Zbirka marginalne umjetnosti

 

Zbirka marginalne umjetnosti

Marginalna umjetnost svoje korijene vuče iz art bruta, a njezinu preciznu definiciju teško je naći jer je i sama svijest o njoj još nedefinirana i na marginama. 

Umjetnici izopćenici stvaraju s drukčijim premisama, neopterećeni akademskim okvirima, maksimalno izražavajući svoju potrebu za osobnom slobodom. Takav svjetonazor iznjedrio je tu izvanserijsku umjetnost fantastične imaginacije koja nas uči drugačijem razmišljanju i shvaćanju umjetnosti. Možemo je okarakterizirati kao iskonsku, slobodnu, kao umjetnost bez predumišljaja. Često je poistovjećuju s naivnom i tanka je linija koja ih razdvaja. Naivni umjetnici stvaraju nadahnuti životom, po sjećanju onog viđenog i proživljenog, napose vanjskog svijeta. Marginalci, izopćenici pak zadiru u samu srž unutarnjeg shvaćanja sebe samih i svojeg doživljaja svijeta. Iako vizualno potpuno drugačiji, veže ih jednak stav prema shvaćanju i pristupu umjetnosti.

Zbirka marginalne umjetnosti MSU-a formirana je 2016. godine i trenutačno broji 537 radova. U Zbirci se posebno ističu radovi Karla Sirovya, kao i radovi Krešimira Hlupa, Drage Trumbetaša, Stjepana Bukovine, Emerika Feješa, Igora Lasića, Lovre Pavelića, Ljiljane Arar, Zvonka Zvone Bratića, Božidara Štefa Goluba, Gojislava Kalapača-Goje, Drage Juraka, Dubravka Sertića, Margarete Vidmar, Melite Kraus i Simona Petkovicha.

Muzej suvremene umjetnosti organizirao je nekoliko važnih izložaba marginalnih umjetnika koje su probudile velik interes publike. Bile su to izložbe: Drago Trumbetaš (1997.); Outsideri - skupna izložba (1998.), Outsideri 2 – skupna izložba (2000.); Idealna palača poštara Chevala (2002.); Neda Grdinić (2003.); Nepripitomljeni (2004.), uz izložbu iz zbirki Muzeja iskrenog stvaralaštva u Beglesu; Gojislav Kalapač Goja (2005.), Slagalica – Margareta Vidmar (2013); te Ogledalo čudesnoga – Melita Kraus (2017).

 



Kontakt:
Daniela Bilopavlović Bedenik, viša kustosica daniela.bilopavlovic@msu.hr