Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Projekcija filma Dana Grahama i predavanje Tomislava Brleka

Dvorana Gorgona, subota, 10.6. 2017. u 20 sati

Projekcija filma Dana Grahama „Rock My Religion“ i predavanje Tomislava Brleka „Rock’n’roll = religija / umjetnost”

Do 27. kolovoza u Muzeju traje izložba čuvenog i svestranog američkog umjetnika Dana Grahama, jednog od pionira konceptualne umjetnosti, koji je u svoju umjetničku praksu inkorporirao jednu veliku strast – glazbu. Od 1980-ih kad intenzivno kao rock kritičar prati progresivne i eksperimentalne supkulturne struje, Dan Graham svoje performanse povremeno koncipira u suradnji s glazbenicima. No, glazba u jednom trenutku prestaje biti tek dijelom njegovih performansa i dolazi u samo središte umjetnikove pozornosti, točnije, postaje glavnim simboličkim oružjem kojim umjetnik preispituje suvremenost. U sklopu manifestacije „Ljeto u MSU“, uoči koncerta Pankrta, pionira punk glazbe na prostorima bivše Jugoslavije, publika će 10. lipnja u 20 sati u dvorani Gorgona MSU-a imati priliku pogledati esejistički dokumentarac Dana Grahama „Rock My Religion“. Nakon projekcije filma, Tomislav Brlek, teoretičar književnosti, održat će predavanje o fenomenu rock’n’rolla, s fokusom na Grahamov film “Rock My Religion”.

Dan Graham: Rock my Religion
1983-1984.
video, c/b i u boji, zvuk
Ljubaznošću umjetnika i Electronic Arts Intermix (EAI)

„U esejističkom dokumentarcu „Rock My Religion“ (1983-1984.) koji nastaje početkom osamdesetih kao osebujni asamblaž glazbe, teksta i filma uz voice over samog umjetnika kao tumača i autora teze o vezi rock i punk glazbe s religijom, odnosno utjecaju religijskih zajednica prvih doseljenika na Novi kontinent (u ovom slučaju kršćanske sekte zvane shakers) na nastanak rock and rolla. Jedino što ta dva paralelno prikazana, ali zapravo duboko suprotstavljena, svijeta povezuje jest ekstaza doživljena i proživljena kroz kolektivno iskustvo. Graham, govoreći o sličnostima, govori zapravo o genezi otpora i revolucionarnog bunta koji je inicirao brojne promjene u prošlom stoljeću. U filmu se nakratko pojavljuju i prizori iz američke provincije (u kojima prepoznajemo scene iz njegova ciklusa Dom za Ameriku) čime posredno naglašava važnost američke srednje klase, osobito tinejdžera koji će u diviniziranom kultu anđeoskog užitka u zabavi, seksu i opijatima u znak otpora privilegiranoj radnoj etici i ostvarenju američkog sna svojih roditelja, postati glavnim protagonistima, ali i žrtvama mladenačkog bunta koji je podjednako, premda na drugačiji način, obilježio razdoblje hipijevskog pokreta kao i anarhističku punk generaciju.“ (R.I.Janković, iz teksta kataloga)

Tomislav Brlek: Rock'n'roll = religija/ umjetnost

Kako god mogao biti definiran u područjima istraživanja kao što su sociologija, muzikologija ili antropologija, rock’n’roll kao zasebna pojava – koja ima specifično značenje i stoga traži poseban analitički pristup – nije zamisliv izvan dijalektičkog odnosa estetskog djela svoje izvedbe i recepcije te tehnoloških uvjeta njezine proizvodnje i distribucije. Ukoliko rock’n’roll ima neko specifično kulturno značenje, ono može biti proizvedeno jedino unutar te konstitutivno nerazrješive napetosti. Tekstovi Dana Grahama objavljivani između 1968 i 1993 te napose u njegov dvosmisleno naslovljen film Rock My Religion (1984) spadaju među najzanimljivije pokušaje promišljanja prirode i važnosti rock’n’rolla jer ga, s jedne strane, konceptualno analiziraju u kontekstu umjetničke prakse, dok istodobno, s druge, njegov izvedbeni aspekt sagledavaju u duljoj povijesnoj perspektivi radikalnih – osobito vjerskih – društvenih pokreta, ne podcjenjujući tako kognitivni potencijal rock’n’rolla, niti pak precjenjujući njegovo subverzivno djelovanje. Grahamovi se uvidi o paradoksalnoj naravi iskustva rock’n’rolla, koje istodobno sadrži, kako elemente ekstatične transcendencije vjerskog obreda, tako i odlike demonstrativne potrošnje hiper-konzumerizma, pokazuju nadasve poticajnima nadopune li se teorijskim konceptima ponavljanja i komponiranja, pri čemu prvi označava uvjete političke ekonomije u kojima “serijska proizvodnja prisvaja sve robe koje su još uvijek upisane u mrežu predstavljanja,” a potonji “djelovanje [faire] bez ikakvog drugog cilja osim sámog čina stvaranja, ne nastojeći da se umjetno ožive stari kodovi u svrhu obnove komunikacije,” koje u svojoj knjizi Bruits : essai sur l’économie politique de la musique (1977) predlaže Jacques Attali, a koji omogućuju da se navedeni paradoks nadiđe negativnom dijalektikom estetskoga čina.
(Tomislav Brlek)
Tomislav Brlek docent je na Katedri za opću povijest književnosti Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Za knjigu Lekcije – studije o modernoj književnosti (2015) dobio je godišnju nagrada Filozofskog fakulteta za znanstvena, umjetnička i stručna dostignuća. Urednik je ilustriranog časopisa za kulturu 15 dana i član uređivačkog odbora časopisa za izvedbene umjetnosti Frakcija. Bio je suradnik na znanstvenim projektima Verbalno i vizualno: performativnost, reprezentacija, interpretacija te Tranzicija u književnosti/književnost u tranziciji. U zborniku povodom izložbe Osamdesete! Slatka dekadencija postmoderne objavio je analitičku studiju jugoslavenske novovalne rock’n’roll scene “Sjećanje na budućnost [197? – 1984 – 199?].” Rezultate svoga rada izlagao je na skupovima u Beču, Pragu, Münchenu, Lyonu, Beogradu, Kairu, Limogesu, Utrechtu, Firenci i Parizu. Član je L’Association Internationale de Littérature Comparée i The T.S. Eliot Society.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.