Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Kreativna radionica za srednjoškolce: Eksplozije, vatra, bombe, umjetnost i automobili

Prostor povremenih izložbi i Školica, subota, 28.1. 017. od 15 do 17 sati

Radionica je namijenjena mladima u dobi od 15-18 godina.

Najavljujući izložbu „Data Recovery 1969.-2077.“ koja se trenutno održava u Muzeju suvremene umjetnosti umjetnik Dalibor Martinis je u muzejskoj garaži zapalio Yugo 45. Bila je to još jedna u nizu akcija izvedenih u okviru projekta „Vječna vatra gnjeva“ kojim umjetnik paljenjem automobila „komemorira akt pobune koja neredovito ali učestalo izbija na rubovima svjetskih velegradova, a gotovo se po pravilu iskazuje spaljivanjem automobila“. Olupina spaljenog automobila izložena je na drugom katu aktualne izložbe.

Još jedan suvremeni umjetnik Jeremy Deller izložio je olupinu spaljenog automobila i to u okviru projekta „It is what it is – Conversations about Iraq“ (2009), putujuće izložbe postavljene u 14 američkih gradova, koja je za cilj imala poticanje rasprave o ratu u Iraku. U ovom slučaju izložena je bila olupina automobila koji je eksplodirao u srcu kulturnog i intelektualnog života Bagdada i usmrtio 38 ljudi.

Paljenje automobila kao ekstreman izraz revolta nemilice širi europskim gradovima. Samo u Francuskoj u novogodišnjoj je noći zapaljeno više od 900 automobila, u Danskoj se u 2017. očekuje porast ove vrste vandalizma za 40%, u Švedskoj, gdje je samo u gradu Malmu zapaljeno 70 automobila u jednom mjesecu, policija je u svrhu identifikacije počinitelja počela koristiti i dronove...

S druge strane auto-bombe su jedan od najučestalijih oblika terorističkih napada od kojih je samo u prošloj godini poginulo više stotina ljudi, napose na Bliskom Istoku i u Turskoj. Teroristički napad ove vrste izveden je i u Hrvatskoj, u Rijeci 1995.

Radovi Dalibora Martinisa i Jeremy Dellera povod su za razgovor i raspravu o pozadini ovih događaja. Je li rat na Bliskom Istoku povezan s eksplozijama automobila u Europi? Imaju li eksplozije veze s imigrantima i politikom koja se prema njima provodi? Tko su počinitelji i koji su njihovi motivi? Bijes? Tjeskoba? Dosada? Ili možda „izvlačenje“ novaca od osiguranja?

Također ćemo, na primjeru navedenih umjetničkih radova, raspravljati o umjetničkom aktivizmu. Koja je uloga umjetnosti danas? Može li umjetnost funkcionirati kao „arena i medij za politički protest i socijalni aktivizam“ (Boris Groys)? Ima li umjetnički aktivizam stvarnog efekta ili se radi samo o estetizaciji političkih akcija?
Dođite, donesite poneku fotografiju ili članak koji vas je zaokupio u posljednje vrijeme i podijelite svoje mišljenje s nama!

Zbog ograničenog broja sudionika potrebne su prijave najkasnije do 27.1. 2017. na email adresu: edukacija@msu.hr
Sudjelovanje u radionici i posjet izložbi besplatani su za sudionike u dobi od 15 do 18 godina.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.