Jazz orkestar HRT-a
Joel Frahm trio
Miron Hauser, dirigent
Joel Frahm poznat je ljubiteljima jazza kao suvremena ikona tenor saksofona. Nenadmašna ekspresija i tehnička vještina odlike su njegova sviranja nadahnutog širinom američke glazbene tradicije, uključujući jazz, funk, rock i blues. Njegovo iskustvo vođe i suradnje s vodećim glazbenicima svoje generacije, među kojima su Brad Mehldau, Matt Wilson, Jane Monheit i Ari Hoenig, svrstavaju ga među najvažnije i najuzbudljivije glazbenike našega vremena.
Predstavljanje knjige Jacquesa Rancièrea „Razdioba osjetilnog – estetika i politika“ održat će se u petak, 11. travnja 2025. u 18 sati u MSU dućanu.
Sudjeluju: dr. sc. Tomislav Brlek, dr. sc. Zvonimir Glavaš, prevoditelj Marko Gregorić te urednica izdanja Leila Topić
U djelu Razdioba osjetilnog (Le Partage du sensible. Esthétique et politique, 2014.), Jacques Rancière donosi radikalnu reinterpretaciju odnosa između umjetnosti, politike i osjetilnog iskustva. Riječ je o djelu koje ne nudi teoriju umjetnosti u užem smislu, nego mapu odnosa koji određuju tko i kako sudjeluje u onome što nazivamo zajedničkim prostorom – kako kroz slike, tijela i geste, tako i riječi, tekstove i prizore.
Inspirirana izložbom Mreža motovunskih susreta, koja se može pogledati u MSU do 4. 5. 2025., u subotu, 12. 4. održat će se MSU KREARTIVKA pod nazivom Mreža MSU susreta.
U sklopu KREARTIVKE polaznici će posjetiti izložbu, saznati da su Motovunski likovni susreti, organizirani kao međunarodni susreti vizualnih umjetnika u periodu između 1972. i 1984. godine u Motovunu te da je realizirano 11 likovnih susreta umjetnika u kojima je sudjelovalo više od stotinu umjetnika.
U drugoj polovini travnja 2025. u MSU kinu prikazuju se Dobra djeca, Šlager, Mlada srca i Fiume o morte!
Dobra djeca novi je domaći naslov redatelja Filipa Peruzovića, u kojem Nina Violić i Filip Šovagović donose glumački tour de force kao brat i sestra koji se ponovno susreću nakon više godina kako bi nakon smrti majke očistili svoj obiteljski dom. Film prikazuje tri dana u kojima će njihov odnos doživjeti sve faze: od tuge i frustracija do katarze i probuditi u njima ono zatomljeno dječje.
Muzej suvremene umjetnosti poziva osobe 60+ na novi susret MSU seniora u srijedu, 23. travnja 2025. s početkom u 11 sati. Ovaj susret posvećen je izložbi Mreža motovunskih susreta uz stručno vodstvo jedne od kustosica izložbe - Jasne Jakšić. Okupljanje je na recepciji.
Programski filmski ciklus Muzeja suvremene umjetnosti Kino na rubu predstavlja suvremene hrvatske autore koji djeluju na rubu filmskog roda, prelazeći svojim autorskim izričajem kroz eksperimentalni, animirani, dokumentarni i igrani film. U programu su zastupljene i umjetničke organizacije, obrazovne institucije i producentske kuće s ciljem umrežavanja ideja i praksi, stvaranja nove publike i novih filmskih autora. Ciklus istražuje primjere povezanosti i međuodnosa likovne i filmske umjetnosti, te njihovo zajedničko ishodište. Obuhvaćene radove karakteriziraju snažni autorski postupci i tehnike, slobodniji narativni pristup, raznolikost umjetničkih izričaja i medija, kao i visoki umjetnički standardi u izražavanju filmskih vizija.
Promocija knjige Marijan Susovski: Složenost zbivanja održat će se u ponedjeljak, 28. travnja 2025. u 18 sati u Dvorani Gorgona.
Knjigu će na promociji predstaviti:
prof. dr. Zvonko Maković
prof. dr. Leonida Kovač
Vesna Meštrić, ravnateljica MSU, Zagreb
i urednice Jadranka Vinterhalter i Janka Vukmir
Suorganizatori:
Institut za suvremenu umjetnost
i Muzej suvremene umjetnosti
Utorak, 29. 4. 2025. od 17 do 19 sati
MSU, prostor Okidača, 2.kat i Black Box, 1. kat
Sudjeluju: Jusuf Hadžifejzović, Živa Kraus, Zvonko Maković, Dalibor Martinis, Goran Petercol
Razgovor vode i moderiraju: Branka Benčić, Jasna Jakšić, Ivana Kancir, Irena Lagator Pejović, Natalija Vujošević
Motovunski likovni susreti, organizirani kao međunarodni susreti vizualnih umjetnika, višegodišnja su tematska manifestacija koja se između 1972. i 1984. godine održavala u Motovunu, u Istri. Od 1976. u organizaciju Motovunskih likovnih susreta uključuje se i tadašnja Galerija, a danas Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu.