U srijedu, 1. ožujka u 17 sati u samom prostoru izložbe održat će se razgovor s Davidom Carrierom, likovnim kritičarem i filozofom te autorom dvije monografije o Seanu Scullyju. Carrier će dati uvid u umjetnikove rane radove s naglaskom na razvoj motiva i tema u njegovom radu te recentni povratak figuraciji.
Ulaz na izložbu ovog dana je slobodan.
http://www.msu.hr/dogadanja/posljednja-dva-tjedna-izlozbe-seana-scullyja-putnik-u-msu/1126/hr.html
Rođen u Sarajevu 1981., Miron Rafajlović se početkom ratnih 1990-ih godina preselio u Kanadu. Kao dijete počeo je svirati gitaru i trubu, a kao tinejdžer u svojoj novoj domovini, upoznao se s jazzom i shvatio da će to biti njegov životni poziv.
Od 2. do 18. ožujka 2023. u MSU kinu prikazuje se 7 filmova, od čega je 6 novih naslova. Premijerno se prikazuje dokumentarac Dora – bijeg u glazbu o životu jedne od najplodnijih i najpoznatijih hrvatskih skladateljica Dori Pejačevićnovi. Novi naslov je i Osam planina – dobitnik nagrade kritike u Cannesu, vizualno spektakularna priča o dvojici cjeloživotnih prijatelja, njihovom odrastanju, sudbinama i povezanosti unatoč životnim nepredvidivostima; Blizu – drama nominirana za Oscara i Zlatni globus u kategoriji najboljeg stranog filma o bliskom i idiličnom prijateljstvu između trinaestogodišnjaka Léa i Rémija, koje se postupno narušava pod pritiskom podrugljivih komentara okoline; biografska drama Aline – glas ljubavi inspirirana životom i karijerom slavne pjevačice Celine Dion, o tome kako je uz veliki talent i potporu obitelji i supruga postala jedna od najpoznatijih pjevačica na svijetu.
Povodom obilježavanja godišnjice smrti talijanskog redatelja Luchina Viscontija prikazuje se klasik Smrt u veneciji po promotivnoj cijeni od 2 EUR-a, a potom i novi dokumentarac Najljepši dječak na svijetu u kojem pedeset godina nakon premijere Viscontijeve „Smrti u Veneciji“ glumac Björn Andrésen progovara o izvanrednom putovanju sačinjenom od osobnih uspomena, filmske povijesti, zvjezdane prašine i tragičnih događaja.
U sklopu Ženijalnih dana na Dan žena, 8. ožujka prikazuje se novi francuski film Noćni putnici sa Charlotte Gainsbourg u naslovnoj ulozi, a prigodna cijena ulaznice je 2 EUR.
Na repertoaru je i britanska komedija Vojvoda u kojoj ostarjeli taksist ukrade slavnu sliku iz Nacionalne galerije u Londonu kako bi ucijenio vladu da umirovljenicima omogući besplatno gledanje televizije.
U subotu nastavljamo, u suradnji sa Školskom knjigom, ciklus kreativnih radionica „Čitaj, crtaj, slikaj“ posvećenih čitanju. Inspiraciju i poticaj pronašli smo u slikovnicama iz serije „Mali ljudi, veliki snovi“ posvećenih biografijama poznatih ličnosti među kojima su Zaha Hadid, Frida Kahlo, Stephen Hawking, David Bowie, Ada Lovelace, Coco Chanel, Maria Montessori, Audrey Hepburn, Bob Dylan … Ove subote pročitat ćemo biografiju Amelije Earhart, najpoznatije pilotkinji svih vremena i njezin portret nacrtati u tehnici pastela.
Stvaramo programe za djecu, ali i publiku svih generacija - kako bi se igrali, istraživali i razvijali svoj angažman u umjetnosti. Naše su aktivnosti osmišljene tako da budu korisne svima; od redovitih posjetitelja muzeja do onih obitelji kojima je prvenstveno cilj zajedništvo svih članova obitelji.
Posljednje besplatno stručno vodstvo izložbom kustosica MSU-a održat će se u subotu, 4. ožujka u 12 sati.
http://www.msu.hr/dogadanja/posljednja-dva-tjedna-izlozbe-seana-scullyja-putnik-u-msu/1126/hr.html
Zadovoljstvo nam je najaviti ponovni dolazak Josefa Daberniga, uglednog austrijskog umjetnika i filmaša čije je antologijske kratke filmove naša publika imala prigodu upoznati 2017. u kinu Tuškanac, u sklopu programa „Kratki utorak“ te na njegovoj samostalnoj izložbi u sklopu projekta „Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije)“ u Galeriji Nova iste godine.
U predavanju koje je nazvao „Prisila ponavljanja“, Josef Dabernig osvrnut će se na specifičan aspekt prisutan u njegovu radu koji se svodi na opsesivan pristup, a odnosi se na procese prisvajanja, kopiranja, prevođenja i transformiranja.
Vodstvo kroz izložbe iz ciklusa „Zbirka kao glagol“ prilagođeno slijepim i slabovidnim osobama održat će se 8. ožujka u 18 sati. Umjetnička djela izložena u ciklusu Zbirka kao glagol (izložbe „Drugarstvo“ i „Tužne pjesme rata“) dostupne su na dodir u sklopu projekta Beam Up PRISTUP. Obogatili smo izložbeni postav ovog ciklusa ponudom za slijepe i slabovidne osobe koja je zanimljiva i videćim osobama. Taktilni doživljaj umjetničkih djela čiji su originali od neprocjenjivog značaja za hrvatsku suvremenu umjetnost sada je zastupljen taktilnim modelima, reljefima i replikama, uz legende na uvećenom i Braillevom tisku te audio deskripcije. Voditeljica je slijepa studentica Kristina Krsnik.
Izložba „Istraživači čudesnoga – radovi iz Zbirke marginalne umjetnosti MSU Zagreb“ objedinjuje radove 17 umjetnika i njihove opuse koji su nastajali proteklih četrdesetak godina. To su Petar Brajković, Margareta Vidmar, Dubravko Sertić, Dragutin Trumbetaš, Melita Kraus, Stjepan Bukovina, Krešimir Hlup, Božidar Štef Golub, Željko Korošec, Simon Petkovich, Gojislav Kalapač – Goja, Ivan Švalj, Katherine L. Woznicki, Goran Stojčetović, Igor Lasić, Ljiljana Arar i Zvonko Bratić. Riječ je o umjetnicima koji stvaraju u različitim medijima, a odlikuju se instinktivnim i spontanim likovnim izrazom.
Prvi ovogodišnji blok pod nazivom ANTIREPERTOAR održava se u MSU Zagreb i TALA PLE(j)S-u, a na programu su premijerne i reprizne izvedbe predstava nastale unutar i u blizini ANTISEZONINOG okružja, a kojima želimo omogućiti ponovni susret s publikom.
U subotu, 11. ožujka, dan prije zatvaranja izložbe Seana Scullyja „Putnik", od 11.30 do 13.30 sati održat će se Kreartivka: Osjećam se apstraktno! – kreativna likovna radionica za djecu od 7 do 11 godina na kojoj će se polaznici_ce upoznati s načinom na koji umjetnik pretvara svoja iskustva, osjećaje i doživljaje u jezik apstraktne umjetnosti.
Radionica je besplatna.
http://www.msu.hr/dogadanja/posljednja-dva-tjedna-izlozbe-seana-scullyja-putnik-u-msu/1126/hr.html
U subotu, 11. ožujka u 12 sati održat će se predavanje i vodstvo izložbom s autorom koncepta retrospektive Dávidom Fehérom, direktorom Srednjoeuropskog istraživačkog instituta za povijest umjetnosti i kustosom za suvremenu umjetnost 20. stoljeća u Muzeju likovnih umjetnosti u Budimpešti. Fehér će se osvrnuti na koncepciju retrospektive, pristupe postavu u Zagrebu u odnosu na arhitekturu Muzeja te se dotaknuti glavnih tema u Scullyjevom stvaralaštvu.
http://www.msu.hr/dogadanja/posljednja-dva-tjedna-izlozbe-seana-scullyja-putnik-u-msu/1126/hr.html
„Moram ostati unutar ovog okvira.
Moramo!
Ove crte su važne.
Rekli su da je važno ostati unutar crte.
Ne smiješ bojati izvan crte.”
Kao produkt dramsko-medijacijskog programa MSU priča u utorak, 14. ožujka u 18.30 sati održat će se kratka izvedba za javnost pod naslovom Preko crte. Okupljanje je na autobusnoj stanici kod MSU-a.
Promocija knjige Vlasta Delimar „Voćarska 5“, u izdanju Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, održat će se u četvrtak, 16. 3. 2023. u 18 sati, u MSU Shopu.
Nakon promocije knjige u dvorani Gorgona u 19 sati na rasporedu su projekcije filmova Vlaste Delimar: „Diptih; iz ljubavi u ljubav“ i „Tišina živih skulptura u tišini oštećenih kuća“.
Od 17. ožujka do 14. travnja 2023. u MSU Kinu prikazuju se 4 nova naslova – španjolska drama Na rubu s Penelope Cruz u naslovnoj ulozi o obitelji, ljubavi i solidarnosti uslijed izazovnih okolnosti suočavanja s deložacijom; srpski povijesni triler Vera o turbulentnom, napetom i zavodničkom životu Vere Pešić, srpske obavještajke Kraljevine Jugoslavije, koja se uplete u pozadinske igre jugoslavenskih, britanskih i njemačkih špijuna u svitanje Drugog svjetskog rata; biografska drama Aline – glas ljubavi inspirirana životom i karijerom slavne pjevačice Celine Dion, o tome kako je uz veliki talent i potporu obitelji i supruga postala jedna od najpoznatijih pjevačica na svijetu te dokumentarac Najljepši dječak na svijetu u kojem pedeset godina nakon premijere Viscontijeve Smrti u Veneciji glumac Björn Andrésen progovara o izvanrednom putovanju sačinjenom od osobnih uspomena, filmske povijesti, zvjezdane prašine i tragičnih događaja. Povodom obilježavanja godišnjice smrti talijanskog redatelja Luchina Viscontija prikazuje se i klasik Smrt u veneciji po promotivnoj cijeni od 2 EUR-a.
Na repertoaru je i kino-hit Osam planina – dobitnik nagrade kritike u Cannesu, vizualno spektakularna priča o dvojici cjeloživotnih prijatelja, njihovom odrastanju, sudbinama i povezanosti unatoč životnim nepredvidivostima; francuska drama Noćni putnici s Charlotte Gainsbourg u naslovnoj ulozi; Blizu – drama nominirana za Oscara i Zlatni globus u kategoriji najboljeg stranog filma o bliskom i idiličnom prijateljstvu između trinaestogodišnjaka Léa i Rémija, koje se postupno narušava pod pritiskom podrugljivih komentara okoline; drama Korzet redateljice Marie Kreutzer, koja donosi kompleksan uvid u život fascinantne carice Sisi, supruge austrougarskog cara Franje Josipa te najbolji europski film 2022. godine, dobitnik Zlatne palme u Cannesu i kandidat za Oscara za najbolji film Trokut tuge o promjeni dinamike i odnosa moći među posadom i gostima nakon što luksuzno krstarenje pođe po zlu.
U subotu, 18. ožujka, nastavljamo s ciklusom kreativnih radionica na temu knjige U potrazi za Atlantidom – Putovanje arhitekturom za male sanjare, autora novinara Carla Piana i njegova oca arhitekta Renza Piana. Ciklus se ostvaruje u suradnji sa Školskom knjigom, a u ovom terminu putovanje će se još jednom „zaustaviti“ u New Yorku, među „okamenjenom“ šumom, gdje su debla drveća – neboderi.
Na posebnom mjestu u Muzeju suvremene umjetnosti, koji istovremeno i pripada i ne pripada njegovom izložbenom prostoru, smjestili smo izložbu „Jučer sam otkrio zlatnu boju“, koja je nastala u sklopu radionice istog imena.
Umjetnik Ivan Kožarić na zidovima svoga Atelijera u Muzeju suvremene umjetnosti napisao je „Umjetnost uvijek izmiče”. Bio je umjetnik koji je cijeloga života eksperimentirao i tragao za novim umjetničkim izričajima. Desetljećima prije na prvom radu izvedenom zlatnom bojom napisao je: „Jučer sam otkrio zlatnu boju”, 2. 12. 1970.
** Update: radionica je popunjena, termin za iduću objavit ćemo uskoro **
Ivan Kožarić tvrdio je da „umjetnost uvijek izmiče”. Taj ga je moto tjerao na neprestano traganje za novim pogledom na svijet, od monumentalnih zahvata koji mijenjaju vizuru grada do malenih spontanih djela nastalih u trenutku. Jednom je prilikom ispisao: „Jučer sam otkrio zlatnu boju” i natpis datirao 2. 12. 1970. Ako je nešto zlatno, znači li da je vrijedno, nepromjenjivo, vječno? Preplavljen novim pogledom i napuštanjem uobičajenih značenja koja se vezuju uz zlato i pozlaćivanje, Kožarić započinje novu fazu svog rada.
Premijera / Praizvedba : 20. 3. 2023. u 20 sati, dvorana Gorgona MSU Zagreb
Mindpolis je cross-medijski projekt koji objedinjuje pripovijedanje, digitalnu umjetnost, proširenu stvarnost, igru uloga, chat interakciju, umjetnu inteligenciju, site-specific umjetnost, videotehniku i kazalište. Iz cjelokupnog procesa nastaje predstava smišljeno otvorene strukture, koju prethodno nadograđuje i sȃma publika.
Vodstvo kroz izložbe iz ciklusa „Zbirka kao glagol“ prilagođeno slijepim i slabovidnim osobama održat će se u srijedu, 22. ožujka u 18 sati. Umjetnička djela izložena u ciklusu Zbirka kao glagol (izložbe „Drugarstvo“ i „Tužne pjesme rata“) dostupne su na dodir u sklopu projekta Beam Up PRISTUP. Obogatili smo izložbeni postav ovog ciklusa ponudom za slijepe i slabovidne osobe koja je zanimljiva i videćim osobama. Taktilni doživljaj umjetničkih djela čiji su originali od neprocjenjivog značaja za hrvatsku suvremenu umjetnost sada je zastupljen taktilnim modelima, reljefima i replikama, uz legende na uvećenom i Braillevom tisku te audio deskripcije. Voditelj je Andrej Hatar, sudionik projekta.
„Iznenađujuća“ riječ je koja možda najbolje opisuje Thanu Alexu, a stoji na početku biografije te američke jazz glazbenice hrvatskih korijena. Pjevačicu, skladateljicu, aranžerku i producenticu Thanu Alexu New York Times opisuje kao „jazz pjevačicu s globalnom perspektivom“, a Billboard kao „nešto potpuno novo, evokativno i uzbudljivo“. DownBeat Magazine proglasio ju je najperspektivnijom vokalisticom u 2021. godini, nedugo nakon što je njezin album ONA (objavljen u vlastitoj nakladi 2020.) zaslužio dvije nominacije za Grammy.
U sklopu izložbe Sandre Sterle Prividi vremena / Figments of time u četvrtak, 23. 3. u 18 sati u Black boxu održat će vodstvo po izložbi i razgovor s umjetnicom.
Razgovor s umjetnicom vodit će Ivana Meštrov.
Ivana Meštrov je povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i kustosica s diplomom povijesti umjetnosti sveučilišta Paris 1-Pantheon Sorbonne te kustoskih praksi Ecole du Magasin, Grenoble. Jedna je od suosnivačica udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze/Loose associations. Trenutno je voditeljica programa u Galeriji Događanja pri Centru za kulturu KNAP.
Muzej suvremene umjetnosti u sklopu projekta Adrinetbook, posvećenog digitalizaciji pokretne kulturne baštine, razvio je tri gradske ture koje se zasnivaju na djelima iz muzejskih zbirki i arhiva, a namijenjene su građanima i turistima. Riječ je o itinererima posvećenim međunarodnom pokretu Nove tendencije, umjetničkim intervencijama u javnom prostoru i njihovim vezama s knjigama umjetnika, te javnim skulpturama i vizionarskim projektima Ivana Kožarića.
** Update: tura je popunjena - hvala svima koji su se prijavili - o terminu iduće ćemo vas uskoro obavijestiti **
U povodu nove intervencije na platou posvećene Kupaču, antologijskoj skulpturi Ivana Kožarića, u subotu, 25. ožujka 2023. u 11 sati Antun Maračić s kustosicom Radmilom Ivom Janković provest će novozagrebačku turu o ovom umjetniku.
U sklopu popratnog programa izložbe „Tijelo i teritorij: umjetnost i granice u Austriji danas” Katrina Daschner govorit će o svojem najpoznatijem igranom filmu „Hiding in the Lights” (Skrivanje u svjetlu, 2020.), koji je nastajao između 2012. i 2020. godine.
Sotona se spušta na Zemlju prema naputku nebeskih sila i uprave, ali ne da bi uništio svijet, već da bi poštenim radom i moralnim životom zaslužio spasenje. Uspije li Sotoni postati pošten smrtnik, potvrdit će se da Bog nije pogriješio u svojoj kreaciji Univerzuma, već je čovjek taj koji živi grešno. A ako je tako, onda je pravo i dužnost Neba ljudske duše ekspedirati u Pakao.
No, hoće li Sotona uspjeti?
Bilo je mračno i tamno
bilo je užasno i prozor.
A. I. Vvedenski