Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Program

9. dani Arhiva Tošo Dabac

MSU i Arhiv Tošo Dabac, 18. 10.–3. 12. 2017.

9. dani fotografije nastavljaju se na prošlogodišnju temu i ciklus Dabčevih reportaža, prilazeći im iz drugoga kuta - posvećeni su ulozi fotografije u zaštiti kulturne i spomeničke baštine. Izložbom Tošo Dabac unutar okvira: Fotografije baštine iznijet će se važan i često publiciran ciklus Toše Dabca u prošlome stoljeću te ukazati na dokumentarnu, autentifikacijsku vrijednost fotografije uopće. Interdisciplinarnim pristupom ovom mediju konzervatora, restauratora, etnologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti i fotografa – predavanjima i fotografskim radionicama tijekom studenog otvara se široka platforma za teorijsko i praktično učenje o fotografiji.

Svi programi su besplatni!

18. 10. – 15. 12. 2017. Dramski svijet Marije Braut, izložba / Arhiv Tošo Dabac
9. 11. – 3. 12. 2017. Tošo Dabac unutar okvira: fotografije baštine, izložba / MSU galerija
3. 11. – 3. 12. 2017. Predavanja, prezentacije i fotoradionice / Arhiv Tošo Dabac, MSU

PREDAVANJA / PREZENTACIJE / PREDSTAVLJANJE UMJETNIKA

Mario Braun: Povijesni pregled fotografije u službi zaštite spomenika
3. 11. 2017. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac, Ilica 17

Mario Braun, umirovljeni konzervator savjetnik u Hrvatskom restauratorskom zavodu, održat će predavanje o povijesnom razvoju primjene fotografije u zaštiti spomenika. Navest će važnija imena i agencije koji formiraju taj specifični podžanr fotografije na razmeđi dokumentiranja i interpretativno-estetizirajuće fotografije, a u funkciji dokumentiranja i interpretiranja kulturnih dobara. Autor će dati kratak pregled najpoznatijih fotografa i njihovih radova kojima prezentiraju kulturnu baštinu u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću te objasniti važnost institucija i pojedinaca u realizaciji tog cilja.

Petra Mrša: Razni pristupi fotografskom mediju u umjetničkoj praksi
6. 11. 2017. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac, Ilica 17

Bivanje na rubu socijalno konstruirane svakodnevice i njezino preispitivanje najčešća je motivacija radova Petre Mrše. Zanima je promišljanje o promjenjivosti životnih uvjeta i procesima njihove legitimizacije, odnosno kako različite grupe u različitim vremenskim točkama određenim mehanizmima uspostavljaju uvjete kojima organiziraju život ostalih pripadnika grupe. Smatra da upoznavanje tuđih uvjeta unaprjeđuje razumijevanje osobnih određenosti i nesvjesnih, determinirajućih faktora, čime se redefinira pojam slobode, ali i drugosti. Petra Mrša u ovom će kontekstu predstaviti svoje cikluse Changing conditions, changing minds, Common possibilities, Vježbanje obitelji, Nova škola, Roomtopia i Izboj.

Hrvoje Gržina: Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije Ivana Standla – prva hrvatska fotomonografija i početak fotodokumentiranja hrvatske kulturne baštine
14. 11. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac, Ilica 17

Hrvoje Gržina, viši arhivist i pročelnik Središnjeg fotolaboratorija Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, predstavit će fotomonografiju Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, projekt snimanja prirodnih i kulturnih ljepota Trojedne kraljevine koji je u 19. stoljeću djelomično ostvario fotograf Ivan Standl. Bogato ilustrirano izlaganje rekonstruirat će tijek snimanja i objavljivanja prve knjige Standlovih Fotografijskih slika, kao i pokušati rasvijetliti važnu ulogu Ivana Kukuljevića Sakcinskoga u pokretanju i realizaciji ovog ambicioznog projekta hrvatske fotografije 19. stoljeća, kojim je fotodokumentiranje kulturne baštine na velika vrata uvedeno u konzervatorsku djelatnost i hrvatsku fotografiju.

Marina Paulenka: Industrijska fotografija: slučaj TEŽ
16. 11. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

Kontekstualizacijom industrijske fotografije i škole fotografije Kunstakademie u Düsseldorfu fotografkinja i umjetnička direktorica festivala fotografije Organ Vida Marina Paulenka predstavit će svoj fotografski ciklus TEŽ posvećen tvornici električnih žarulja, osnovanoj 1929. u Zagrebu. Kategoriziranjem i režiranjem pronađenih, zatečenih predmeta stvara vizualni arhiv u želji za rekonstrukcijom slike nekadašnjeg postrojenja. Do 1990. godine tvornica je držala korak s najmodernijim svjetskim tvornicama i izvozila u zapadnu Europu, da bi 2006. godine proizvodnja bila ugašena, a sudbina TEŽ-a postala arhetipska privatizacijska priča o propasti industrijskog pogona.

Davorin Vujčić: Majstorski objektivi i subjektivne interpretacije: Interpretativni potencijal fotodokumentacije na primjeru kiparskog opusa Antuna Augustinčića
20. 11. 2017. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

Fototeka Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu objedinjuje približno 3000 fotografija od kojih su mnoge dragocjena svjedočanstva o okolnostima nastanka i sudbini Augustinčićevih skulptura. Osobito su važne u muzeološkoj obradi njegovih spomenika postavljenih širom svijeta (Niš, Katowice, Kumrovec, New York, Etiopija, Velenje …). Fotografije, koje su snimali poznati (Tošo Dabac, Marija Braut, Vesna Prica…) i nepoznati autori, fascinantan su dokumentacijski izvor za rekonstrukciju konteksta i interpretaciju jednog velikog kiparskog opusa. Fotografska dokumentacija također je bila od velike pomoći prilikom nedavne opsežne restauracije fundusa izvedenog u sklopu projekta nove čuvaonice, Studija Galerije Antuna Augustinčića.

Petra Puhar Kejžar: Janez Puhar, prvi slovenski fotograf
24. 11. 2017. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

Svećenik, istraživač, fotograf, umjetnik, pjesnik, intelektualac i kozmopolit Janez Puhar rođen je 26. 8. 1814. u Kranju, gradu koji je u ono vrijeme pripadao Vojvodini Kranjskoj u Austrijskom Carstvu. Bio je prvi slovenski fotograf. Nakon što je francuska Akademija znanosti proglasila izum fotografije – dagerotipiju, Puhar je već sljedeće godine primjenjivao taj novi postupak, ali je ubrzo shvatio i njezine slabosti (okrenuta slika, nemogućnost kopiranja, duže vrijeme osvjetljavanja, skupi sastojci). Iskoristio je svoje raznovrsno prirodoslovno znanje i pristupačne materijale, što je 19. travnja 1842. rezultiralo inovacijom – fotografijom na staklu (hyalotipija ili svjetlopis ili „puharotipija”), čime je Sloveniju postavio na svjetsku kartu fotografskih postignuća. O Puharovim prvim uspjesima novine su izvještavale već 1841., a izum mu je tek nakon devet godina priznala bečka Akademija znanosti. Najviše stručno priznanje Janez Puhar stekao je 1852. kada ga je Francuska akademija – Académie nationale agricole manufacturière et commerciale proglasila izumiteljem fotografije na staklu te mu dodijelila naslov počasnog člana. U tom je razdoblju Puhar sudjelovao na trima svjetskim izložbama: 1851. u Londonu, 1853. u New Yorku i 1855. u Parizu. Sačuvana ostavština fotografa Janeza Puhara obuhvaća pet fotografija i jednu kopiju izgubljenog autoportreta te tri fotoreprodukcije. Danas su pohranjene u Narodnom muzeju Slovenije, jedna se nalazi u Muzeju arhitekture i dizajna u Ljubljani, a jedna je u privatnoj zbirci.

FOTORADIONICE ZA ODRASLE

Snimanje likovnih umjetničkih djela
Voditelj radionice: Darko Bavoljak
15.-17.11. / ATD / Atelijer voditelja radionice

Fotografiranje likovnih umjetničkih djela zahtijeva prepoznavanje karaktera djela kako bi ga se reproduciralo što vjerodostojnije. To podrazumijeva opće znanje o povijesti umjetnosti, a zatim poznavanje umjetnika i djela koje se reproducira. Najsličnija je usporedba s interpretacijom muzike. Skladatelj napiše kompoziciju, a onda je izvode razni izvođači. O njihovoj kvaliteti ovisi ukupni doživljaj interpretacije. Vrhunski izvođači svojim interpretacijama mogu pojačati ukupni dojam djela, a lošiji izvođači mogu čak dovesti do neprepoznatljivosti ono što je skladatelj napisao. Otkrijte kako vjerno kamerom interpretirati likovna umjetnička djela prijavom za trodnevnu radionicu voditelja Darka Bavoljaka, akademskog snimatelja, na adresu arhiv.toso.dabac@msu.hr.

FOTORADIONICE ZA DJECU

Detektivi spomeničke baštine
Voditeljica radionice: Renata Filčić
18. 11. od 10 do 12 sati / ATD

Bogata povijest Zagreba svoja uporišta pronalazi u spomenicima. Njihovo značenje, ne obnavlja li se, sa svakom novom generacijom blijedi i apstrahira se. Kako čitati te gotovo misteriozne ukrasne objekte ono je čime će se baviti radionica Detektivi spomeničke baštine za dob 10-14 godina.
Istražit ćemo najraznovrsnije zagrebačke spomenike: od fontana, kipova pa do svjetiljki. Razgledat ćemo ih uzduž i poprijeko, ispitati njihovu debljinu i visinu, prepipati sve detalje, fotografski ih zabilježiti te u detektivsku bilježnicu o spomenicima zapisati intuitivne zaključke o njihovoj ulozi i poruci. Za radionicu nije potrebno znanje o fotografiji, dobrodošli su svi željni novih priča i pronalazaka!
Prethodno se potrebno prijaviti za radionicu na arhiv.toso.dabac@msu.hr. Radionicu će voditi Renata Filčić, povjesničarka umjetnosti i profesorica hrvatskoga jezika.

RADIONICA, JAVNI PANEL I IZLOŽBA

Irena Šimić i Lana Lovrenčić: Od fotografskog izvornika do (nove) fotografske slike
21. 11. 2017. od 10 do 16 sati / Arhiv Tošo Dabac
22. 11. 2017. od 16 do 20 sati / Arhiv Tošo Dabac

Radionica i javni panel Od fotografskog izvornika do (nove) fotografske slike orijentirana je na metodološke probleme s kojima se istraživači susreću prilikom atribucije, opisivanja i digitalizacije fotografske građe na primjerima fotografija Toše Dabca i Branka Balića. Arhivska obrada, muzejska katalogizacija u svrhu zaštite, prezentacija ili objava fotografske građe nužno podrazumijeva i suočavanje s pitanjima provenijencije, autentičnosti atribucije, autorstva i zaštite autorskih prava fotografske građe za potrebe nove funkcije (izložbe, publikacije, prezentacije). Atribucija, opis fotografskog izvora i digitalizacija (negativ, fotografija) kao i njihova nova primjena imaju znatne implikacije u diseminaciji znanja i informacija koje nastaju u procesu izdvajanja fotografskog objekta iz izvornog u novi kontekst.

Kao rezultat radionice u prostoru Arhiva Tošo Dabac bit će organizirana izložba sudionika (22.-3.12. 2017).

IZLOŽBE

DRAMSKI SVIJET MARIJE BRAUT
18. 10.–15. 12. 2017. / Arhiv Tošo Dabac, Ilica 17

Izložba Dramski svijet Marije Braut u prostoru Arhiva TD, nekadašnjem Dabčevom fotografskom atelijeru, upravo na mjestu koje je ishodište njenih fotografskih početaka, svojevrsna je promemorija autoričinih radova iz ranijeg stvaralačkog perioda (od 1968. do sredine 80-ih).
Fotografije Marijinih ciklusa - Veliki petak u Korčuli, procesija iz Marije Bistrice, Dan mrtvih na Mirogoju, snimke teatarskih predstava (Lapidarij, Teatar &TD) dramatičnim, vrlo kontrastnim tretmanom svjetla povezane su s intimnošću osobnog doživljaja vjerom inspiriranih uprizorenja.
Komorna izložba obuhvatila je tek mali dio bogatog fotografskog rada, umjetničkog opusa vrlo širokog dijapazona, lutalački znatiželjnog, Mariji Braut svojstvenog, interesa koji sadrži brojne cikluse šarolike motivske preokupacije.
Istovremeno i malen i velik; malen ako prosuđujemo prema broju izložaka, a velik, jer su prezentirani originali, Marijina autorska povećanja nastala uglavnom za izložbe. Mnoge je radove autorica signirala, što podrazumijeva – finalni autorski odabir, svojevrsni autorski blagoslov najboljeg rada za izlaganje.
Ranka Saračević Würth, kći Marije Braut, darovala je Muzeju suvremene umjetnosti njezinu cjelokupnu fotografsku ostavštinu.
Kustosica izložbe: Marina Benažić
Asistentica izložbe: Renata Filčić
Volonterka: Mihaela Zajec
Postav izložbe: Vendi Vernić


TOŠO DABAC UNUTAR OKVIRA: FOTOGRAFIJE BAŠTINE
9. 11.–3. 12. 2017. / MSU galerija

Izložba TOŠO DABAC UNUTAR OKVIRA: FOTOGRAFIJE BAŠTINE nastavak je ciklusa započetog 2016. godine koji se bavi tzv. primijenjenom fotografijom Toše Dabca. Osim prikazivanja širokog raspona tema koje je Dabac fotografirao, ciklusom se želi ocrtati društveno-institucionalni okvir u kojem autor djeluje kao i uvjeti fotografskog rada jer fotografija bez obzira na ono što i kako prikazuje ujedno testira, potvrđuje i konstruira naš pogled na realnost (John Berger, 1968).

Fotografije baštine nužan su alat povijesti umjetnosti i zaštite spomenika, ali jednako tako i turističkih vodiča i međunarodnih predstavljanja zemlje i njezine kulture. Fotografije se pri tom uglavnom vrednuju u odnosu na reprezentativnosti fotografije i sadržaj – renesansnu kulu, romaničku crkvu, modernistički hotel. Izložbom TOŠO DABAC UNUTAR OKVIRA: FOTOGRAFIJE BAŠTINE, prikazujući fotografije povijesnog i kulturnog naslijeđa, kao i modernističke arhitekture vremena, koje nastaju od sredine četrdesetih pa do konca šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, kontekstualizira se ovaj dio Dapčevog opusa te otvora pitanje utjecaja i uloge fotografije baštine pri konstruiranju kulturnog identiteta..

stručna koncepcija: Lana Lovrenčić
kustosice: Marina Benažić, Lana Lovrenčić
suradnice: Renata Filčić, Jana Gamilec, Ivana Janković, Vendi Vernić, Dario Vuger
postav izložbe: Vendi Vernić


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.