Izložba Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj

 

Izložba Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj

12.12.2020 - 28.02.2021 / MSU, 2. kat

Izložba „Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj“ sagledava strip stvaralaštvo u europskom i međunarodnom kontekstu kao devetu  umjetnost s njezinom poviješću, razvojem i antologijskim autoricama i autorima. Izložba prati promjenu percepcije o samoj prirodi stripa, o njegovoj ulozi u formiranju koncepta popularne i masovne kulture, te profesionalne i osobne mrežama unutar kojih strip nastaje i pronalazi svoj put prema publici.

Nastajući u početku na marginama novina kao sredstva masovnog komuniciranja, kombinirajući tekst i sliku, strip se, nerijetko, nalazio između izdavaštva, masovnih medija, književnosti, filma, slikarstva i dizajna s jedne, te između novinskih kuća, akademskih institucija i kontrakulturnih pokreta s druge strane. U svojem naizgled jednostavnom iskazu u koji uglavnom spaja tekst i sliku, objedinjujući ili razdvajajući vizualnu i verbalnu naraciju, producentsku narudžbu ili autorsku beskompromisnost s produkcijskim mogućnostima od jeftinih samizdata do luksuznih albuma, strip se može shvatiti i doslovno kao materijalizacija pojma vizualne kulture.

Polazeći od specifičnosti hrvatskog stripa – oblikovanja osnovnog elementa figurativnog stripa, junaka ili junakinje, izvan granica stereotipa, izložba nastoji, kroz devet tematskih cjelina (Strip junaci i junakinje, Strip i karikatura, Strip i film, Strip i animacija, Medijacija stripom, Strip za djecu i mlade, Strip i izdavaštvo, Estetika stripa u javnom prostoru, Muzealizacija stripa) i radove više od pedeset autorica i autora, sagledati strip ne samo kroz njemu bliske umjetničke i medijske forme, već i kroz pitanja autorstva i suradnji, ali i veza stripa i grafičkog dizajna, ilustracije, slikarstva, fotografije.

Promatrajući strip ne samo kao vizualnu, već i kao društvenu činjenicu, izložba želi proširiti pogled na moguće načine prezentacije i promocije povijesnih ili recentnih djela ujedno otvarajući prostor ka raspravi o produkciji prvenstveno nekomercijalnog, autorskog stripa sagledavajući ga kao sastavni dio vizualne kulture i kulturne produkcije općenito, a u cilju njegove afirmacije i osviještenja njegovih ne samo umjetničkih već i komunikacijskih i edukativnih potencijala. Osim neosporne formalne, likovne kvalitete crteža, kolaža ili fotografije, strip se promatra prije svega kao iznimno uvjerljiv sklop vizualnih i verbalnih znakova koji svoju magičnu privlačnost duguju upravo potencijalu da ispričaju neku priču. S druge strane, naglasak se želi dati upravo ostvarenjima i izdanjima koja prelaze granice medija ili koji neke medijske zadanosti i konvencije dovode u pitanje, razumijevajući strip kao autonomnu umjetničku disciplinu. Otvarajući vrata ka mogućim, višestrukim naracijama o stripu u Hrvatskoj od dvadesetih godina do današnjih dana, izložba je usmjerena ka njegovoj budućnosti kroz modele produkcije i obrazovanja, razmjene, umrežavanja i međunarodne suradnje.

Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, kao polazišna institucija suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, u svojoj se izlagačkoj i sakupljačkoj praksi bavio i fenomenom stripa i pojedinim strip autorima kako u kontekstu historizacije tako i u kontekstu suvremene umjetničke produkcije i demokratizacije umjetničkog područja, te ispreplitanja suvremene umjetnosti dizajna i vizualnih komunikacija uopće. Podrška istraživačkim, eksperimentalnim strujanjima u samom stripu ali i estetici stripa, vidljiva je u izlagačkoj praksi (primjerice, izložbe u sklopu Sajma naučne fantastike, izložba konceptualnog stripa Studija za novi strip 1979.). Konačno, iznimno su zapažena recentna izdanjima poput Mangelos Vol 1, Richterova igra i Nasta Rojc: Ja borac  koja se kroz medij stripa i suradnji sa strip autoricama i autorima, vizualnim umjetnicima, te povjesničarima umjetnosti, kroz naizgled pristupačan medij, bave autorskim pojavama kojima su odnos riječi i slike, medijacije u umjetnosti, te tema umjetnosti u širem društvenom kontekstu i pomicanje samih granica medija, bili osnovne odrednice poetike.

Sastavni dio izložbe bit će odabrani dijelovi serijala Strip u Hrvatskoj autorice Irene Jukić Pranjić (Strip i animacija, Strip i film, Strip i karikatura, Kultne tiskovine, Kultni likovi, Scenaristi hrvatskog stripa, Erotika u hrvatskom stripu, Svjetski strip s hrvatskih adresa).

U sklopu izložbe bit će objavljena publikacija s kritičkim tekstovima autora koji se niz godina bave poviješću i teorijom stripa (Midhat Ajanović, Frano Dulibić, Irena Jukić Pranjić, Marko Golub, Bojan Krištofić, Matko Vladanović, Jurica Starešinčić, Saša Paprić, Jana Adamović), s tekstom Pierrea Lungherettija o stripu i mogućim kulturnim strategijama te uvodnim tekstom kustosica izložbe.

Tijekom trajanja izložbe održat će se nekoliko razgovora s autorima tijekom kojih će publici na neformalan način biti predstavljeni scene i autori. Isto tako planiran je u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti 24-satni maraton crtanja stripa.

Autorice koncepcije: Irena Jukić Pranjić, Ivana Kancir, Jasna Jakšić

Kustosice izložbe: Ivana Kancir, Jasna Jakšić

Oblikovanje kataloga, izložbene grafike i legendi: Rafaela Dražić