Zbirka marginalne umjetnosti

Marginalna umjetnost svoje korijene vuče iz art bruta, a njezinu preciznu definiciju teško je naći jer je i sama svijest o njoj još nedefinirana i na marginama. Umjetnici autsajderi stvaraju s drukčijim premisama, neopterećeni akademskim okvirima, maksimalno izražavajući svoju potrebu za osobnom slobodom. Takav svjetonazor iznjedrio je ovu izvanserijsku umjetnost fantastične imaginacije koja nas uči drugačijem razmišljanju i shvaćanju umjetnosti. Možemo je okarakterizirati kao iskonsku, slobodnu, kao umjetnost bez predumišljaja. Često je poistovjećuju s naivnom i tanka je linija koja ih razdvaja. Naivni umjetnici stvaraju inspirirani životom, po sjećanju onog viđenog i proživljenog, napose vanjskog svijeta. Marginalci, autsajderi, pak zadiru u samu srž unutarnjeg shvaćanja sebe samih i svojeg doživljaja svijeta. Iako vizualno potpuno drugačiji, veže ih jednak stav prema shvaćanju i pristupu umjetnosti.

U Zbirci marginalne umjetnosti posebno se ističu radovi Karla Sirovya koji je po prvi puta predstavljen javnosti na velikoj samostalnoj izložbi i u monografskom katalogu KARL SIROVY – Život i djelo 1896-1948. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu u proljeće 1993. godine. Uz Karla Sirovya u Zbirci se nalaze radovi Krešimira Hlupa, Drage Trumbetaša, Stjepana Bukovine, Emerika Feješa, Igora Lasića, Lovre Pavelića, Ljiljane Arar, Zvonka Zvone Bratića, Božidara Štefa Goluba, Gojislava Kalapača-Goje, Drage Juraka, Dubravka Sertića, Margarete Vidmar, Melite Kraus, Simona Petkovicha, Ivana Švalja, Gorana Stojčetovića, Katherine L. Woznicki, Jasne Damnjanović, Elvisa Bertona i Stjepana Vrbaneca.

Muzej suvremene umjetnosti organizirao je nekoliko važnih izložaba marginalnih umjetnika koje su probudile velik interes publike. Bile su to izložbe: Drago Trumbetaš (1997.), Outsideri - skupna izložba (1998.), Outsideri 2 – skupna izložba (2000.), Idealna palača poštara Chevala (2002.), Neda Grdinić (2003.), Nepripitomljeni (2004.) – uz izložbu iz zbirki Muzeja iskrenog stvaralaštva u Beglesu, te Gojislav Kalapač Goja (2005.). U novoj zgradi muzeja 2013. godine predstavljene su izložbe: „Slagalica“ - Margareta Vidmar, 2017. – Ogledalo čudesnoga - Melita Kraus, i 2018. – „Formula čula – djela iz Zbirke marginalne umjetnosti i zbirki MSU-a“, a održano je više radionica i akcija pod vodstvom umjetnika. U studenom 2020-te, u jeku pandemije Covida 19, u MSU je otvorena velika skupna izložba marginalne umjetnosti „Hvatači snova“ koja je nastala u suradnji sa Art Brut Serbia. Izložba je obuhvatila presjek suvremene umjetničke marginalne – autsajderske i art brut scene iz Hrvatske i Srbije i prvi je takav projekt i početak suradnje na tom polju zemalja Balkana i istočne Europe. U studenom 2021. godine predstavljena je i u Muzeju naivne i marginalne umjetnosti u Jagodini. U ljeto 2022. u Muzeju je otvorena izložba „Nije san, nego doživljaj – autsajderi iz Zbirke Infeld“ na kojoj je predstavljen širi uvid u povijest i razvoj autsajderskog stvaralaštva. Izborom djela marginalnih umjetnika iz Zbirke Infeld, Muzej suvremene umjetnosti na ovoj izložbi prvi puta je publici ponudio uvid u nepresušno vrelo nekonvencionalnih kreativaca. Izložba je obuhvatila radove 38 umjetnika, od prve polovice 20. stoljeća do danas - od velikana poput Adolfa Wölfia, Scottia Willsona, Michela Nedjara i Jeana Dubuffeta, preko Ilije Bosilja, Save Sekulića, Emerika Feješa, Drage Juraka i Louisa Vivina, s druge strane Güntera Brusa i Otta Mühla, sve do skupine autora proizašlih iz nekadašnje psihijatrijske bolnice Maria Gugging, današnjeg Muzeja Gugging.

Međunarodnu suradnju nastavili smo predstavljanjem izložbe iz Zbirke marginalne umjetnosti „Istraživači čudesnoga“ u Infeld Haus der Kultur u austrijskom Halbturnu, koja je otvorena u ožujku 2023.

Daljnji plan Zbirke marginalne umjetnosti je razvijanje i istraživanje, te rad na njezinoj vidljivosti i prezentaciji unutar i izvan institucionalnih okvira.

Kontakt:

Daniela Bilopavlović Bedenik, viša kustosica, voditeljica Zbirke marginalne umjetnosti
daniela.bilopavlovic@msu.hr