Aktualne izložbe

MILTON GLASER - donacija plakata Muzeju suvremene umjetnosti, Muzeju za umjetnost i obrt i Udruzi bivših učenika ŠPUD-a

23.09.2021. - 24.10.2021. / MSU

Zahvaljujući nekoliko važnih donacija dva najveća hrvatska umjetnička muzeja – Muzej suvremene umjetnosti i Muzej za umjetnost i obrt te posredstvom Udruge bivših učenika ŠPUD-a Zagreb i naša najstarija umjetnička škola, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna – prikupili su značajan broj radova svjetske ikone grafičkog dizajna Miltona Glasera.  

Sanja Stani: Enigme

21.09.2021. - 10.10.2021. / Otvorena galerija

Izložba iz programa ISO - Izložbenog salona Izidor Kršnjavi gostuje u Muzeju suvremene umjetnosti

Sanja Stani, keramičarka kiparskog usmjerenja, koja se umjetničkim oblikovanjem keramike bavi više od 35 godina predstavit će se javnosti novom izložbom Enigme u Muzeju suvremene umjetnosti. 

Sisak nakon razornog potresa 2020. na fotografijama Miroslava Arbutine - Arbe : Između dvaju čekanja

20.09.2021. - 10.10.2021. / MSU

Gradski muzej Sisak kao i cijeli grad i njegovi građani doživio je znatne štete u jakim potresima u prosincu 2020. godine. Povodom Dana europske baštine Muzej grada Siska gostuje u Muzeju suvremene umjetnosti s izložbom fotografija pod nazivom „Između dvaju čekanja“, Miroslav Arbutina-Arbe. 

Dimitrije Bašičević Mangelos: Dokumenti jednog eksperimenta

15.09.2021. - 13.10.2021. / Zbirka Richter

U povodu stogodišnjice rođenja Dimitrije Bašičevića Mangelosa (1921. – 1987.) u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter otvara se izložba Dokumenti jednog eksperimenta. Naziv izložbe je preuzet iz Mangelosovog rada nastalog u precrnjenom katalogu grupe EXAT 51 – čiji je Richter bio utemeljitelj i član – u kojem je kao umjetnik zauzeo svoj stav prema njihovoj izložbi u Društvu arhitekata 1953. godine, a koju je podržavao i svojim kritičarskim i teorijskim radom.

Izložba će predstaviti sve teme iz Mangelosova velikog opusa: Pejzaže rata i smrti, Tabule rasae, Negacije slikarstva, Abecede, Nostories, Fenomen Picasso kao i Manifeste, da bi podsjetila na velikog umjetnika čiju smo posljednju veću izložbu u Zagrebu vidjeli davne 1990. godine, i manju tematsku izložbu posvećena ciklusu Manifesti u Galeriji Nova, 2019.

MSU gostovanje: izložba "Nezaboravni crtići - Mali leteći medvjedi" u Etnografskom muzeju

09.09.2021. - 03.10.2021. / Etnografski muzej

MSU gostuje u Etnografskom muzeju u Zagrebu izložbom "Nezaboravni crtići - Mali leteći medvjedi", od 9. rujna do 3. listopada u sklopu projekta "Igračke – djetinjstvo zauvijek". 

U vremenu prije globalnog i sveobuhvatnog prevladavanja digitalnih platformi i medija u svim segmentima naših života, crtani filmovi emitirani na televiziji i u kinima  imali su veliki značaj u edukaciji djece, za razvijanje dječje mašte i njihovih kognitivnih i psiholoških kompetencija, te su pridonosili razvoju vizualne kulture u društvu.  U okviru producentske kuće Zagreb film 1956. godine osnovan je Studio za crtani film unutar kojeg će se razviti jedan od najznačajnijih fenomena animacije – Zagrebačka škola crtanog filma čime će Zagreb postati jednim od najvažnijih svjetskih centara animacije. Autori filmova, poput Dušana Vukotića, Vatroslava Mimice, Nikole Kostelca, Vlade Kristla i brojnih drugih stvaraju tijekom narednih desetljeća filmove ovjenčane stotinama uglednih nagrada između kojih se ističe jedini hrvatski Oscar za film Surogat 1962. godine.

Sebastijan Dračić: Kob

03.09.2021. - 27.09.2021. / MSU galerija

Jedan od omiljenih hrvatskih umjetnika srednje generacije, talentirani akademski slikar Sebastijan Dračić, nakon sedam godina stanke pripremio je novu samostalnu izložbu. 

Ivan Kožarić: Retrospektiva – Jedna od mogućih 100

01.07.2021. - 31.10.2021. / MSU, 2. i 3. kat

Retrospektiva u povodu stogodišnjice rođenja Ivana Kožarića (Petrinja, 10. lipnja 1921. - Zagreb, 15. studenoga 2020.) samo je jedna od mnoštva mogućih načina predstavljanja stvaralaštva posve netipične i upravo zbog toga iznimne umjetničke osobnosti u svijetu novije hrvatske i europske umjetnosti. Od samog početka umjetničkog puta, odbijajući zamrznuti likovni jezik u nekoj prepoznatljivoj inačici stila, Ivan Kožarić neumorno je tragao za najboljim načinom kojim će materijalizirati svoju umjetničku misao – ideju. „Ako djelo sadrži ideju,“ govorio je „ima sve, ima život.“