Zbirka slikarstva

 

Zbirka slikarstva

Zbirka slikarstva Muzeja suvremene umjetnosti sadržava 1289 djela hrvatskih i inozemnih umjetnika i umjetnica obuhvaćajući širok vremenski raspon od početka 20. stoljeća do danas.

 

Zbirka okuplja djela umjetnika i pokreta koji su obilježili drugu polovicu 20. stoljeća – geometrijsku apstrakciju skupine EXAT 51, ali i enformelska istraživanja slikarske površine umjetnika kao što su Ivo Gattin, Eugen Feller i Edo Murtić. Slikarski segment djelovanja protokonceptulane skupine Gorgona u Zbirci je zastupljen mahom djelima Marijana Jevšovara, Josipa Vanište i Dimitrija Bašičevića. U razdoblju između 1961. i 1973. današnji je Muzej bio jedno od središta međunarodnog pokreta Nove tendencije, zbog čega će se u fundusu tadašnjeg GSU-a, uz slikarstvo tog iznimno plodnog razdoblja koje su dijelom svojeg opusa obilježili autori poput Vlade Kristla, Aleksandra Srneca, Julija Knifera, Ivana Picelja, naći i djela Almira Mavignera, Otta Pienea, Victora Vasarelyja, Piera Dorazija, Piera Manzonija.

Sedamdesetih je godina Galerija suvremene umjetnosti bila jedno od žarišta konceptualnog umjetničkog istraživanja na ovim prostorima na izmaku desetljeća objedinjenog pod nazivom Nova umjetnička praksa. Slikarstvo je karakter vlastitog medija u to vrijeme preispitivalo kroz postupke primarnog i analitičkog slikarstva u Zbirci zastupljenog radovima Borisa Bućana, Borisa Demura, Željka Kipkea, Marijana Molnara, Radomira Damjanovića Damjana, Gegelj Urkoma i Raše Todosijevića.

Postmodernistička strujanja osamdesetih godina slikarstvo vraćaju u naizgled tradicionalnije okvire koje uz formalni anakronizam sadržajno odlikuje citatnost u rasponu od visoke do masmedijske kulture. Pojmovi nova slika i nova geometrija vežu se uz generaciju slikarica i slikara kojoj pripadaju Edita Schubert, Nina Ivančić, Zvjezdana Fio, Dubravka Rakoci, Damir Sokić, Duje Jurić. Istraživanja te generacije, s osloncem na iskustva konceptualizma, na prijelazu u 21. stoljeće nastavljaju Ante Jerković i Jelena Perić koji uz prethodnu, već etabliranu generaciju nalaze svoje mjesto u Zbirci slikarstva.

Manji dio zbirke čine djela umjetnika i umjetnica iz razdoblja prije Drugoga svjetskog rata koja su značajna za razumijevanje povijesti slikarstva 20. stoljeća u Hrvatskoj, ali i suvremenih umjetničkih pojava. To se odnosi kako na minhenski krug, tako i na skupinu Zemlja, a među najznačajnijim djelima prijeratnog razdoblja svakako je Pafama Josipa Seissela (1922.) i Autoportret Marina Tartaglie (1917.). Niz autoportreta umjetnica i umjetnika poput Naste Rojc, Zlatka Šulentića, Save Šumanovića, Lea Juneka, Vilka Gecana u prvom licu donosi povijest slikarstva u Hrvatskoj do 1950.


Kontakti:
Voditeljica Zbirke: mr.sc. Snježana Pintarić snjezana.pintaric@msu.hr
Kustosica Zbirke: Martina Munivrana, viša kustosica martina.munivrana@msu.hr