Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Program

Obilježavanje 100. obljetnice rođenja Vjenceslava Richtera

MSU će ove godine nizom projekata i događanja obilježiti stotu obljetnicu rođenja Vjenceslava Richtera (8. 4. 1917- 2. 12. 2002) vrsnog arhitekta i umjetnika.

Vjenceslav Richter bio je arhitekt, urbanist, slikar, crtač, grafičar, skulptor, scenograf, teoretičar dizajna i istraživač. Jedan je od osnivača grupe EXAT 51, a cjelokupnim stvaralaštvom nastojao je uspostaviti ravnotežu znanstvenoga i duhovnoga i time omogućiti stvaranje novih znanstvenih i filozofskih paradigmi. Pedesetih i šezdesetih godina ostvaruje niz uspješnih projekata izložbenih paviljona – u Bruxellesu, Torinu i Milanu kojima postiže međunarodni uspjeh, a zatim radi na projektima za muzeje u Aleppu, Sarajevu, Beogradu, Skopju i Krapini. Sredinom šezdesetih godina započinje jedan od najoriginalnijih projekata, Sinturbanizam, kojeg dalje razvija u teorijskom projektu Heliopolisa, četverodimenzionalnog milijunskoga grada.

Vjenceslav Richter i supruga Nada Kareš-Richter 1980. godine darovali su gradu Zagrebu svoju kuću s vrtom i umjetnička djela nastala u razdoblju od 1964. do 1979. Odlukom Gradskoga poglavarstva od 1997. godine Zbirkom Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter upravlja Muzej suvremene umjetnosti.Zbirka Richter otvorena je za javnost od 2000. godine, a mnogi smatraju da je riječ o jednoj od najljepših gradskih donacija, koja je, zajedno s parkom skulptura, postala mjesto za brojna kulturna događanja.

Središnje događanje obilježavanja 100. obljetnice rođenja Vjenceslava Richtera velika je retrospektivna izložba. Svrha tog izložbenog projekta je valorizacija umjetničkog i arhitektonskog stvaralaštva Vjenceslava Richtera, njegova pozicija i šire djelovanje u kontekstu europskog modernizma druge polovice 20. stoljeća.

O retrospektivnoj izložbi

Velika retrospektivna izložba Vjenceslava Richtera održat će se u Muzeju suvremene umjetnosti od 5. listopada do 3. prosinca 2017.

Umjetničko stvaralaštvo Vjenceslava Richtera istraživano je i prezentirano uglavnom parcijalno kao dio izložbenih projekata MSU-a u čijem su fokusu interesa bili umjetnički pokreti pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća. Posebno treba istaknuti velike problemske izložbe Konstruktivizam i kinetička umjetnost (Zagreb 1995), EXAT 51 i Nove tendencije (Cascais 2001, Sienna 2003), Nove tendencije (Düren / Ingolstadt 2007) i Bit International. [Nove] Tendencije - kompjutorska i vizualna istraživanja Zagreb 1961-1973 (Graz 2007, Karlsruhe 2008/9) kojima je predstavljen Richterov likovni opus i analizirana njegova pozicija u kontekstu tih umjetničkih strujanja. Vrijedan doprinos stručnoj obradi predstavljaju dvije recentne izložbe održane u MSU, Arhitektura za humaniji svijet − Jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera za Expo 58 (Zagreb 2011) i Socijalizam i modernost; umjetnost, kultura, politika 1950-1974. (Zagreb 2012), kroz koje su obrađeni i prikazani neki od najistaknutijih Richterovih umjetničkih radova i arhitektonskih projekata. Vrijedno je istaknuti da su pojedini likovni ciklusi predstavljani manjim tematskim izložbama.

Arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo V. Richtera do sada nije retrospektivno predstavljeno stoga jedan od ciljeva ove izložbe jest cjelovita obrada i prezentacija arhitektonskog i likovnog opusa koji je nastao u razdoblju od 1947. do 2002. godine. Znatan broj umjetničkih radova, a posebice onih iz područja arhitekture kao i velik dio arhivske građe bit će prvi put prikazan javnosti i time otvoriti nove poglede i područja interpretacije.

Polazna točka izložbe su sinteza i cjelovit pristup koji su utkani u svaki segment Richterovog stvaralaštva, kako umjetničkog tako i onog u području teorijskog promišljanja i eksperimentalno-istraživačkog djelovanja. Izložba prikazuje upravo taj proces istraživanja mogućnosti sinteze u području likovnosti u kojem su nastajali visokoestetizirani arhitektonski projekti i umjetnički radovi. U to se ubrajaju primjerice idejni projekti izložbenih paviljona 50-ih i 60-ih godina među kojima su rani projekti jugoslavenskih paviljona u Hannoveru, Stockholmu, Beču, Parizu, zatim jugoslavenski paviljon za svjetsku izložbu u Bruxellesu, jugoslavenski paviljon za izložbu u Torinu, te trijenale u Milanu i dr. Nadalje, poseban segment čine projekti muzejskih zgrada (Muzej za prostorne eksponate, Muzej evolucije u Krapini, Muzej revolucije u Beogradu, Arheološki muzeju u Aleppu i dr.), stambene i industrijske arhitekture (Vila Zagorje, Tvornica Saponija u Osijeku i dr.), te vizionarski projekt Sinturbanizam kao potencijalne točke u kojoj se ostvaruje dijalog arhitekture i likovnosti. Čvrsta povezanost arhitekture i likovnosti biti će prikazana kroz cikluse radova Sistemske skulpture, slikarstva, grafike u kojima je Richter istraživao mogućnosti sinteze, eksperimentirajući različitim umjetničkim medijima, te daljnji razvoj ideje u ciklusima Spontanog, Semi-spontanog, Slobodnog i Gravitacijskog crteža.

Izdvojeni segment izložbe, ali ne i manje važan posvećen je njegovoj ulozi u području primijenjenih umjetnosti, dizajna i kazališta pregledom najznačajnijih ostvarenja.

Izložba ima više od 250 predmeta – umjetničkih radova, arhitektonskih projekata, crteža, skica, fotografija. Ta građa većinom se čuva u Zbirci Richter i Muzeju suvremene umjetnosti, ali za potrebe izložbe bit će posuđeni radovi iz zbirki Moderne galerije (Zagreb), Muzeja savremene umetnosti (Beograd), Neue Galerie (Graz), Hüttenwerke Krupp Mannesmann GmbH (Duisburg) te privatnih kolekcija.

Svrha tog izložbenog projekta je valorizacija umjetničkog i arhitektonskog stvaralaštva Vjenceslava Richtera i njegova pozicija i šire djelovanje u kontekstu europskog modernizma druge polovice 20. stoljeća. Stoga će uz izložbu biti tiskana dvojezična publikacija koja će sadržavati priloge stručnjaka iz područja arhitekture i povijesti umjetnosti koji su rezultati višegodišnjih istraživanja pojedinih područja Richterovog stvaralaštva. Autori priloga su: Ivo Čović, Rika Devos, Igor Ekštajn, Vladimir Kulić, Zvonko Maković, Lovorka Magaš Bilandžić, Vesna Meštrić, Maroje Mrduljaš, Mirta Pavić, Šime Perović, Snježana Pintarić, Ivan Rupnik, Karin Šerman, Leila Topić.

Nakon Zagreba, izložba će od 30.3. do 2.9.2018. biti prikazana u Neue Galerie u Grazu.

Autorica izložbe: Vesna Meštrić

Likovni postav: Vladimir Končar

Izložba je realizirana sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH.

O edukativnom projektu Richter 100

U sklopu obilježavanja 100. obljetnice rođenja Vjenceslava Richtera, Zbirka Richter (Muzej suvremene umjetnosti), Centar za kulturu i film Augusta Cesarca, UBU - Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna te Centar za kreativni razvoj ARTMIX pokrenuli su projekt Richter 100 kojim se želi da određene nastavne teme budu obrađene kroz stvaralaštvo Vjenceslava Richtera. Projekt se odvija u nekoliko oblika: stručna predavanja, praktičan rad i izložbe učenika i studenata.

U projektu sudjeluju zagrebačke obrazovne institucije: Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Škola za modu i dizajn, Akademija likovnih umjetnosti (Slikarski odsjek, Nastavnički odsjek, Odsjek za animirani film i nove medije), Tekstilno-tehnološki fakultet i Zavod za dizajn tekstila i odjeće.

Početkom godine Vesna Meštrić, voditeljica Zbirke Richter, održala je nekoliko predavanja u Školi primijenjene umjetnosti i na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. U Školi primijenjene umjetnosti i dizajna učenici kontinuirano istražuju kroz nastavu stvaralaštvo V. Richtera, a u Zbirci Richter održana je terenska nastava za studente ALU i TTF-a.

Jedan od zanimljivih rezultata projekta, umrežavanje je obrazovnih i kulturnih institucija a jedan od primjera dobre prakse sasvim sigurno je suradnja između MSU-a, ALU i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna kroz koju studenti nastavnog smjera održavaju praksu s učenicima ŠPUD-a u Muzeju suvremene umjetnosti i Zbirci Richter. Voditelji su Bernarda Cesar, Marija Juza i Ida Loher.

Posebno želimo istaknuti i suradnju s TTF-om u okviru koje će se provesti natječaj za studente dizajna tekstila inspiriran Richterovim stvaralaštvom. Najbolji dizajn bit će realiziran u suradnji s Tvornicom tekstila Čateks: bit će proizvedeno 500 metara tkanine koja će kao suvenir biti promovirana tijekom izložbe. Tim projektom studenti uče o cjelokupnom procesu izrade i dizajna tkanina što je dragocjeno iskustvo u njihovu obrazovanju. S druge strane, suradnja predstavlja kvalitetan primjer povezivanja poslovnog i kulturno sektora. Voditeljica je Koraljka Kovač.

Početkom svibnja Slikarski odjel Akademije likovnih umjetnosti održat će ciklus predavanja koja će u okviru fakultativne nastave „Umjetnost u doba kulture" biti posvećena Novim tendencijama, V. Richteru i Umbertu Ecou. Voditelji su Ksenija Turčić i Ivan Skvrce.

Sve obavijesti o projektu i projektnim aktivnostima moguće je pratiti na Facebook stranici Richter 100.

Projekt Richter 100 bit će realiziran uz potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture RH i švicarske fondacije Artmentor Lucerne.

Koordinatorice projekta:

Ksenija Filipović (Udruga za kreativni razvoj ARTMIX) ksenija.msu@gmail.com

Ivana Market (Centar za kulturu i film A. Cesarca) ivana.market@centarcesarec.hr

Vesna Meštrić (Muzej suvremene umjetnosti) vesna.mestric@msu.hr


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.