Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Pozvani umjetnici na natječaju T-HT@MSU.HR

Odabrani su: Jelena Blagović, Igor Eškinja i Goran Petercol

Stručno povjerenstvo Nagrade za hrvatsku suvremenu umjetnost T-HT@msu.hr (u sastavu: mr.sc. Snježana Pintarić, predsjednica stručnog povjerenstva, ravnateljica MSU-a i muzejska savjetnica; Rainald Schumacher, kustos, Office for Art, Berlin; Marco Scotini, nezavisni kustos, Milano; izv.prof. Sandra Vitaljić, fotografkinja, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb; Nataša Ivančević, muzejska savjetnica, pomoćnica ravnateljice i voditeljica Odjela zbirki i Zbirke skulptura MSU-a) izabralo je sljedećih troje umjetnika koji će na poziv predstaviti svoje radove u sklopu izložbe T-HT@msu.hr: Jelena Blagović, Igor Eškinja i Goran Petercol.

Jelena Blagović rođena je 1983. u Zagrebu. Završila je dvogodišnji studij fotografije pri “Istituto Superiore di Fotografia e Arti Visive” u Padovi, Italija. Školovanje nastavlja u Engleskoj gdje 2007. godine završava preddiplomski i diplomski studij umjetničke fotografije na University of Westminster u Londonu. Nagrađena je stipendijom David Faddy Scholarship za akademsku izvrsnost. Od 2010. godine zaposlena je na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu kao umjetnička asistentica pri Odsjeku snimanja, Katedra za fotografiju. Trenutno studira na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti umjetnosti pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu istražujući temu arhiva i memorije u fotografiji. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Engleskoj, Kini, Hrvatskoj, itd. Članica je udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti, koje ju je 2014. proglasio najboljom mladom umjetnicom.

Igor Eškinja rođen je 1975. godine u Rijeci. Diplomirao je 2002. slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Veneciji. Radi fotografije i instalacije. Izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu od kojih izdvajamo: Bijenale mladih umjetnika u Bukureštu (2006), Bijenale u Pragu (2007), Manifesta 07 u Roveretu (2008), izložbu „A vision of Central Europe/the reality of the lowest rank“, Brugge Centraal, Belgija (2010); od samostalnih izložbi izdvojeno: Centro de Arte Caja de Burgos, Španjolska, (2008), MSU Zagreb (2009), Tresor im Bank Austria, Beč (2011). Sudjelovao je na rezidencijalnim programima u New Yorku, Marseilleu i Beču. Dobitnik je nekoliko nagrada između kojih se ističu: nagrada Radoslav Putar (2004), Henkelova nagrada za mladog umjetnika (Kulturkontakt, Beč, 2006) i druga nagrada na natječaju T-HT@msu.hr (Zagreb, 2007). Radovi mu se nalaze u javnim kolekcijama: MSU Zagreb, MMSU Rijeka, MAXXI Rim, Fondation city of Madrid. Živi i radi u Rijeci.

Goran Petercol rođen je 1949. u Puli. Diplomirao je 1975. slikarstvo u klasi profesora Raula Goldonija na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Od 1976. do 1978. suradnik je majstorske radionice prof. Ljube Ivančića. Živi i radi u Zagrebu. Poznat po svom radu u mediju svjetla, autor je projekata i kulturnih inicijativa. Izlagao na mnogobrojnim skupnim izložbama poput Trigona u Grazu (1989 i 1992), Translucent Writings u New Yorku (1994), Bijenala u Sao Paolu (1994), Venecijskog bijenala (1995) i Bijenala u Istanbulu (1995), zatim u Londonu na International Symposium of Shadows (1996), Art East (2000) u Ljubljani i Insbrucku (2000), Aspect/Position u Beču (2000), Blut &Honig u Beču (2003), In den Scluchtten des Balkan u Kasselu (2003), na Modesty (2003) i Nothingless (2004) u Ljubljani. Od samostalnih izložbi valja spomenuti ljubljansku u Galeriji Škuc (1997), u ifa-galerie u Bonnu (1998); u Galeriji Grita Insam u Beču (1990, 1993 i 1997); u Contemporary Art Centre Spazio Umano, Milano; u Muzeju suvremene umjetnost u Zagrebu (2000); u galeriji Gregor Podnar u Kranju (2004). Među posljednjim projektima izdvajaju se veliki projekti na otvorenim gradskim prostorima poput Blocks u Kopenhagenu (2002), Tri otoka u Rovinju (2003), Northcote Townhall, Melbourne (2005).


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.