Ako je danas već moguće mislima upravljati računalnim sučeljem putem implantata, zamislivo je i sljedeće poglavlje: tehnologija koja ne posreduje samo radnje, nego i stanja. Implantati koji ne prenose tek signal, već ugađaju emocije, reguliraju fokus i tiho preoblikuju unutarnje pejzaže svijesti. U tom kontekstu nastaje Iːmoʊ, fikcionalna marka emocionalno inteligentnog neuroimplantata, predstavljenog poput korporativnog proizvoda za proširenje svijesti i upravljanje unutarnjim stanjima.
PROČITAJ VIŠE
Koncept izložbe Natura po_etica povezuje radove suvremenih umjetnika i radove iz fundusa MSU-a u sedam tematskih dionica u kojima se na različite načine uspostavljaju odnosi između prirode, umjetnosti i svakodnevice. Izložba dokumentira različite poetičke linije i suglasja u rasponu od land arta do ekokritičkih radova i životnih praksi koje integriraju djelovanje u prirodi kao svjetonazorski koncept.
Autorice projekta su Suzana Marjanić i Nataša Ivančević, u suradnji s Jasminom Fučkan na izložbenoj koncepciji i stručnim suradnicama, voditeljicama muzejskih zbirki na prijedlozima građe iz fundusa.
PROČITAJ VIŠE
Opus Dabčevih fotografskih proputovanja po jadranskoj obali središnja je tema izložbe Tošo Dabac: Jadranski putopis, postavljena u Hrvatskom muzeja turizma u Opatiji. Izložba je nastala u suradnji Hrvatskog muzeja turizma i Muzeja suvremene umjetnosti, koji upravlja Arhivom Tošo Dabac u vlasništvu Grada Zagreba. Fotografski opus Toše Dabca obuhvaća širok tematski raspon – od portreta, umjetničkih djela i kulturne baštine do pejzaža, folklora i prizora gradskog života. Osim umjetničke kvalitete, imaju i dokumentarnu vrijednost.
PROČITAJ VIŠE
Izložba Ekologije Bauhausa – mreže kontinuiteta polazi od pitanja može li se povijesni Bauhaus čitati iz perspektive ekologije. Ekologija se pritom ne razumije samo kao tema nego kao način mišljenja, kao mreža odnosa između materijala i ideja, prošlih i sadašnjih praksi, umjetnosti i svakodnevice. U takvom okviru ekologija povezuje materijal, tehnologiju i društvene uvjete, a recikliranje postaje jedan od ključnih postupaka čitanja i povezivanja radova, odnosno način na koji se oblici i metode modernizma uvode u umjetničke prakse od druge polovice 20. stoljeća do danas. Time povijest ne ostaje zatvorena u arhivu, nego se vraća u sadašnjost kao polazište za razmišljanje o prostoru, materijalu i zajedničkom svijetu.
PROČITAJ VIŠE
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Hrvatski filmski savez, uz suorganizaciju Instituta Tomislav Gotovac, predstavljaju retrospektivnu izložbu posvećenu Genre Film Festivalu (GEFF-u), prvom festivalu eksperimentalnog filma u bivšoj Jugoslaviji i istočnoeuropskom prostoru te jednom od ključnih mjesta formiranja strukturalnog filma, konceptualne umjetnosti i širih avangardnih tendencija 1960-ih. GEFF je okupljao autore i intelektualce iz različitih područja – filma, vizualnih umjetnosti, filozofije, kritike, znanosti i dizajna. U njegovim su žirijima, programima i raspravama sudjelovali vodeći umjetnici i intelektualci toga razdoblja, među njima: Dušan Makavejev, Vatroslav Mimica, Aleksandar Saša Petrović, Danilo Pejović, Radoslav Putar, Aleksander Bassin, Josip Vaništa, Vjenceslav Richter i mnogi drugi.
PROČITAJ VIŠE
Petnaesto po redu Trijenale, na 43. obljetnicu osnutka, napušta jedinstven prostor Gliptoteke HAZU, čije su zgrade muzejskoga sklopa trenutno u obnovi, te će se izložba održati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, koji je ujedno i suorganizator manifestacije.
Izložba Trijenala donosi presjek trogodišnjeg kiparskog stvaralaštva, kroz koje se aktualizira kiparska problematika. Upravo Trijenale omogućuje sagledavanje širine kiparstva kroz sve njegove mijene, kodirajući i buduće smjerove razvoja kiparske umjetnosti, definirane kako kroz različite materijale i medije, a posebno kroz pluralizam stilova i tema, s težnjom ka autentičnosti i inovativnosti. I petnaesto trijenale slijedi kroz prošlost utabane ciljeve koji obuhvaćaju prezentaciju suvremenog kiparskog stvaralaštva i promišljanja novih vrijednosti u skulpturi, gdje se, uz neizostavno sudjelovanje već afirmiranih umjetnika, omogućuje izlaganje i mlađim umjetnicima, pružajući im priliku da se predstave i budu vidljivi na umjetničkoj i izložbenoj sceni.
PROČITAJ VIŠE
*Izložba se produžava do 4. siječnja 2026.*
U kratkom članku „Kipari u ateljeima“ objavljenom u Vjesniku davne 1974., na pitanje čime se trenutačno bavi, Ivan Kožarić žali se kako mu u posljednje vrijeme nedostaje koncentracije u promatranju prirode. Tumačeći 'školu koju je otvorio za samog sebe', govori o šetnjama po Sljemenu u predvečerje i promatranju cesta koje mu iz avionske perspektive nalikuju na zmije i šunke. Taj je Kožarićev iskaz za Igora Rufa bio neka vrsta okidača, budući da je, nakon što je primio poziv za izložbu, u proces stvaranja ušao s posve drugačijom idejom. Iako po mnogočemu različit u izrazu od Ivana Kožarića, povezuje ih mnogo toga. Ponajviše činjenica što, za razliku od mnogih umjetnika, ne rade svjesno na njegovanju konzistentnosti vlastita izraza, nego u procesu stvaranja, potaknuti nekom idejom, svaki put počinju – ispočetka.
PROČITAJ VIŠE
MSU otvoren mladima edukativni je projekt Muzeja suvremene umjetnosti namijenjen mladima koji su u procesu osobnog i profesionalnog razvoja, a iskazuju interes za područje umjetnosti i kulture.
Cilj projekta jest omogućiti iskustveno učenje kroz neformalne oblike obrazovanja te potaknuti razvoj stručnih kompetencija mladih unutar kulturnog sektora.
PROČITAJ VIŠE
* Izložba se produžuje do 18. travnja *
U devetnaestom izdanju ciklusa SintArt gostujuća umjetnica Nika Radić bavi se temom ozelenjivanja urbanih prostora, jednim od ključnih pitanja suvremenog života obilježenog ubrzanim prostornim promjenama i rastućom klimatskom neizvjesnošću, temom koja zahtijeva preispitivanje naših dosadašnjih načina razmišljanja i djelovanja u prostoru. Zadnjih nekoliko godina u središtu umjetničkog interesa Nike Radić nalaze se biljke, te istražujući njihove načine percepcije i komunikacije, ona propituje mogućnost uravnoteženijeg odnosa između čovjeka i prirode te načine na koje prirodni sustavi mogu postati model za održivije promišljanje urbanog života.
PROČITAJ VIŠE
Izložba Meaning Distances Rose Barba otvara ovogodišnji Festival 25 FPS u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu predstavljajući izbor skulpturnih filmskih instalacija. Barbina konceptualna istraživanja ispituju povijesnu građu, osobne priče te osjetilno iskustvo filma i zvuka često snimanjem prirodnih krajolika i promjena u okolišu uzrokovanih ljudskim djelovanjem. U Barbinim filmovima krajolik zauzima ključnu ulogu u promjenjivim društveno-političkim, kulturnim i urbanističkim uvjetima, a korištenjem performativnog izlaganja kao strateškog narativnog alata, njezini radovi propituju nestabilnost znanja, mitova i znanstvenih eksperimenata.
PROČITAJ VIŠE