nama obilježiti dvostruku obljetnicu MSU-a

14.00-15.00 Grupa ABS: „Akcija Knifer“

Na otvorenju retrospektive Julija Knifera, grupa ABS bez pitanja je intervenirala noseći golemu sliku s motivom meandra kojega je Knifer izveo na zidu Studentskog centra 1979. godine. Sliku su poslije odložili u predvorje muzeja. Na posljednji dan izložbe, ponovno će prošetati prostorom, krenuvši od predvorja muzeja, te publici kroz šetnju izložbom objaviti motive koji su ih naveli na ovu akciju.

Članovi grupe su Alan Alebić (1976), Ivica Blažić (1975) i Ivan Skvrce (1980). Diplomirali su 2003. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, smjer slikarstvo. Godine 2014. magistrirali su na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani i to s projektom institucionaliziranja prve grupne diplome iz područja vizualnih umjetnosti. Žive i rade na relaciji Zagreb - Rijeka - Krk. Dobitnici su godišnje nagrade Hrvatskog društva likovnih umjetnosti za najboljeg mladog umjetnika 2008.

17.00 – 20.00 prostor izložbe Julija Knifera

Vlado Martek, konceptualni umjetnik u prostoru izložbe Julije Knifer:Bez kompromisa između 17 i 20 h izvest će akciju dijeljenja letaka i razglednica.

20.00 prostor izložbe Julija Knifera, Đuro Seder: „U pohvalu Julija Knifera“

Prvu samostalnu izložbu Julije Knifer održao je 1962. godine u legendarnom Salonu Schira, točnije radionici za uokvirivanje slika u Preradovićevoj 13, koju su članovi Gorgone koristili kao izlagački prostor pod nazivom „Studio G“. Umjesto otvorenja, gorgonaši su mnogo češće obilježavali zatvaranja svojih izložbi. Tada je, u prigodi zatvaranja izložbe Julija Knifera, Đuro Seder održao svečani govor naslovljen „U pohvalu Julija Knifera“. Tim istim govorom, održanim prije 52 godine, u prostoru izložbe na 2. katu posvećenom gorgonaškom razdoblju Julija Knifera, Đuro Seder svečano će zatvoriti retrospektivu Julije Knifer: Bez kompromisa.

Medijski pokrovitelj Večernji list.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.