Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Program

Jure Labaš: Oblici antioblika

MSU, Zbirke u pokretu, 3. kat, do 12.11.2017.

Izložba Jure Labaša u „Zbirkama u pokretu“, stalnom postavu Muzeja suvremene umjetnosti, predstavit će nove serije radova umjetnika koji je na hrvatskoj likovnoj sceni prisutan više od pola stoljeća.

Labaševo mjesto u prostoru hrvatske umjetnosti najčešće je omeđeno postupcima od enformela do popularne umjetnosti, uključujući i eksperimente s nadrealizmom, a u novijim djelima i s naznakama oblika „siromašne umjetnosti”. Umjetnik je svoj iskaz tražio u formalnoj fuziji kubističkih elementa, poznatih i prepoznatljivih oblika iz svijeta mehanike, da bi s organskim uzorcima stvarao posve nerealne konstrukte. S jedne strane koristio se iskustvima nadrealističkih transformacija, pretakanja i metamorfoza organičkih oblika, a s druge primjenjivao konstruktivistički, graditeljski duh simetričnih mehanizama i geometrijskih tijela oštrih i preciznih granica. S primjenom različitih materijala bilo je slično. Upotrebljavao je postojeće, industrijski prefabricirane metalne i plastične elemente, cijevi, brodsku užad, vijke, limove, folije, rezao ih i sljubljivao, izvodio precizne oblike u drvu, davao im nadasve mitske karakteristike.

U novije vrijeme Labaš u slikarstvu favorizira crtež i metodu kolažiranja, nekada slikajući klasičnim tehnikama, a odnedavno kolažirajući različite predloške, najčešće stranice ilustriranih časopisa te različite kvalitete papira i ljepenki. I premda je slikarski prostor crteža i kolaža ograničen na dvije dimenzije, odnosno na iluziju treće koju Labaš kao kipar preferira, on poseže za tom tehnikom jer su stvaralački rezultati brzo vidljivi, a k tome mu je i prostor iluzije postao izazovan. Jer, upotrebljavajući početnu podlogu stranice fotografski ilustriranih magazina umjesto bijelog papira te dodatno crtajući i kolažirajući, umjetnik je uspostavio neočekivane dinamičke i simboličke odnose postojećeg motiva i dodanih intervencija. Gotovo u pravilu riječ je o podlogama malog formata s fotografijama nekog prostora ili nekog predmeta koji je po sebi skulpturalan i sugerira prostornost. Labaševa najčešće geometrizirana nadogradnja bojom (u pravilu su to crna i crvena) ili kolažom uključila je postojeći motiv i ostvareni su začuđujući narativi čiji je jezik čisti poetski konstrukt s novim značenjima. Narativi više nisu ni stvarni ni fiktivni. Dobili su dimenziju tranzicije od stvarnoga prema nestvarnome, čemu je Labaš erotično odan i u svojim trodimenzionalnim radovima.

Premda ogledala, koja se često pojavljuju i u njegovim novijim radovima, gotovo u pravilu u svako umjetničko djelo unose elemente psihoanalize, kod Labaša su jedan od konstruktivnih elemenata u istraživanju fenomena trodimenzionalnosti, ekstenzije prostora i neizbježne borbe s gravitacijom, tim najtežim pitanjem svakog kipara (fizičari, ali i mistici rekli bi da ostvarenje antigravitacije jest i postignuće antioblika). Novije serije radova Labaš smješta u krugove i sfere koji su mu se pokazali zahvalnim oblicima u slikarstvu kao i kad kipari. Posebno su se ti oblici „prirodno” uskladili s najnovijim izvedbama u neočekivanom materijalu i tehnici pletenog šiblja, što su za umjetnika zanatski izveli međimurski košarači.

Labaš je u posljednjih nekoliko godina učinio stotine kolaža kao predloške i skice s namjerom da ih jednom izvede u velikom formatu, a zamišlja ih kao dikromatske slike na sirovom platnu, i to u velikim dimenzijama poput kazališnih prospekata. Povećane izvedbe planira učiniti i s trodimenzionalnim maketama, kiparskim modelima kojih, kao crteža i kolaža, ima veliki broj. Izvodi ih od neočekivanih materijala i opet, kao kod kolaža, upotrebljava razne predmete iz svakodnevice. Prorezuje ih i dograđuje, povezuje vanjski i unutarnji prostor te ih opet boji u crnu i crvenu, koje su i od prije bile njegove boje, upravo one koje se simbolički pripisuju anarhističkom duhu, onome koji se ne miri s prosječnošću i kanonima, koji se protivi normativnom društvu, ali koji uvijek poštuje i potiče slobodu drugoga. Takav duh i neiscrpna energija koju Labaš nosi vidljivi su u njegovoj dugovječnoj karijeri, kao i u privatnom životu. Upravo je to bio jedan od glavnih pokretača ove suradnje, a rezultat je predstavljanje u formi antiizložbe čiji je format definiran slijedeći upravo Labašev izmjenični postupak stalnog afirmiranja odnosno poništavanja oblika. Rezultat se ogleda u ostvarenju antioblika, što u konačnici jest njegovo umjetničko postignuće slikovnog govora bez slike i opsesivnog traženja prolaza u gustom i neprohodnom prostoru treće dimenzije.

Tihomir Milovac, kustos

Jure Labaš rođen je 1935. godine u Oroslavlju. Nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, također u Zagrebu. Diplomirao u klasi prof. Ive Režeka, nakon čega postaje i suradnikom Majstorske radionice Krste Hegedušića. Bavi se slikarstvom, skulpturom i grafikom. U početku stvara ciklus "Klaunovi i maske" (1963–72), kojim na groteskan i satiričan način, služeći se likovima P. Picassa i S. Dalíja, progovara o stanju likovne scene. Potom nastaje makabričan ciklus slika u pastelu "Pokladne maske" (1974–76), prožet elementima nadrealizma, temeljen na temama usamljenosti i straha. Trajna mu je preokupacija akt; u ranim djelima ekspresivnom linijom i bojom prikazuje senzualna ženska tijela u naglašeno erotskim pozama. Potkraj 1970-ih unosi elemente pop-arta, estetiku videoigara i uličnih plakata te se intenzivno počinje baviti odnosom erotike i otuđenosti. Nadahnut estetikom strojeva, stvara vlastiti izraz u oblikovanju ljudskoga tijela, zasnovan na oprječnosti mehaničkoga i organskoga, te uvodi pojam „mašinska erotika“. Zadržavajući erotske konotacije, 1990-ih postupno sažima oblike te počinje stvarati djela na rubu apstrakcije. Od 1980-ih oblikuje skulpturu, također erotskih i mehaničkih asocijacija. Bavi se i objektima te prostornim, konceptualnim intervencijama. Od 1961. naovamo održao je niz samostalnih i sudjelovao u brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.