Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter

 

Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter

Donacija Grada Zagreba

Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter nalazi se na Vrhovcu 38 u jednokatnoj obiteljskoj vili koju je sagradio prema vlastitom projektu Vjenceslav Richter krajem pedesetih godina 20. stoljeća.

Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada Kareš Richter poklonili su 30. prosinca 1980. Gradu Zagrebu umjetničke radove i obiteljsku kuću u zapadnom, rezidencijalnom dijelu grada udaljenom tridesetak minuta hoda od užeg gradskog središta. Ideja donatora bila je širenje kulturnih sadržaja izvan gradskog centra, obogaćivanje kulturne ponude grada Zagreba novim sadržajem s posebnim naglaskom na rad s mladim umjetnicima te osobito lokalnom zajednicom.

Tijekom vremena Vjenceslav Richter i njegova supruga proširili su donaciju novim umjetničkim radovima i arhivskom građom, tako od prvobitnih 27 umjetnina poklonjenih 1980. danas zbirka sadržava 188 umjetničkih radova nastalih u razdoblju od 1963. do 2002. i iznimno vrijedan arhiv i biblioteku autora. Muzej suvremene umjetnosti zbirkom upravlja od 1998. godine. Zbirka je otvorena za javnost 2000. i primjer je uspješne suradnje umjetnika i institucije u kojoj su prizemni dio obiteljske kuće i pripadajući park prenamijenjeni u javni, muzejski prostor gdje su u interijeru i eksterijeru predstavljeni umjetnički radovi Vjenceslava Richtera. Zbirka umjetničkih radova upisana je 2011. na popis zaštićenih kulturnih dobara.

Vjenceslav Richter (Omilje, 1917. – Zagreb, 2002.) jedna je od ključnih ličnosti hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća čije arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima značajno mjesto i u europskoj povijesti umjetnosti. Jedan je od osnivača skupine EXAT 51, a cjelokupnim stvaralaštvom nastojao je uspostaviti ravnotežu između znanstvenoga i duhovnoga i time omogućiti stvaranje novih znanstvenih i filozofskih paradigmi. Pedesetih i šezdesetih godina ostvaruje niz uspješnih projekata izložbenih paviljona – u Bruxellesu, Torinu i Milanu kojima postiže međunarodni uspjeh, radi na projektima muzejskih zgrada kao što je Muzej za prostorne eksponate, Muzej evolucije u Krapini, Muzej revolucije naroda Jugoslavije u Beogradu, Arheološki muzeju u Aleppu. Autor je Vile Zagorje danas Ureda predsjednice, Tvornice Saponije u Osijeku, a početkom šezdesetih godina započeo je jedan od najoriginalnijih projekata, Sinturbanizam, kojeg dalje razvija u teorijskom projektu Heliopolisa, četverodimenzionalnog milijunskoga grada.

Eksperimentiranje na području likovnih umjetnosti povezalo ga je s međunarodnim pokretom Nove tendencije. U tom razdoblju nastaju ciklusi radova Centre, centrije i centrijade, Sistemske skulpture, Reljefometri, Sistemske grafike i Prostorne grafike koji proizlaze iz Richterove fascinacije sustavima te preokupacije idejom o mogućnosti sinteze na području arhitekture i likovnih umjetnosti. Serije radova u kojima se Richter udaljava od čvrste geometrijske strukture Spontani crtež, Spontana grafika, Slobodni crtež i Gravitacijski crtež nastaju krajem sedamdesetih, a posebice u osamdesetim i devedesetim godinama 20. stoljeća.

Richter je autor brojnih teorijskih tekstova o sinteznim pristupima u arhitekturi, urbanizmu i likovnosti kojima je postavio teorijsku i znanstvenu podlogu svojim projektima utemeljenim na interdisciplinarnom pristupu. Od 1953. – 1958. bio je predsjednik ULUPUH-a, sudjeluje u osnivanju Studija za industrijsko oblikovanje, a od 1963. – 1967. vodi Centar za industrijsko oblikovanje. Bio je dopisnik časopisa L'Architecture d'Aujourd'hui kojeg 1930. pokreće André Bloc, a od 1958. – 1961. glavni je urednik časopisa Čovjek i prostor. Dobitnik je niza nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu među kojima ističemo Herderovu nagradu i nagrade Viktor Kovačić i Vladimir Nazor za životno djelo.

Stvaralaštvo Vjenceslava Richtera uvijek je bilo na granici između racionalnog i iracionalnog, arhitekture i likovnosti, a njegov cjelokupan opus potvrda su izjave kako su ga uvijek privlačile one teme kojima se nitko nije bavio. Prepoznatljiva linija njegova stvaralaštva vidljiva je u strukturi radova koji se razvijaju u simetričnom odnosu gradbenih elemenata koji nastaju u najrazličitijim materijalima i tehnikama bez obzira na to je li riječ o linijama, pravcima, geometrijskim oblicima, aluminijskim ili drvenim šipkama, žici, potezima kistom itd. Richterovi radovi nastaju u simetričnom odnosu osnovnih gradbenih elemenata koji je jasno čitljiv ne samo u umjetničkim radovima nego i u arhitektonskim projektima kao i oblikovanju obiteljske vile, Zbirci Richter, u harmoničnom odnosu privatnog i javnog prostora te specifičnog karaktera stalnog postava umjetničkih radova koji se nalaze u interijeru (u prizemnom dijelu kuće) i eksterijeru (u pripadajućem parku) čineći tako jedinstvenu cjelinu. U Zbirci se redovito održavaju različiti programi poput povremene izložbe suvremenih umjetnika SintArt, zatim studijske izložbe Iz arhiva arhitekta, kreativne radionice Idemo na Vrhovec i ostali programi za širu javnost poput ciklusa koncerata Jazz na Vrhu.

 

Informacije za posjetitelje:
Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter
Vrhovac 38, Zagreb
Tel: 01/60 52 700; 01/ 37 04 892)
Radno vrijeme: srijeda / subota: 11-16h
(ostalim danima uz prethodnu najavu)

Kontakt:
Voditeljica zbirke: Vesna Meštrić, viša kustosica vesna.mestric@msu.hr