Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Velike izložbe u MSU tijekom 2016.

Boris Bućan "Doručak u štampariji" - izbor iz Zbirke plakata

14. travnja – 29. svibnja 2016.

Najopsežnija izložba plakata Borisa Bućana predstavit će oko 150 plakata nastalih tijekom četrdesetak godina. U kronološkom postavu bit će oko 80 plakata golemin dimenzija iz 1970-ih i 1980-ih, te stotinjak datiran od početka 70-ih do kraja 90-ih.

Doajen grafičkog dizajna i slikar Boris Bućan započinje umjetničko djelovanje potkraj šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada sudjeluje u prvim javnim urbanim intervencijama u Zagrebu. Od kraja šezdesetih godina okušava se u brojnim likovnim disciplinama, a posebice u grafičkom oblikovanju plakata. Samostalno izlaže od 1970. godine, kada se i intenzivnije počinje baviti oblikovanjem plakata najčešće za galerije, kazališta i koncertne dvorane. Riječ je o plakatima koji izlaze iz standardnih okvira grafičkog oblikovanja, te inventivnim likovnim rješenjima i neuobičajenim formatima stvaraju prepoznatljiv umjetnički izričaj. Taj je segment njegova umjetničkog opusa podjednako cijenila široka publika, kao kritika, pa i ona međunarodna (primjerice, njegov plakat Žar ptica reproduciran je na naslovnici publikacije The Power of the Poster u izdanju Victoria & Albert Museum, London). Uz brojne samostalne izložbe u nas i inozemstvu te važne međunarodne smotre izlagao je nekoliko puta na Bijenalu u Veneciji, a 1984. imao je samostalan nastup; na Bijenalu u São Paulu 1979. i 1989. dobiva posebno priznanje; zapažen je i na Trijenalu u Milanu 1992. Dobitnik je mnogih istaknutih međunarodnih nagrada i priznanja, te nagrade za životno djelo Hrvatskog dizajnerskog društva 2005. godine.

Usto, Boris Bućan je pridonio oblikovanju vizualnog identiteta MSU-a iznimno kvalitetnim izložbenim plakatima koje je radio u razdoblju od 1975. do 1982. Muzej je 2009. godine otkupom i donacijom plakata nastalih od 1969. do 2004. godine upotpunio Zbirku plakata MSU, te se formirala reprezentativna autorska cjelina značajna za hrvatsku i međunarodnu javnost. Stoga izložba predstavlja izbor iz Zbirke plakata u kojem je svojim autentičnim pristupom mijenjao standardne oblike poimanja grafičkog oblikovanja, poput širenja značenja i redefiniranja pojma plakata kao medija uvođenjem novih nestandardiziranih formata i slikarskih elemenata.

Uz izložbu bit će tiskan katalog s tekstovima inozemnih stručnjaka poput Ricka Poynora, međunarodno cijenjenog britanskog pisca, kritičara, predavača koji se specijalizirao za dizajn, medije i vizualnu kulturu te Georgesa Raillarda, francuskog akademika, pisca i kritičara, koji se specijalizirao za slikarstvo modernizma.

Kustosica: Kristina Bonjeković Stojković

̴

The Wild West. A History of Wrocław’s Avant-Garde – projekt razmjene izložbenih programa s Muzejom suvremene umjetnosti, Wrocław, Poljska

16. lipnja – 15. kolovoza 2016.

Muzej suvremene umjetnosti iz Wrocława gostuje u MSU s izložbom The Wild West. A History of Wrocław’s Avant-Garde predstavljajući avangarde umjetničke pojave koje su se razvijale u Wrocławu od 1966. do 1981. godine (konceptualna praksa, vizualna poezija, mail art, izložbe avangardnih umjetnika u galerijama Mona Lisa i Permafo, radovi umjetničkog kolektiva LUXUS). Izložba će predstaviti umjetnička djela, filmove, dokumentarne fotografije i snimke - gotovo 500 djela s područja likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma, kazališta, filma, dizajna te svakodnevnog života u Wrocławu, grada u kojemu je tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća bujala iznimno aktivna umjetnička scena koja je imala žive kontakte sa umjetničkim središtima s obje strane željezne zavjese. Wrocław je ishodišno mjesto konceptualne umjetnosti u Poljskoj i njegova je neoavangardna scena, poznata u Hrvatskoj samo putem rijetkih osobnih kontakata, unatrag posljednjih nekoliko godina veliko otkriće za neke od najvažnijih svjetskih muzeja suvremene umjetnosti. Muzeološki iznimno bogato opremljen projekt s opsežnim diskurzivim programom predstavljat će veliku novost ne samo za široku, već i za stručnu publiku. Nadalje, s obzirom na brojne dodirne točke umjetnosti koja je težila većoj javnoj vidljivosti i izlasku iz tradicionalnih umjetničkih institucija, kako u Zagrebu tako i u Wrocławu, ostvarit će se mogućnosti za sadržajan i bogat dijalog između dva grada.

Hrvatska javnost će po prvi put imati prigodu upoznati ovako detaljno i sveobuhvatno suvremenu umjetnost Poljske izvan varšavskog kruga. Izložba wroclawske avangarde najvažnija je međunarodna izložba suvremene umjetnosti u MSU u 2016, i na jedinstven način Hrvatskoj, ali i široj regiji, predstavlja do sad nepoznatu dinamičnu kulturnu povijest Europske prijestolnice kulture u 2016.

Izložba je sastavni dio programa pripremljenog u povodu manifestacije European Capital of Culture Wrocław 2016. Izložba je premijeru imala u Zachęta – National Gallery of Art u Varšavi, zatim je izlagana u Kunsthalle, Košice te Kunstmuseum, Bochum. Povjerenica izložbe je Dorota Monkiewicz, ravnateljica MWW, a autori izložbe su kustosi Michał Duda, Anka Herbut, Anna Mituś, Paweł Piotrowicz, Adriana Prodeus, Sylwia Serafinowicz, Piotr Stasiowski. Izložba će biti popraćena obimnim katalogom pod nazivom The Wild West. A History of Wrocław’s Avant-Garde. A guide, koju uređuje Dorota Monkiewicz; autori: Olga Tokarczuk, Klaus Bachmann, Małgorzata Dawidek Gryglicka, Michał Duda, Jolanta Gromadzka, Anka Herbut, Agata Jakubowska, Anna Markowska, Anna Mituś, Magda Piekarska, Paweł Piotrowicz, Piotr Stasiowski, Mirosław Ratajczak, Sylwia Serafinowicz, Joanna Stembalska, Łukasz Wojciechowski.

MSU se 2015. predstavio u Wroclawu izložbom pod nazivom Nova umjetnost za novo društvo, s presjekom radova iz bogatog muzejskog fundusa, te radova iz zbirke dokumentacije iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Težište je stavljeno na radove nastale na konstruktvističkim i luminokinetičkim načelima, ranim kompjutorskim istraživanjima i konceptualnim pristupima.

Kustosice projekta: Jasna Jakšić i Ivana Kancir

Suradnja: Wrocław Contemporary Museum

̴

Kristina Leko ̶ Kako živi narod

1. rujna -14. listopada 2016.

Autorica Kristina Leko u tom se interdisciplinarnom umjetničkom projektu referira na knjigu Kako živi narod: život u pasivnim krajevima Rudolfa Bićanića, koja je objavljena davne 1936. U izložbenom formatu projekt okuplja prošireno dokumentarno kino koje se gradi iz materijala snimljenog na pojedinim lokacijama iz Bićanićeve knjige, web stranicu projekta s istraživačkim materijalima, skicama i esejima te kontinuirani performativno-edukacijski program koji se odvija za vrijeme trajanja izložbe.

Izložba dokumentira i predstavlja osam sasvim običnih hrvatskih obitelji. To su ljudi koji pošteno rade i relativno skromno žive. Kroz izložbu se odvija analiza i životnih okolnosti i društveno-ekonomskih struktura u kojima žive, uz povijesnu perspektivu kako pojedine obitelji, tako i lokaliteta. U povijesnom dijelu naglasak je na kriznim 1930-im godinama. Naime, naglasak je na životu u tzv. pasivnim krajevima tj. na ekonomsko-socijalnoj ovisnosti i njezinim psihološkim kategorijama. Izložba promišlja i traži rješenja za situacije pasivnosti kroz razgovore s protagonistima projekta, članovima osam obitelji. Kako izaći iz kruga pasivnosti? Gdje vidimo budućnost?

U prostoru za povremene izložbe MSU-a bit će 8 tlocrta kuća iscrtanih na podu. Tlocrti su organizirani tako da je muzejski prostor pretvoren u prostor imaginarnog sela, u sklopu kojega je i jedan zadružni dom, a koji će služiti kao auditorij za druženja, diskusije, predavanja i koncerte u izložbi. Arhitekturom se referira na scenografiju filma Dogville Larsa von Triera iz 2003.

U svakom od tlocrta jedna je prostorija u potpunosti rekonstruirana i namještena originalnim namještajem portretirane obitelji. Projekcija dokumentarnog filma o životu obitelji i lokaciji, monitor s talking-head videom protagonista izložbe, reprodukcije dokumenata i fotografija, odnosno umjetnički artefakti pojavljuju se unutar tlocrta kuće, te na jednom do dva „kućna“ zida koji su podignuti u svakom od tlocrta. Materijali i artefakti stoje također na raspolaganju publici u formi uvezanih zbirki dokumenata i tekstova.

Osim toga, arhitektura izložbe obuhvaća i uzdignute platforme – „pozornice“ manjeg formata, „mostove“ za kretanje kroz selo, te govornice, koje koriste vodiči i publika u sklopu edukativno-performativnog programa.

Kustosica projekta: Jasna Jakšić

Partneri projekta: Hrvatski filmski savez, producent filmskog dijela projekta; lokalni muzeji: Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Muzej cetinske krajine, Muzej Grada Drniša, Eko muzej Komiža, Memorijalni centar Nikole Tesle, Gradski muzej Vukovar

̴

Dalibor Martinis: Data Recovery, retrospektivna izložba

studeni/prosinac 2016.

Data Recoverynaziv je samostalne problemske izložbe Dalibora Martinisa koja će predstaviti njegove pionirske video radove uz recentne multimedijske projekte i eksperimentalne filmove koji su realizirani u posljednjih deset godine.

Nazivom izložbe Martinis se referira na termin iz područja informatičke tehnologije koji, pojednostavljeno, označava postupak „spašavanja“ informacija, odnosno podataka iz oštećena računala. Postupak oporavka informacija služi Martinisu da bi istražio mreže odnosa između osobne povijesti, vlastitih ranih radova i kolektivnih sjećanja unutar konstrukcije ili brisanja kolektivne memorije, odnosno utiskivanja vlastitog iskustva u povijesne ili povijesno-umjetničke činjenice duhovito parafrazirajući Marxovu ideju da se povijest ponavlja prvo kao tragedija potom kao farsa.

Osim toga, izložba problematizirati (i)relevantnost autorskog originala u vrijeme post-objektne, medijske umjetnosti jer postupcima oporavka, odnosno aproprijacije digitalnih informacija Martinis naglašava važnost procesa stvaranja otvorenog informacijskog djela bez obzira koristi li medij video umjetnosti, performans, tekst, film, ready-mad, fotografiju ili instalaciju. Usto, riječ je o umjetniku čije stvaralaštvo izaziva promatrača da bude sudionikom događaja stvaranja umjetničkog djela, odnosno da participira u komunikacijama s umjetničkim radom do točke aktivne uzajamnosti.

Dalibor Martinis (Zagreb 1947) jedan je od začetnika konceptualne i video umjetnosti u Hrvatskoj i regiji te jedan od najuglednijih suvremenih hrvatskih umjetnika uopće. Njegov je rad predstavljen u nizu samostalnih i problemskih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i na prestižnim umjetničkim manifestacijama poput kasselske Documente 8, 1987; Kwangju bijenala 1995. ili Bijenala u Veneciji 1997. Njegovo je umjetničko djelovanje iznimno svestrano, a uključuje video radove, performanse, instalacije, intervencije u javnom prostoru. Umjetnička djela Dalibora Martinisa nalaze se u zbirkama važnih svjetskih umjetničkih centara (MoMa u New Yorku, Kunsthausa u Zürichu, Muzeja Stedelijk u Amsterdamu i dr.).

Kustosica projekta: Leila Topić


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.