Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Zbirke

Zbirka Richter

U jednokatnoj vili na Vrhovcu 38, Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter, cjelovito je predstavljeno stvaralaštvo jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća. Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada Kareš Richter, 1980. godine darovali su gradu Zagrebu umjetničke radove i obiteljsku kuću s namjerom osnutka mjesta na kojem će se proučavati konstruktivistička umjetnost, okupljati mladi umjetnici, ali i kako bi potaknuli širenje kulturnih sadržaja izvan užeg središta Zagreba.

Zbirka Richter, kako se najčešće naziva, 1998. godine predana je na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti, instituciji koja se sustavno prati umjetničke pravce i pokrete od dvadesetih godina 20. stoljeća preko EXAT-a pedesetih godina, međunarodnog pokreta Novih tendencija šezdesetih godina do novih oblika umjetnosti danas. To je bio početak intenzivnog rada na stručnoj obradi umjetničkih radova Vjenceslava Richtera, ali i prisne suradnje kustosa muzeja i umjetnika, usmjerene prema stvaranju uvjeta za otvaranje zbirke javnosti. Na inicijativu Muzeja i donatora uređen je park u kojemu su postavljene skulpture, a prizemlje vile preuređeno u izložbeni prostor namijenjen stalnom postavu darovanih radova. U proljeće 2000. godine Zbirka je otvorena za javnost, a prisna suradnja Vjenceslava Richtera i Muzeja nastavljena je umjetnikovim predanim proširivanjem donacije novim radovima. 2007. godine Nada Kareš Richter proširila je donaciju vrijednom arhivskom građom i bibliotekom koja se čuva i stručno obrađuje u prostorima Zbirke.

Vjeceslav Richter jedan je od osnivača grupe EXAT 51 čije je djelovanje počelo 1951. godine, i zapravo je cijeli stvaralački život posvetio istraživanju novih mogućnosti u arhitekturi, slikarstvu i skulpturi težeći prema sintezi svih umjetnosti. Pedesetih i šezdesetih godina godina ostvaruje niz uspješnih projekata izložbenih paviljona - u Bruxellesu, Torinu i Milanu kojima postiže međunarodni uspjeh, a zatim radi na projektima za muzeje u Aleppu, Sarajevu, Beogradu, Skoplju i Krapini. Sredinom šezdesetih godina započinje jedan od najoriginalnijih projekata Sinturbanizam, kojeg dalje razvija u teorijskom projektu Heliopolisa, četverodimenzionalnog milijunskog grada. Sedamdesetih i osamdesetih godina često projektira obiteljske kuće koje su mu pružale veliku slobodu kreativnog izražavanja.

Eksperimentiranje na području likovnih umjetnosti povezalo ga je s međunarodnim pokretom Nove tendencije. U tom razdoblju nastaju ciklusi radova Centre i centrije, Sistemske skulpture, Reljefometri, Sistemske grafike i Prostorne grafike koji proizlaze iz Richterove fascinacije sistemima te preokupacije idejom o mogućnosti sinteze na području likovnih umjetnosti. U tridesetak radova ciklusa Prostorne slike, nastalih tek kasnih devedesetih godina 20. stoljeća izbrisane su granice između arhitekture, skulpture i slikarstva.

Serije radova u kojima se Richter udaljava od čvrste geometrijske strukture Spontani crtež, Spontana grafika, Slobodni crtež i Gravitacijski crtež nastaju krajem sedamdesetih, a posebice u osamdesetim i devedesetim godinama 20. stoljeća.

Danas se u Zbirci čuvaju 182 umjetnička rada nastala u razdoblju od 1964. do 2002., koja prate sva područja Richterova likovnog stvaralaštva, a dio donairanih radova prezentiran je u stalnom postavu prizemnog dijela kuće i pripadajućem parku skulptura.

Voditeljica zbirke: Vesna Meštrić

e-mail: vesna.mestric@msu.hr

Informacije za posjetitelje

Radno vrijeme: srijeda / subota: 11-16h (drugim danima uz prethodnu najavu na tel. 01/60 52 700 ili 01/ 37 04 892)


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.