Nedavni potresi u Zagrebu, kao i posljedice globalne pandemije, vjerojatno će zauvijek promijeniti naš svijet. Nadamo se nabolje. Već sada smo svjesni toga da se naš svakodnevni život mijenja, a posljedično tome uviđamo vrijednosti i prioritete koje smo dosad možda zanemarivali. 

Prema riječima Marka Kurlanskog, 1968. bila je "godina koja je uzdrmala svijet" ("1968: The Year that rocked the World", 2005). Studenski i radnički protesti u cijeloj Europi, borba za građanska i rodna prava te druge slobode koje predstavljaju temelj suvremenog društva, samo su neki od motiva koji krajem 60-ih iz realnog svijeta prelaze u sferu (anti)umjetničkog. Tih godina Vera Fischer izrezuje iz novina i časopisa isječke s prizorima iz svakodnevnog života koje montažnim postupkom pretvara u pop art kolaže. U skladu s vremenom, u njima se odražava kritika tadašnje društvene i ekonomske situacije. Ratni prizori u Vijetamu preklapaju se s prizorima slatkog fellinijevskog života, od elemenata urbane ikonografije do filmskih sekvenci i prizora iz svijeta mode.

Usporedno s kolažima, Fischer stvara artikle i instalacije te provodi akcije u kojima ukazuje na ekološku osviještenost, što je još jedna tematika kojom se bave umjetnici nakon '68.  Tek u recentnom razdoblju, nakon revalorizacije umjetnika i umjetnica koji su stvarali izvan anglosaksonskog umjetničkog kruga Pop Arta, radovi Vere Fischer zadobili su međunarodnu pažnju.

Nekoliko tih radova iz donacije Vere Fischer Muzeju suvremene umjetnosti trenutno se nalaze na izložbi “Kolekcija za budućnost / Akvizicije 2009. – 2019.”