Muzej suvremene umjetnosti poziva vas na otvorenje nove prostorne instalacije na južnom platou MSU-a pod nazivom Autogestion – Common Places (hrv. Samoupravljanje – zajednički prostori) umjetnika Timoa Herbsta. Betonska platforma, otisnuta autorovim crtežima, rezultat je njegove istraživačke rezidencije u MSU-u 2024. godine, te se otvara za javnost u nedjelju, 23. 11. u 12 sati.
Polazište projekta jest promišljanje samoupravljanja prema filozofu Henriju Lefebvreu, koji ga je shvaćao kao trajnu praksu stvaranja prostora zajedničkog sudjelovanja, od svakodnevnih gesta do aktivnog oblikovanja života u gradu. U modernističkoj arhitekturi Zagreba, osobito Novog Zagreba, Herbst prepoznaje odjek tih ideja u nastojanjima da se oblikuju prostori kolektivnosti i zajedničkog korištenja. Upravo iz tog promišljanja nastaje njegova skulptura. Tijekom boravka u Zagrebu autor je bilježio karakteristične elemente modernističkih lokaliteta, od paviljona Zagrebačkog velesajma do stambenih struktura novozagrebačkih kvartova. Te arhitektonske fragmente fragmentira, preslaguje i transformira u crteže koji se stapaju u kompleksnu kompoziciju utisnutu na površinu skulpture. Platforma tako postaje vizualna mapa zagrebačke modernističke arhitekture, ali i podloga za promišljanje o načinu na koji stvaramo, dijelimo i koristimo zajednički prostor.
Instalacija nije zamišljena samo kao objekt, nego kao aktivan javni prostor. Potiče kretanje, boravak, susrete i spontanu participaciju, odnosno dinamika posjetitelja, prolaznika i korisnika različitih oblika urbanog kretanja postaje sastavni dio rada. Time skulptura utjelovljuje Lefebvreovu ideju prostora kao procesa, a samoupravljanje se manifestira kao zajedničko oblikovanje prostora kroz svakodnevne prakse. Ovom intervencijom Herbst nastavlja liniju istraživanja započetu 2023. u pariškom parku de la Villette, gdje je rampa s otiscima arhitektonskih elemenata djelovala kao otvorena platforma javnosti. Zagrebačka verzija proširuje to istraživanje na lokalni kontekst, stvarajući prostor koji istovremeno interpretira i aktivno uključuje modernističko nasljeđe Novog Zagreba.
BIOGRAFIJA UMJETNIKA: Interdisciplinarna praksa Timoa Herbsta koristi pokrete i koreografije iz umjetničke, svakodnevne i političke sfere kao polazište za multimedijalne instalacije koje uključuju crteže, video i skulpture. Njegov fokus obično je usmjeren na proces stvaranja geste ili forme. To uključuje transformaciju prostora ili arhitekture, pokrete kao što je proces stvaranja plesne koreografije, kao i fizički izraz neslaganja ili geste javnog otpora. U svojim radovima često kombinira formalne vizualne efekte sa društveno relevantnim sadržajima, jer njegov interes za nastanak značajnih slika kolektivnog djelovanja i kolektivnog pamćenja povezuje se s istraživanjem mehanizama gestualnih i tjelesnih oblika izražavanja i njihovih sredstava reprezentacije. Timo Herbst diplomirao je s pohvalom na Sveučilištu za umjetnost u Bremenu i Akademiji vizualnih umjetnosti u Leipzigu, gdje je 2016. također završio studij kao počasni student (Meisterschüler). Njegovi radovi izlagani su u muzejima i galerijama u Njemačkoj i inozemstvu. Nedavne izložbe uključuju: Muzej suvremene umjetnosti MdbK Leipzig 2025, samostalna izložba u Kunsthalle Göppingen 2023, La Villette Pariz (Francuska), samostalna izložba u Ken Nakahashi Tokyo (Japan) 2023, Zentrum für aktuelle Kunst Berlin 2022, Kunstzeughaus Rapperswil (Švicarska) 2021, Grassi-muzej Leipzig 2020, Bauhaus Muzej Dessau 2019, MAK Beč (Austrija) 2019, samostalna izložba artothek - Raum für junge Kunst - muzeji Köln, samostalna izložba Kunstverein Leipzig 2018. Bio je stipendist Goethe Instituta Villa Kamogawa u Kyotu i Paradise Air Matsudo (Japan), Yarat Contemporary Art Center Baku (Azerbajdžan). Od 2016. do 2018. bio je stipendist u interdisciplinarnom istraživačkom projektu „Umjetnost i znanost u pokretu“ Zaklade Volkswagen kroz FU Berlin i HBK Braunschweig. Od 2021. do 2023. bio je stipendist, primjerice, u Künstlerhaus München Villa Waldberta, Cité Internationales des Arts Paris, Fiminco Foundation Paris, Kunstfonds Bonn i Akademije umjetnosti u Berlinu. Godine 2024. rezident je Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (Hrvatska).
