Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

HT nagrada - razgovor s umjetnicima: Darko Fritz i Lana Stojićević

Prostor za povremene izložbe, utorak, 4.4.2017. u 17 sati

U utorak, 4.4. u 17 sati razgovaramo s dvoje umjetnika koji sudjeluju na ovogodišnjoj izložbi HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost. Ugostit ćemo Darka Fritza, koji se predstavio s radom „Novi Južni Zagreb“, eksperimentalnim filmom koji se bavi područjem oko MSU-a i urbanističkim planom Zagreba, te umjetnicu Lanu Stojićević koja se u svojem radu „Parcela“ bavi razvojem dalmatinske obale. Razgovor će voditi Luka Čubrić i Rea Bušić, članovi Kluba mladih MSU-a, u prostoru za povremene izložbe Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb. Izložba traje do 09.04., a ulaz je slobodan!

Izjave autora o radovima:

Darko Fritz, Novi Južni Zagreb, 2015.

Film je dio mojeg šireg projekta „Zamišljene budućnosti“ koji uspostavlja odnos projekcija budućnosti i njezina ostvarenja. Film promiče propitivanje nasljeđa socijalnog vizionarstva, preciznije ostavštine modernizma i „utopijskog urbanizma” 1960-ih te današnje društvene osviještenosti kroz problem planiranja gradskog prostora. U filmu upotrebljavam arhivske snimke Novog Zagreba od 1950-ih do danas te računalno generirane prikaze djelomično ostvarena idejnog rješenja urbanističkog plana i faze njegova ostvarenja. Algoritamskom montažom ostvarili smo matematički precizne ritmičke dinamike pokretne videoslike, upotrebom niza matematičkih algoritama kao što su Fibonaccijev niz i magični kvadrati. Tim postupkom propitivao sam ideju „višeg reda” koja je često upotrebljavana i primjenjivana u modernističkom urbanizmu i umjetnosti uopće. Ti postupci su upotrebljavani na vremenskoj konstanti, kroz pojedinačni filmski frame. Nastavljajući tradiciju strukturalnog filma, pozicija kamere (drona) inspirirana je filmovima Pravac i Kružnica Tomislava Gotovca, oba iz 1963. godine.

Lana Stojićević, Parcela, 2016.

Masovna apartmanizacija Dalmacije vizualizirana je specifičnom estetikom koja je najizraženija na granici privatnog i javnog, na nametljivim pastelnim fasadama koje su pretrpane masovno proizvedenim ukrasima, nostalgičnim pseudopovijesnim dekorativnim elementima i plastičnom stolarijom. Hipersentimentalno uređenje privatnih obiteljsko–turističkih dvoraca unosi disfunkcionalnost u predodžbu kuće kao patrijarhalnog statusnog simbola. Metastazirajuća, nerijetko nezakonita gradnja aktualnom legalizacijom zapečaćena je u prostoru. Karikiranjem entropije neplanskog urbanizma makete vizualiziraju apsurdnu borbu za prostor. U prizemlju su ograničene kvadraturom parcele, dok se u visini nekontrolirano šire dodavanjem apartmana i uvođenjem elemenata kuće koja je prva građena u prostor druge parcele. Kuće na susjednim parcelama na mjestu napada povlače se, ali istovremeno uzvraća ju istom mjerom prema drugim parcelama.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.