Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Predavanja na 6. danima fotografije: Tončika Cukrov, Silva Kalčić, Leonida Kovač, Damir Fabijanić

Arhiv Tošo Dabac, 8. – 10. 12. 2014.

ANTE ROCA – PORTRETIST ARHITEKTURE

Tončika Cukrov, viša muzejska pedagoginja i viša kustosica u Muzejskom dokumentacijskom centru

8. prosinca2014. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

Za Antu Rocu prizori izgradnje bajti izniklih na zgarištima Like u Drugom svjetskom ratu bili su važna paradigma. Dokumentiranje tih improviziranih maljušnih kutaka svemira odredilo je njegov životni put fotografa arhitekture. Roca je radio kao dokumentarist najreprezentativnijih novoizgrađenih objekata poslijeratne izgradnje. Njegove radove susrećemo na stranicama visokotiražnog Vjesnika te ponajviše u specijalističkim časopisima za arhitekturu, kao što su Arhitektura i ČiP. Roca realistički pristupa fotografiranju arhitekture, a u detalju apstrahira motiv, čime se estetika približava geometrijskoj apstrakciji. Neki njegovi radovi proslavili su novoizgrađena arhitektonska zdanja, kako je to u primjeru Elektroslavonije u Osijeku (1971), dok je s druge strane njegova tehnika portretiranja arhitekture, kako njegov stil naziva naš uvaženi arhitekt Andrija Mutnjaković, fotointerpretacijom osigurala strukturalno razumijevanje snimljene građevine. Iz tog razloga dodijeljena mu je prestižna nagrada za životno djelo Vladimir Nazor (1978).

Tončika Cukrov rođena je u Vodicama 1961. godine. Srednjoškolsko obrazovanje stjecala je u Šibeniku i Beogradu, a studij povijesti umjetnosti i povijesti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutačno pohađa doktorski studij.

Surađivala je na projektima Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu i na projektima Odjela pokretne baštine Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, a od 1994. godine radi u Muzejskom dokumentacijskom centru gdje vodi zbirku plakata, obilježavanje manifestacije Međunarodni dan muzeja te druge stručne poslove. Stekla je zvanje više muzejske pedagoginje i više kustosice.

Napisala je niz stručnih radova o temama kojima se bavi te predgovora za izložbe na kojima je radila kao organizatorica i suradnica, među kojima je bilo i nekoliko fotografskih izložbi. Osim toga proučava i objavljuje različite tekstove i publikacije o baštini Vodica: urednica je knjige Vodički običajnik. Glavna je urednica knjige Ante Roca – fotograf stvarnosti (suradnja s B. Hlevnjak i R. Ivanuš) izdane u biblioteciHrvatski fotografi Hrvatskog fotosaveza, gdje je predstavila dio fotografskog opusa Roce s motivima arhitekture (tekst: Fotografski dokumenti).

Edukativni projekt Heritage o'clock game (suradnja s Jasenkom Splivalo) 1998. nagradilo je Vijeće Europe, a 2010. dobila je Plaketu grada Vodica za doprinos očuvanju kulturne baštine.

FOTOGRAFIJA KAO NAČIN PREISPITIVANJA STVARNOSTI – MOGUĆNOST KONCEPTUALNE FOTOGRAFIJE

Silva Kalčić, povjesničarka umjetnosti, predavačica na Zavodu za dizajn tekstila i odjece Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

9. prosinca 2014. u 18.00 sati / Arhiv Tošo Dabac

Fotografija u medijima te fotografija kao medij suvremene umjetnosti, fotografska dokumentacija performansa i Grunge ili realist fashion photography 1990-ih samo je nekoliko važnih tema povezanih s razmatranjem fotografije u današnje vrijeme. Apstraktnu fotografiju nije moguće tretirati na isti način kao i apstraktno slikarstvo, jer je referent fotografije uvijek nužno figurativan. Smisao je apstrakcije u fotografiji da se figurativnoj stvarnosti nužno pridoda apstraktna razina. Već od vortofotografije A. L. Coburna, fotografija s apstraktnim motivom postignutim lomom svjetlosti u ogledalima ili višestrukom ekspozicijom primjetno je odustajanje od mimetičkog modusa, ne prikazuje se stvarnost, nego njezina distorzija. Time se na neki način odustaje od esencijalnog svojstva fotografije da bilježi stvarnost.

Silva Kalčić rođena je u Zagrebu. Diplomirala je dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje na Odsjeku za modni i tekstilni dizajn TTF-a Sveučilišta u Zagrebu. Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pohađa doktorski studij u području arhitekture, urbanizma i zaštite spomenika. Redovito piše o suvremenoj umjetnosti, arhitekturi i dizajnu. Autorica je većeg broja predgovora kataloga izložbi, tekstova u monografijama i eseja za zbornike te likovnih prikaza objavljenih u nekoliko tiskovina i stručnih časopisa te emitiranih na radiju i televiziji (radijska emisija Triptih Trećeg programa Hrvatskog radija, stručni časopisi Kontura, Frakcija, Čovjek i prostor, Oris, Zarez, Up&Underground, dnevnik Vjesnik, časopis za suvremenu umjetnost Život umjetnosti...). Bila je i jest članica uredništva nekoliko novina za umjetnost i kulturu (Zarez), a kao kustosica, selektor, članica žirija ili članica galerijskog savjeta bavi se organizacijom izložbi.

RESEMANTIZACIJA POLETOVE FOTOGRAFIJE U RADU NICOLE HEWITT

Leonida Kovač, povjesničarka umjetnosti, teoretičarka, kustosica i izvanredna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

12. prosinca 2014. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

Izlaganje se bavi resemantizacijom fenomena poznatog pod nazivom Poletova fotografija u performativnim predavanjima multimedijske umjetnice Nicole Hewitt.

Posrijedi je intermedijalni projekt (work in progress) naslovljen Ova žena se zove Jasna koji umjetnica kategorizira kao „povijesni roman u obliku filma” i unutar kojeg fotografiju razmatra u terminima „socijalno-materijalnog”. U sklopu predavanja bit će prikazan 20-minutni videozapis – snimka performativnog predavanja održanog u lipnju 2013. u MM centru u Zagrebu.

Dr. sc. Leonida Kovač je povjesničarka umjetnosti, kustosica, teoretičarka i izvanredna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje kolegije Povijest umjetnosti, Umjetnost na prijelomu stoljeća i Suvremene teorije. Autorica je tridesetak izložbi, te brojnih znanstvenih i stručnih radova s područja teorije i kritike vizualnih umjetnosti. Objavila je sljedeće knjige: Konteksti, Meandar, Zagreb (1997.), Edita Schubert, Horetzky, Zagreb (2001.), Kodovi identiteta, Meandar, Zagreb (2001.), Relacionirane stvarnosti, Meandarmedia, Zagreb (2006), Gorki Žuvela: izmislite sebe, Glipotetka HAZU, Zagreb (2009.), Anonimalia : Normativni diskurzi i samoreprezentacija umjetnica 20. stoljeća, Izdanja Antibarbarus, Zagreb (2010.), U zrcalu kulturalnog ekrana: Jagoda Kaloper, Hrvatski filmski savez, Zagreb (2013.), Tübingenska kutija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb (2013.).

PREDSTAVLJANJE UMJETNIKA:

KAKO JE NESTAO DETALJ U FOTOGRAFIJI ARHITEKTURE?

Damir Fabijanić, fotograf

10. prosinca2014. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

„Prije 28 godina, kad sam stekao status samostalnog umjetnika, glavna fotografska tema kojom sam se bavio bila je fotografija – arhitekture. Povijesna ili moderna, arhitektura je sasvim posebna fotografska tema, iako možda tako ne izgleda na prvi pogled. Ta tema traži od fotografa da se prilagodi objektu i autoru arhitekture, da prepozna bit ideje autorskog djela ili povijesnog razdoblja, da istakne vrline i sakrije mane…

Snimanje detalja na arhitekturi (bio) je mali test prepoznavanja karakteristika arhitekture, njezina razumijevanja. S vremenom, u prikazu arhitekture, detalj nestaje…“

Damir Fabijanić, listopad 2014.

Damir Fabijanić rođen je u Zagrebu 1955. godine. Fotografijom se aktivno bavi od 1973., a od 1987. godine ima status samostalnog umjetnika. U početku profesionalne karijere specijalizirao se za arhitektonsku i pejzažnu fotografiju, a danas je jednako prisutan u najrazličitijim fotografskim projektima i temama. Stalni je suradnik stručnih institucija, domaćih i stranih časopisa te je autor niza kataloga, monografija i knjiga iz područja medija fotografije. Za vrijeme Domovinskog rata snima razorenu kulturnu baštinu. Od 1989. godine kontinuirano fotografski prati sva zbivanja u Dubrovniku, gradu i okolici. Autor je koncepcije i fotografija u značajnom projektu Dubrovnik..., izložbe i istoimene knjige koja prikazuje dubrovačko područje prije rata, tijekom rata (1991. – 1992.) i nakon obnove. Glavni je fotograf i urednik fotografije u časopisima CROATIA/Croatia airlines (od 1993.), ORIS (1999. – 2008.) i IĆE&PIĆE (od 2007.).

Sudionik je brojnih grupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Damir Fabijanić prvi je (i do danas jedini) hrvatski fotograf koji je izlagao na važnoj europskoj smotri, Festivalu fotografije u Arlesu (1992.). Autor je više od 40 izložbi u Europi i Južnoj Americi te je koautor koncepta i realizacije hrvatskih paviljona na svjetskim izložbama EXPO 2005. u Aichiju i EXPO 2007. u Zaragozi.

Dobitnik je Velike nagrade 31. zagrebačkog salona (1996.), Vjesnikove nagrade Josip Račić (1998.) te nagrade Bernardo Bernardi za oblikovanje i unutrašnje uređenje hrvatskog paviljona za svjetsku izložbu EXPO 2005. u Japanu (2006.).


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.