Katarina Ivanišin Kardum: Isto nebo

 

Katarina Ivanišin Kardum: Isto nebo

19.05.2022 - 26.06.2022 / MSU galerija

Izložba pod naslovom Isto nebo prvo je samostalno predstavljanje u Muzeju suvremene umjetnosti te ujedno i prvo prezentiranje najnovijih crteža i slika nastalih kao rezultat terenskih istraživanja oblika reljefa geografskog prostora planinskih masiva Dinarida i Prokletija tijekom protekle dvije godine Katarine Ivanišin Kardum, autorice koja se kontinuirano bavi prirodom kroz tematski i medijski različite cikluse i čiji rad pratimo niz godina. 

Njezina „metafora nežive prirode”, slikarski triptih Still Landscapes III, 2014., izvrsna kompozicija s prikazom diorama iz Prirodoslovnog muzeja u Dubrovniku u kojima je propitivala „uvjetovanost same prirode u kulturnim diskursima” koristeći se starim i novim fotografijama muzejskih interijera te ih prenoseći u slikocrteže velikih formata, zahvaljujući otkupnoj nagradi na natječaju za suvremenu umjetnosti 2015. godine nalazi se i u fundusu našeg muzeja. Katarina se odazvala i našem pozivu na suradnju na projektu FB misao na dan, kada smo u jeku izolacije i zatvorenosti Muzeja za javnost u pandemijskoj 2020. godini svakodnevno predstavljali recentne radove umjetnika na našoj Facebook stranici[1]. Katarina je tada predstavila svoje pejzažne minijature, eksperimentalne monotipije Pogled na Medvednicu u zrcalu, vraćajući se „meditaciji prozora”, temi koja ju je zaokupljala na počecima stvaralaštva.

Ciklusom Isto nebo Katarina Ivanišin Kardum nastavlja svoje promišljanje i proširivanje tematike suvremenog pejzažnog slikarstva, teme koja danas sve više i više dolazi u fokus javnosti zbog iznimno brzih i opasnih klimatskih promjena kojima svjedočimo i koje nas potiču na osvješćivanje neizbježne i neraskidive povezanosti čovjeka i prirode, prirode koja nas ugrožava i koja je istovremeno rješenje brojnih naših problema. Katarina Ivanišin utočište od pandemije i potresa pronašla je u kamenim masivima planina, otkrivajući njihovu „mineralošku snagu” o kojoj je s toliko životne i umjetničke snage govorio i Joseph Beuys.

Umjetničin statement:

Na izložbi su izloženi radovi nastali od 2019. do 2022. godine koji su nastavak mog istraživanja na temu prirodnog svijeta. Prirodu promatram kao odraz našeg unutrašnjeg stanja, koji nije pred nama bez razloga. Priroda je pokretač našeg razmišljanja i mašte na najdirektniji način. U jednom kamenu ili prizoru zgužvane stijene svjedočanstvo je stvaranja. Iza predmeta ili prizora netko će razumjeti neprekidnu petlju nastajanja i nestajanja. Netko drugi u istom će otkriti geometrijski uzorak ili čak iskru u dubini zemlje, neviđeni energetski potencijal.

Iskusivši nedavni potres u gradu u kojem živim, stvarnu opasnost, posebno me okupira tema planine, epicentar tog potresa. Tema je to kojoj se posvećujem, sagledavajući planinu koja podrhtava sa svih strana, zadivljena i užasnuta njenom snagom. Planina pripada neživoj prirodi – mineralnom svijetu, pa ipak se naočigled mijenja kako se pomiče njeno težište u dubini zemlje. U uvodu svoje knjige o Mont Blancu (1877.), Viollet-le-Duc primjećuje da u djelatnoj prirodnosti visokih planina organski svijet ima malo udjela, pa se čovjek usred tog svijeta koji nije napravljen za njega osjeća usamljenim. Kao da je oživio, sad se taj mineralni svijet pred nama giba i otpušta energiju. Povratak prirodi kao izvoru ne znači odbacivanje suvremenog svijeta, već povratak razlogu našeg postojanja.

U početku sam baveći se ovom temom birala tehnike poput tekućeg grafita ili flomaster transfera (monotipije) jer ne podrazumijevaju brisanje ili pretjerano mijenjanje te isključuju mogućnost potpune kontrole, baš kao što je prirodne sile / prirodu nemoguće predvidjeti/kontrolirati. U kojem sam trenutku i zašto prešla iz jedne krajnosti u drugu, tehniku rada u slojevima, kroz dug vremenski period realizirajući šest ulja na platnu, nisam sigurna.

Katarina Ivanišin Kardum

 

Katarina Ivanišin Kardum diplomirala je slikarstvo na City and Guilds of London Art School 1998., a 2000. na Royal College of Art u Londonu završila dvogodišnji Master of Arts poslijediplomski studij slikarstva. Od 2000. do 2008. radi kao slobodna umjetnica i predavačica na diplomskom studiju koledža City and Guilds of London Art School. Nakon preseljenja u Hrvatsku, uz umjetnički rad, od 2009. do 2014. radi kao kustosica pedagoginja Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, a od 2014. Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.

Dobitnica je 1. nagrade na natječaju T-HT nagrada@msu.hr 2015. godine za rad Still Landscape Series III.

Art radionica Lazareti iz Dubrovnika, u ediciji Knjige umjetnika, 2017. godine izdala joj je knjigu De Materia Avium (ur. Srđana Cvijetić).

Radovi u javnim zbirkama: Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; Galerija umjetnina, Split; Umjetnička galerija Dubrovnik; Grad Dubrovnik; British Government Art Collection, DFEE, London; City of London Institute; St. George’s Hospital, London.

Radovi su joj korišteni u filmovima: Second Act, redatelj Peter Segal (2018.); Holy Lands, redateljica Amanda Sthers (2017.) i Lara Croft: Tomb Raider, redatelj Simon West (2001.).

Živi i radi u Dubrovniku, Zagrebu i na Draču.

Samostalne izložbe:2019.   Ptice i planine, Galerija umjetnina, Split

Ptice i planine, Art radionica Lazareti (ARL), Dubrovnik

2016.   (Ne) osobno, Salon Galić, Split (s Ivanom D. Selmani)

2014.   Still Landscapes, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik

Skupne izložbe (izbor):

2020.   Dijalozi – moderna i suvremena umjetnosti iz zbirke UGD, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik

Pogled iznutra, on-line izložbeni projekt Galerije umjetnina Split, on-line kanali komunikacije Galerije umjetnina Split (web, Facebook, Instagram, You tube)

FB misao za dan, online izložbeni projekt Muzeja suvremene umjetnosti, Facebook kanal Muzeja suvremene umjetnosti, Zagreb

Kolekcija za budućnost, 2009 – 2019, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

2019.   Prostori krajobraza, Galerija Prsten, HDLU, Zagreb

Napuštanje, VizuraAperta, Janjina

Moderna i suvremena umjetnost: izložba iz zbirke UGD, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik

2018.   Ravna ploča, 26. slavonski bijenale, Muzej likovnih umjetnosti, Osijek

Užasi zavičaja, Sponza, Dubrovnik (u organizaciji ARL i Dubrovačkih ljetnih igara)

2016.   Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik

2015.   T-HT nagrada@msu.hr, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

2014.   Otvaranje, Art radionica Lazareti, Dubrovnik

 

Kustosica izložbe: dr.sc. Snježana Pintarić, Voditeljica zbirke slikarstva MSU

 

[1] Autorice projekta bile su kustosice MSU-a Ana Škegro i Martina Munivrana, a ideja projekta bila je otvaranje novih načina komunikacije i povezanosti u trenucima prisilne razdvojenosti, kao i prikupljanje i izlaganje što većeg broja umjetničkih perspektiva, razmišljanja i svjedočanstava tog zasigurno prijelomnog trenutka početka 21. stoljeća, koji će obilježiti kako svakog pojedinca, tako i suvremenu umjetničku scenu.