Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Jacques Rancière: Upotreba vremena ̶ filmski momenti

Dvorana Gorgona, ponedjeljak, 5. listopada u 19 sati

Znameniti francuski filozof Jacques Rancière, koji je svojim promišljanjima bitno odredio kako danas shvaćamo društvo i umjetnost, gostuje u Zagrebu 5. i 6. listopada 2015. u organizaciji Multimedijalnog instituta.

Rancière, kao mislilac emancipacije, posljednjih se godina okrenuo istraživanju odnosa vremena i umjetnosti - bilo da je riječ o životu umjetnosti u povijesnom vremenu ili o vremenu kao materijalu umjetničkog stvaranja. No, Rancièreove analize ne staju na tom pitanju kao nečemu što je važno samo za umjetničku praksu, nego ga filozof dovodi u vezu sa svojim dosadašnjim razmišljanjima o demokraciji i jednakosti, otvarajući time intelektualni obzor kojeg se može zamisliti jedno u vrijeme slobode. U povodu tog Rancièrova predavanja bit će objavljen esej "Vrijeme od poslije", o mađarskom redatelju Béli Tarru (Multimedijalni institut).

Jacques Rancièreje ona vrsta intelektualca kojoj je zaista teško odrediti neko mjesto na intelektualnoj karti svijeta. Kojom god temom da se bavi -pedagogijom, filmom, književnošću, političkom teorijom ili estetikom - njegova će metoda biti pronalaženje raskoraka značenja u svakome od tih tematskih krajolika i održavanje trajne napetosti među tim značenjima. Rancière tako po definiciji ne pripada nijednoj filozofskoj školi ili struji, ali zato dijeli jedno bitno iskustvo svoje generacije kojemu će uvijek biti vjeran: događaj pariškog svibnja ’68. Polazeći od iskustva i refleksije tog događaja, Rancière će izgraditi vlastitu ideju politike koja se temelji na jednakosti, kao i svojevrsnu teoriju emancipacije. Upravo će se pomoću te teorije intelektualne emancipacije odreći svih onih draži u kojima filozofi, ali i znanstvenici obično najviše uživaju: a to je pozicija onoga koji zna, pozicija više inteligencije.

Jacques Rancièreje rođen 1940. u Alžiru. Po završetku École normale supérieure u krugu Louisa Althussera, 1969. godine Michel Foucault ga poziva na Odsjek za filozofiju tek osnovanog, eksperimentalnog Sveučilišta u Vincennesu koje će idućih godina okupiti najvažnija imena francuske filozofije druge polovice 20. stoljeća: Deleuzea, Lyotarda, Badioua i mnoge druge. Nakon što se 1980. to Sveučilište seli u pariško predgrađe Saint Denis i postaje poznato pod imenom Paris-VIII, Rancière će na njemu predavati sve do umirovljenja sredinom devedesetih.

Najvažnija djela: Noć proletera [1981], Filozof i njegov siromah [1983], Učitelj neznalica [1987 / hrv. prijevod 2010], Neslaganje [1995 / hrv. prijevod 2015], Mržnja demokracije [2005 / hrv. prijevod 2008].

***

U utorak, 6. listopada, na Akademiji dramske umjetnosti organiziran je razgovor studenata i ostale zainteresirane publike s Rancièreom.

Ulaz na predavanje je slobodan s besplatnim ulaznicama koje će se moći preuzeti u MSU i u MaMi (Preradovićeva 18).

Predavanje je na francuskom, uz simultani prijevod na hrvatski.

Organizira Multimedijalni institut, u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti i Akademijom dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Podržali: Ministarstvo kulture RH / Ured za udruge Vlade RH / Grad Zagreb / Hrvatski audiovizualni centar / Ministarstvo vanjskih poslova RH / Francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj / Institut français

Događanje se održava u okviru manifestacije: Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj / Rendez-vous, le festival de la France en Croatie

Gostovanje Jacquesa Rancièreadio je međunarodnog suradničkog projekta Prošireni estetički odgoj uz podršku programa Europske unije Kreativna Europa.

Medijski partner: Hrvatska radiotelevizija


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.