Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Vjenceslav Richter na izložbi u njujorškoj MoMa-i

New York, The Museum of Modern Art , 15. 7. 2018. – 13. 1. 2019.

U njujorškom Muzeju moderne umjetnosti, MoMA, 15. srpnja otvara se izložba "Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980" posvećena arhitekturi i spomeničkoj baštini bivše Jugoslavije. Okosnicu izložbe čine radovi Bogdana Bogdanovića, Vjenceslava Richtera, Borisa Magaša, Svetlane Kana Radević, Milice Šteric, Juraja Neidhardta i brojnih drugih autora s prostora bivše Jugoslavije.

Za izložbu su posuđeni i radovi iz naše Zbirke Richter jer je Vjenceslav Richter jedna od ključnih ličnosti hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća, a njegovo arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima i važno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti da bi se sada vrednovalo i u svjetskoj. Osim već poznatog Richterovog sinturbanizma, u MoMA-i su izložene i skice paviljona koje je radio u suradnji s Ivanom Piceljom i Aleksandrom Srnecom.

Izložbu je priredio Martino Stierli, koji je od 2015. MoMA-in glavni kustos za arhitekturu i dizajn te Vladimir Kulić, beogradski profesor arhitekture na sveučilištu u Floridi, koji je 2012. s hrvatskim teoretičarom Marojem Mrduljašem objavio knjigu o socijalističkoj arhitekturi i urbanizmu "Nedovršene modernizacije". Izložba "Toward a Concrete Utopia" prvo je cjelovito predstavljanje jugoslavenske arhitekture na svjetskoj sceni, a obuhvaća više od 400 crteža, modela, fotografija i filmova. Izložba se kroz široku temu jugoslavenske arhitekture bavi i urbanizacijom, uporabom tehnologije u svakodnevnom životu, konzumerzimom i spomeničkom baštinom nekadašnje države.

"Smješteni između kapitalističkog Zapada i socijalističkog Istoka, jugoslavenski su arhitekti na suprotstavljene zahtjeve i utjecaje odgovorili razvojem poslijeratne arhitekture koja je istodobno i usklađena i različita od dizajnerskih pristupa viđenih bilo gdje drugdje u Europi i šire, kažu iz MoMA-e, navodeći da publiku očekuje 'manifestacija radikalne raznolikosti, hibridnosti i idealizma koji je karakterizirao samu Jugoslaviju'" kaže kustos Martino Stierli "Istina je da su Jugoslavija, Balkan i Istočna Evropa uglavnom imali povijesnu tendenciju da budu viđeni kao periferni iz perspektive Zapadnog svijeta, i da je ta percepcija možda bila čak pogoršana u razdoblju Hladnog rata. Ipak, jedna od ključnih premisa za naš projekt izložbe je da jugoslavenska poslijeratna arhitektonska proizvodnja i inovacija nisu bili periferni u odnosu na 'moderni projekt' nego u njegovoj samoj srži. Socijalistička Jugoslavija pruža uzornu studiju slučaja za razumijevanje kako je moderna arhitektura bila upotrijebljena kao primarni alat za modernizaciju i urbanizaciju pretežno predindustrijskog društva, i kako je arhitektura služila kao simbol i agent progresa i 'modernizacije'. Štoviše, zbog specifične organizacije rada u arhitektonskoj profesiji u okviru 'samoupravljanja', sistem je proizvodio izvjestan 'višak' s velikim brojem strukturno inovativnih ili čak vizionarskih projekata, bez obzira na to jesu li su bili izvedeni ili ne."

U utorak, 10. srpnja 2018. bit će posebno otvorenje za uzvanike kojem će nazočiti ravnateljica MSU-a, Snježana Pintarić i Vesna Meštrić, voditeljica Zbirke Richter.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.