Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost T-HT@msu predstavlja

Slike i crteži u izboru za izložbu

Ove će godine biti predstavljeno mnogo fotografskih radova na natječajnoj izložbi Nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost T-HT@msu.hr (http://www.msu.hr/#/hr/20528/), ali odabrani su i radovi ostvareni u mediju slike i crteža, a koji će biti izloženi u prostoru za privremene izložbe MSU-a od 13. 3. do 12. 4.2015.

Od trideset i sedam prijavljenih slika i crteža, stručno povjerenstvo odabralo je sljedećih šest radova koji se zajedno s ostalima, ukupno njih trideset i četiri, natječu za četiri nagrade. S iskazima samih umjetnika dobit ćemo zanimljiv uvid u te radove.

GRGUR AKRAP, Otkazana narudžba, 2014.

„Igrom slučaja, negdje početkom lipnja 2014, poklonjeno mi je prazno Murtićevo platno (200 × 300 cm). Pokojni Edo Murtić nije to platno stigao oplemeniti svojim kistom pa je na meni ležala moralna odgovornost da barem donekle dosegnem likovnu kvalitetu koju to platno po svojoj genezi zaslužuje. Sredinom kolovoza slučajno sam se zatekao u jednoj manjoj galeriji na zagrebačkom glavnom trgu u svom ritualnom razgledavanju kiča. U galeriju je ušao gospodin u bijelom odijelu te tražio galeristicu telefonski broj slikara Mersada Berbera da bi od njega naručio sliku konja u povodu vjenčanja svoje kćeri. Vidno razočaran Berberovom smrću, gospodin bespomoćno promatra slike po zidovima, galeristica ga nastoji ohrabriti i nagovoriti na koje drugo slikarsko ime i u tom se trenutku spretno ubacujem u njihov razgovor. Predstavljam se kao 'slikar svega i svačega, a između ostalog i slikar konja'. Gospodin na početku oklijeva, ali onda mi ipak odluči pružiti priliku pa zatraži da mu na komadu papira nacrtam glavu konja, što sam odmah i učinio. Zadovoljan crtežom, gospodin počinje govoriti o velikom i bogatom romskom vjenčanju svoje kćeri. Naglašava da konj treba biti velik, crn i lijep. Ruke su se stisnule, dogovor je pao, dimenzije Murtićevog platna zadovoljavaju gospodinovu megalomaniju i slika mora biti gotova do proljeća, a onda tek slijedi isplata. Početkom prosinca, kada mi je ostalo još samo doraditi livadu, naručitelj mi mobitelem javlja kratku poruku: 'Smrad je napumpao drugu, vjenčanje otkazano, slika također!' Bacio sam mobitel u stranu, a pogledao na konja koji je odjednom dobio karakteristike autoportreta…“

LOVRO ARTUKOVIĆ, Ženski akt koji razmišlja, 2015; Drugi rad, 2015.

„Ta dva rada ne naglašavaju neku možebitnu jasnu liniju ili koncept u mom radu, nego upravo suprotno: ističu pravo svake pojedine slike na njezinu potpunu individualnost, slobodu i neovisnost od svakog oblika bilo kakvog ideološkog tumačenja ili služenja bilo kojoj ideologiji.“

KATARINA IVANIŠIN KARDUM, Still Landscape Series III, 2014.

„Kao početnu točku za seriju Still Landscapes koristim pronađene arhivske fotografije starih diorama iz zbirke Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik i nove fotografije njihova sadašnjeg stanja. Danas je svega nekoliko tih, nekad vrlo popularnih trodimenzionalnih modela prirodoslovlja izloženo u muzeju, a ostatak je pohranjen u depou. Tamo se ove diorame […] čuvaju u melankoličnom stanju, prekrivene plastičnim folijama radi zaštite od prašine, ali i radi usporavanja prirodnog procesa raspadanja. Njihov izvorni smisao, kao i starih crno-bijelih fotografija, bila je znanstvena dokumentacija. Nove kolor fotografije napravila sam sama kroz odškrinuta vrata depoa u koji sam, otvarajući škure i prozore, samo na trenutak pustila svjetlost. 'Prevodeći' fotografije u crteže ugljenom, odnosno akvarele, želim istražiti neprirodnu prirodu pejzaža…“

JANKO IVČIĆ, Izvod iz diplomskog rada, 2013.

„Slike su dio mog diplomskog rada… Rad je započeo zapisivanjem ideja za mogući diplomski rad u malu bilježnicu. Moji zapisi posljedica su iskustava slikanja te čitanja studijske literature, kao i rezultat samostalnih promišljanja likovnih (i slikarskih) istraživanja. No, umjesto provođenja zapisanih ideja u djela, u slike, vrjednijim mi se učinilo doslovno prenijeti ispisane stranice bilježnice na plohu slike. Bilježnice su, dakle, kopije stranica moje studijske bilježnice preslikane u mjerilu 1:1. One su egzaktne i čitke reprodukcije odabranih stranica naslikane na žutici napetoj na okvir formata 20 × 29,5 cm… Rezultat je tekstualno subjektivna i vizualno hladna dekonstrukcija slikarskog procesa kojoj je cilj bio prikazati sve što sudjeluje u slikarskom procesu i 'natjerati' slikarstvo da se izrazi, da se "dogodi", i to bez likovnosti, teme, sadržaja ili smisla i sličnog 'suvišnog', tj. svega što možemo jezično odvojiti i spoznati kao različito od idioma slikarstva…“

SVEN KLOBUČAR, Ceausescu, 2014.

„Serija crteža ubijenih diktatora 20. stoljeća kombinirana je s fiktivnim pričama o njihovim snovima, u kojima glavnu ulogu ima emocija straha. Najveći diktatori zapravo su ljudi koji se strahovito boje, a strah od smrti krajnji je strah. Središnji lik je rumunjski diktator Ceausescu jer za mene predstavlja prvog diktatora s kojim sam, putem medija, imao određeni kontakt u djetinjstvu.“

IVICA MALČIĆ, Slavimo žive a ne mrtve: hommage Mladenu Stilinoviću, 2014.

„Rad je inspiriran retrospektivom Mladena Stilinovića u MSU. Na gornjem dijelu slike piše: 'Lijen kao Mladen Stilinović', a svakoj je marki promijenjena vrijednost od 0,50 na 0,00 u maniri Stilinovića koji je dopisivao nule na novčanice ili premazivao rječnike bijelom bojom i dopisivao riječ pain. Na taj način odajem počast velikom umjetniku koji za sebe kaže da je lijen i prizivam sebi istu takvu 'lijenost', a smanjujem vrijednost nekadašnjem pokojnom, nedodirljivom predsjedniku, o kojem se i danas mnogo priča.“

Partnerstvo Hrvatskog Telekoma i Muzeja suvremene umjetnosti smatramo iznimno vrijednim i jednim od najuspješnijih primjera suradnje kulture i poslovnog sektora. Projekt T-HTnagrada@msu.hr danas je prepoznatljiv i važan doprinos razvoju hrvatske suvremene umjetnosti, što najbolje potvrđuje velik odaziv umjetnika svih generacija i kreativnih izričaja. Kao predvodnik u području inovacija i novih tehnologija, HT gleda na umjetnost kao iznimno važno područje ljudske inovacije, koje dodatno obogaćuje živote ljudi i pridonosi povećanju kvalitete života cijele zajednice u kojoj djelujemo. U proteklih osam godina investirali smo više od 7 milijuna kuna u podršku muzeju i razvoju suvremene umjetnosti. Sve veći broj posjetitelja izložbi odabranih radova potvrđuje da je naš zajednički projekt prihvaćen u javnosti i da se ulaganje u umjetnost itekako isplati


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.