Programski blok „Prijateljstvo, suradnje, kreativne zajednice“ predstavit će tri hrvatska filmska ostvarenja u kojima je zajednica prisutna u stvaralačkom procesu. Ovi radovi, osim što su važni primjeri hrvatskog eksperimentalnog filma, predstavljaju i svojevrsnu dokumentaciju vremena, arhiv kreativnih susreta i prijateljskih suradnji.
Program otvaramo naslovom koji pripada baštini hrvatskog eksperimentalnog filma, antologijsko djelo „Kangaroo Court“ autora Ivana Faktora. Rekonstruirajući završnu scenu kultnog filma „M“ Fritza Langa u devastiranom prostoru zagrebačke tvornice, Faktor u masu od dvjestotinjak statista svjesno infiltrira tridesetak svojih bliskih prijatelja — ključnih umjetnika, filmaša, kustosa i kritičara tog vremena, među kojima su Tom Gotovac, Željko Jerman, Vera Robić Škarica, Simon Bogojević Narath, i dr. Na taj način, Faktorov film nadrasta samu rekonstrukciju i postaje arhiv jedne generacije i svjedočanstvo o vremenu hrvatske umjetničke scene s početka 2000-ih.
Drugim filmom u bloku predstavljamo rad Borisa Greinera, autora čiji je cijeli stvaralački vijek duboko utkan u pojam kolektiva i suradnje, od legendarne dvadesetogodišnje konceptualne zajednice Greiner & Kropilak Mailart Office, preko umjetničke grupe Slipa Konfidenca, do radionice Petikat. U ovom programskom bloku gledamo njegov film „Novembar“ iz 2008. godine. U njemu dvadesetak poznatih umjetnika i autorovih prijatelja na ulici izvodi kratke, autoreferencijalne performanse. Transformirajući uobičajenu gradsku scenu u poetičan prizor, Greiner nam na filmu uprizoruje sam proces življenja i stvaranja unutar vlastite kreativne zajednice.
Treći film, „Lov na zmajice“, rad je autora mlađe generacije, vizualnog i izvedbenog umjetnika Marka Gutića Mižimakova. Film je nastao u bliskoj suradnji s autorovim krugom prijatelja i suradnika iz svijeta suvremenog plesa i drugih medija — Sonjom Pregrad, Lanom Hosni, Nikom Pećarinom i Gregorom Kamnikarom. Inspiriran „lovom na zmajice“, izmišljenom tradicijom koju Samuel R. Deleny opisuje u SF romanu Zvijezde u mom džepu poput zrnca pijeska, ovaj film povezuje strojno učenje, ples i putovanje začudnim krajolikom Dalmatinske zagore u istraživanje mimikrije, uzajamne preobrazbe i prijateljstva.
Nakon projekcija, ugostit ćemo autore Borisa Greinera i Marka Gutića Mižimakova i filmsku kritičarku i filmologinju Dianu Nenadić koja će moderirati razgovor s gostima.
Blok 3# Prijateljstvo, suradnje, kreativne zajednice
22. 10. u 18 sati, dvorana Gorgona MSU
Kangaroo Court, Ivan Faktor, 8’, 2007., HFS
Novembar, Boris Greiner, 8’ 15’’, 2008., Petikat
Lov na zmajice, Marko Gutić Mižimakov, 17’ 30’’, 2024., queerANarchive
Razgovor nakon projekcije: Boris Greiner, Marko Gutić Mižimakov i Diana Nenadić
**
Filmovi:
Kangaroo Court, Ivan Faktor, 8’, 2007., HFS
Film Kangaroo court filmska je rekonstrukcija kadra ilegalnog suđenja ubojici djevojčica iz filma M: Eine Stadt sucht einen Mörder Fritza Langa, u kojoj okupljena masa isčekuje suđenje. Među tom masom od dvjestotinjak statista, okupljenih u devastiranom prostoru nekadašnje zagrebačke tvornice, nalazi se i tridesetak autoru bliskih prijatelja i suradnika, uključujući tako u rad veliki broj hrvatskih umjetnika, filmaša i kustosa vremena u kojem je film nastao (npr. Tom Gotovac, Željko Jerman, Simon Bogojević Narath, Mladen Lučić, Leonida Kovač i dr.). Film Kangaroo court predstavlja drugu dionicu Faktorove rekonstrukcije spomenute scene u kojoj su filmski snimatelji pratili proces uprizorenja, dok je prva nastala kao monumentalni fotografski diptih 2005. godine i dio je fundusa Muzeja suvremene umjetnosti.
Novembar, Boris Greiner, 8’ 15’’, 2008., Petikat
Film se sastoji od dva neprekinuta kadra, prvi predstavlja odmatanje dugačke, gustim tekstom na pisaćem stroju ispisane role papira. Preko njega je montiran kadar prolaska pločnikom oko Doma Hrvatskih likovnih umjetnika, tako da se ispod njega ipak nazire tekst, koji se doima poput kiše. Kadar je snimljen iz perspektive prolaznika, uobičajena večernja ulična scena postaje poetičan prizor grada. Dok se traka papira s tekstom u podlozi i dalje odmata, kamera u svom prolasku nailazi na dvadesetak performansa osmišljenih i izvedenih za ovu priliku (sudjeluju: Kata Mijatović, Boris Cvjetanović, Mladen Stilinović, Dalibor Martinis, Zoran Pavelić, Božena Končić Badurina, Tomislav Gotovac, Vlasta Žanić, Tanja Dabo, Marijan Crtalić, Đorđe Jandrić, Milivoj Beader, Ivan Faktor, Maja Marković, Marko Ercegović, Željko Badurina, Irma Omerzo, Siniša Labrović, Ivana Jelavić, Leon Lučev i Ante Perković). Između usputnih prolaznika prepoznaju se likovi čije geste i ponašanje proizvode sliku u kojoj se stvarnost miješa s nestvarnim i preuzima atmosferu snovitog. Simbolično izveden oko Doma Hrvatskih likovnih umjetnika, odnosno kuće, likovnih umjetnika, reakcije protagonista/ica, odnosno domaćica i domaćina te kuće, simbolično je uokviruju postavljajući svoje autorske oznake. Dolazak na početnu točku poklapa se sa završetkom odmatanja role papira.
Lov na zmajice, Marko Gutić Mižimakov, 17’ 30’’, 2024., queerANarchive
Oslanjajući se na isječak iz znanstveno fantastičnog romana “Zvijezde u mom džepu poput zrnca pijeska” Samuela R. Delanya iz 1984. u zajedničkom naporu s drugim umjetnicaima, nastaje rad koji istovremeno funkcionira kao plesni, fantastični i queer film ceste. Protagonistikinje filma animirane očuđenim okolišem Dalmatinske zagore i zvukom konče (rog školjke morskog puža), sudjeluju u tradiciji postajanja jedno drugom zvanom Lov na zmajice. Metodom međusobne preobrazbe između prijatelja umjetnika, krajolika, raznih algoritama strojnog učenja i procesa rada na i s filmom, ovaj film predstavlja istraživanje mimikrije, somatike, osjetilnog te prijevoda iz jednog u drugi medij.
**
Autori:
Ivan Faktor (1953., Crnac –2023. Osijek) bio je istaknuti hrvatski multimedijalni umjetnik, eksperimentalni filmaš i fotograf. Ključna stilska i konceptualna odrednica Faktorova opusa je posveta redatelju Fritzu Langu. U svojim radovima referirao se na Langovo remek-djelo, triler M: Eine Stadt sucht einen Mörder, koristeći kadrove, motive i atmosferu kako bi progovorio o temama krivnje, zla i društvene patologije, kao npr. u zapaženoj instalaciji na Bijenalu u Sao Paulo 2002. godine, Sao Paolo – Osijek: Eine Stadt sucht einen Mörder, ali još izravnije u njegovu najkompleksnijem radu, fotografskom diptihu Kangaroo court iz 2005. godine, koji se nalazi u fundusu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, i u istoimenom filmu iz 2007. godine, u kojem je Faktor rekonstruirao kadar ilegalnog suđenja ubojici djevojčica iz Langovog filma. Veći dio svog profesionalnog i kulturnog djelovanja Ivan Faktor je vezao uz Osijek, gdje je oblikovao lokalnu scenu kao urednik filmskih programa, osnivač galerije Kazamat i Performans art festivala te ravnatelj Gradskih galerija Osijek. Njegov rad prepoznat je i na međunarodnoj sceni kroz sudjelovanja na prestižnim bijenalu u Veneciji (1995.) i Sao Paulu (2002.), a dobitnik je i brojnih strukovnih priznanja, uključujući nagradu „Vladimir Nazor”.
Boris Greiner (1959.), autentični je pripadnik hrvatske umjetničke scene. Svestran, širokog područja interesa i rada, od grafičkog dizajna, proze, performansa, konceptualnih projekata, izložbi, akcija do eksperimentalnih filmova, svakom od tih područja pristupa istraživački, eksperimentalno, najčešće samoinicijativno. Greiner autorsko djelovanje započinje 1983. Zajedno sa Stanislavom Habjanom ostvaruje niz projekata u raznim medijima (grafički materijali, proza, performansi, izložbe, akcije i eksperimentalni filmovi) u okviru dvadesetogodišnjeg konceptualnog projekta Greiner & Kropilak Mailart Office. Od 1992. s Habjanom i Danijelom Žeželjem djeluje u okviru umjetničke grupe Slipa Konfidenca. 2001. godine s Habjanom, Žeželjem i Borisom Cvjetanovićem osniva umjetničku radionicu Petikat. 2003. godine završava dvadesetogodišnji autorski projekt Greiner & Kropilak Mailart Office i otada uglavnom djeluje samostalno. Dosad je objavio sedam knjiga proze, ostvario dvadesetak samostalnih izložbi i performansa i snimio deset filmova. Profesionalno se bavi grafičkim dizajnom. Greinerov film Novembar nagrađen je Oktavijanom na Danima hrvatskog filma, te prvom nagradom u kategoriji eksperimentalnog filma na Tirana Film Festivalu.
Marko Gutić Mižimakov (1992.) je vizualni i izvedbeni umjetnik koji živi i radi između Brisela i Zagreba. Zanima se za načine oblikovanja osjetilnih materijala putem intimnih, suradničkih i društvenih procesa. Uz umjetnički rad dio je i kustoskog i organizacijskog tima festivala PoslijeSvijet, te vanjski je suradnik na Akademiji Likovnih Umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je na Odsjeku za nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Boravio je na programu a.pass za umjetnička istraživanja pri Advance Performance and Scenography Studies u Briselu.
Ulaz na program je besplatan.
Voditeljica programa: Miranda Herceg
Program podržali: Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Hrvatski audiovizualni centar
