Jedan od najdojmljivijih dijelova izložbe Andreje Kulunčić “Činiti svijet boljim mjestom” tiče se traume zatvorenica na Golom otoku i Svetom Grguru pedesetih godina prošlog stoljeća. Povodom toga organiziramo čitateljske grupe. Drugu čitateljsku grupu priređuje ju prof. Zrinka Božić pod naslovom: Paradoksi svjedočenja: onkraj života i smrti – u utorak 30. rujna s početkom u 18 sati. Za program nije potrebna priprema ni predznanje; ulomci spomenutih autora čitaju se tijekom programa. Radionici prethodi akcija izrade glinenih figurica s umjetnicom Andrejom Kulunčić, koja počinje u 17 sati, u okviru projekta 850 ŽENA ZA 850 ŽENA – AKCIJA IZRADE ANTISPOMENIKA. Sudjelovanje je besplatno uz kupljenu ulaznicu za izložbu.
Jedan od razloga koji u logoru mogu siliti deportirca na preživljavanje jest postajanje svjedokom. Tim riječima talijanski filozof Giorgio Agamben započinje svoju knjigu Ono što ostaje od Auschwitza (Quel che resta di Auschwitz, 1998). Doista, iz te perspektive postajanje svjedokom pokazuje nam se kao izrazito moćna ideja. No problem je u tome što, po Agambenovim riječima, svi bivši deportirci vlastito preživljavanje ne objašnjavaju na isti način. U logoru kao mjestu na kojemu je fabrikacija leševa pravilo, gdje se degradacija života i smrti ponavlja svakodnevno, preživljavanje je izuzetak. Upravo zbog toga činjenicu da ste još uvijek živi nije lako objasniti ni sebi, ni drugima. Talijanski književnik Primo Levi možda je i najpoznatiji primjer svjedoka koji neumorno prepričava svoje logorsko iskustvo. Štoviše, kako Agamben podsjeća, svjedočenjem započinje njegova spisateljska karijera. Počeo je pisati da bi svjedočio, nastavio je pisati i mimo svjedočenja, ali se nikada uloge svjedoka nije oslobodio.
Kao što je početkom devedesetih godina 20. stoljeća upozorila Shoshana Felman, svjedočanstvo je postalo ključni način našega ophođenja s traumama suvremene povijesti. Brojna djela suvremene umjetnosti pokazuju da je to tako. Tko je svjedok? Što znači svjedočiti? Odgovor je za Felman posve jasan, svjedočenje je diskurzivna praksa, performativ, izvedba: Svjedočiti znači - zavjetovati se, reći, obećati i proizvoditi vlastiti govor kao materijalni dokaz istine - to znači izvršiti govorni čin, a ne samo oblikovati iskaz.
Čitajući paralelno ulomke iz Levijeva književnoga svjedočanstva Zar je to čovjek? (Se questo è un uomo, 1947.) i Agambenovih razmatranja – u okviru 90-minutne radionice, istražit ćemo zajedno paradokse svjedočenja o iskustvu bivanja onkraj života i smrti, onkraj granica razumijevanja čovjeka i ljudskosti. U vremenu u kojemu se pred očima svijeta strašni scenario ponavlja u drugom kontekstu i na druge načine, pitanje uloge i odgovornosti svjedoka postaje važnije nego ikada.
Zrinka Božić rođena je 1976. godine u Rijeci, osnovnu školu pohađala je i završila u Lovranu, a gimnaziju u Opatiji. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 2000. godine diplomirala je kroatistiku, poslijediplomski studij književnosti pohađala je na Odsjeku za komparativnu književnost, a 2002. godine i Ljetnu školu književne teorije na Sveučilištu u Konstanzu (Konstanz International Summer School of Literary Studies). Magistrirala je 2005., a doktorirala 2009. temom Problem smrti u suvremenoj književnoj teoriji: o francuskoj recepciji Heideggerove analize bitka ka smrti.
Od 2001. godine zaposlena je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 2012. do 2019. i od 2022. do 2024. godine predstojnica Katedre za teoriju književnosti, od 2017. do 2020. prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje, a od 2025. godine voditeljica Centra za teorijska istraživanja u humanistici.
Kao znanstvena novakinja sudjelovala je u nekoliko istraživačkih projekata Ministarstva znanosti i obrazovanja (voditelj prof. dr. sc. Vladimir Biti). Surađivala je na projektu Hrvatske zaklade za znanost Književne revolucije (voditeljica izv. prof. dr. sc. Marina Protrka Štimec): https://lire.ffzg.unizg.hr, a kao voditeljica i suradnica sudjelovala je i u nizu institucijskih projekata Filozofskog fakulteta. Trenutno je voditeljica je Horizon Europe projekta The Cartography of the Political Novel in Europe – CAPONEU: https://www.caponeu.eu.
Autorica je dviju knjiga: Iz perspektive smrti: Heidegger i drugi (Plejada: Zagreb, 2012.) i The Community in Avant-Garde Literature and Politics (Palgrave Macmillan: London, 2022.). Suurednica je dvaju zbornika: s Davorom Beganovićem, Andreom Milanko i Ivanom Pericom, Procedures of Resistance: Contents, Positions and the "Doings" of Literary Theory (Palgrave Macmillan: London, 2024.) i s Marinom Protrka Štimec i Anom Tomljenovič Književnost i revolucije (FF Press: Zagreb, 2024.). Članke, rasprave i recenzije objavljuje u domaćim i međunarodnim znanstvenim publikacijama.
Za program nije potrebna priprema ni predznanje; ulomci spomenutih autora čitaju se tijekom programa. Radionici prethodi akcija izrade glinenih figurica s umjetnicom Andrejom Kulunčić, koja počinje u 17 sati, u okviru projekta 850 ŽENA ZA 850 ŽENA – AKCIJA IZRADE ANTISPOMENIKA.
Sudjelovanje je besplatno uz kupljenu ulaznicu za izložbu.
Čitateljska grupa Opasne granice: čistoća, bol i politika okrutnosti / utorak 16. 9.
Čitateljska grupa S Kristevom o zazornosti ili goli otok afekta / utorak 7. 10.
Na linku pogledajte cjelokupni program izložbe.
Prijavite se za primanje vijesti o programima uz izložbu Andreje Kulunčić ispunjavanjem obrasca.
Vi ste Partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete – realiziran u suradnji s Documentom – Centar za suočavanje s prošlošću kao dio projekta (In)Visible Traces. Artistic memories of the Cold War uz potporu Europske unije putem programa Kreativna Europa (kustosice projekta Irena Bekić i Anca Verona Mihulet).
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja stavovi su i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Europska unija i EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Projekt podržavaju: Zaklada Kultura nova, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Mediterranean Women’s Fund.
Detaljnije o projektu
www.zene-arhipelag-goli.info
Facebook stranica
