Pozivamo vas na dubrovačko izdanje Vidljivih koje će se u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik otvoriti u subotu, 13. travnja u 19 sati.
PROČITAJ VIŠE
Veza Julija Knifera (Osijek,1924. – Pariz, 2004.) i Muzeja suvremene umjetnosti duga je i intenzivna, o čemu svjedoči velik broj djela koja se u Muzeju čuvaju, od najranijih do antologijskih.
PROČITAJ VIŠE
Josip Vaništa (Karlovac, 1924. – Zagreb, 2018.) jedinstvenim je pristupom umjetnosti znatno pridonio načinu na koji će sljedeće generacije poimati stvaralaštvo.
Izložba je sažeti uvid u njegov kompleksni stvaralački opus, u kojem su crteži, slike, časopisi, kolaži, objekti i korespondencija, prikupljani u rasponu od sedam desetljeća
PROČITAJ VIŠE
Atelijer Kožarić svake godine poziva umjetnice i umjetnike na autorsku reakciju inspiriranu likom i djelom Ivana Kožarića (1921. – 2020.). Instalacijom „15 dkg ravnoteže“ Vlasta Žanić reagira na oboje, sadržajem: Ivan Kožarić je glavni lik njezina istoimenog kratkog igranog filma iz 2004., i formom: dugačka aluminijska traka referira se na njegovu instalaciju Skulptura 1954. – 2000. (HDLU, 2000.).
PROČITAJ VIŠE
التراب يتذكر . وانت ؟
خاک به یاد می آورد. آیا تو؟
Zemlja pamti, pamtiš li ti? projekt je iz ciklusa Okidača kojim predstavljamo rad, komemorativnu akciju kolektiva Žene ženama. Projekt je potaknut radom Promatrači Ivane Popović iz Zbirki MSU-a, a koji se sastoji od velikog broja glinenih, ljudskih glavica različitih formi no koje sadrže jednu koherentnu značajku - izražene oči.
Izložba obuhvaća radove iz serije Flores para los muertos, Introspector i Distopijski autoportreti, a aludira na prolaznost svega, mijenu čovjeka i njegovu ugroženost i krhkost u današnjem svijetu.
PROČITAJ VIŠE
Umjetnički opus multimedijalnog umjetnika Tomislava Gotovca (1937. – 2010.) izazivao je kontroverze tijekom njegova života. No danas je Gotovčev rad visoko cijenjen u umjetničkim krugovima diljem svijeta i radovi mu se nalaze u prestižnim međunarodnim zbirkama. Usto, Gotovac je bio i ostao dio zagrebačke urbane i popularne ikonografije, omiljen kod široke publike zbog provokativnih akcija i performansa.
PROČITAJ VIŠE
Dva glavna pogleda na budućnost nerijetko se isključuju: prvi se temelji na progresivnom napretku i rastu, dok drugi taj napredak i rast vidi kao prijetnju planetu i svim živim bićima. Već i iz tih različitih pogleda zaključujemo kako budućnost pred nama nije jedna, nego je mogućih budućnosti – više, pa i ne govorimo o „budućnosti“, nego o – „budućnostima“.
PROČITAJ VIŠE
Izložba Drugarstvo druga je u nizu zajedničkog naziva Zbirka kao glagol, što ih timski radimo da bismo redefinirali poimanje muzeja i društveni kontekst u kojem se nalazi. Nakon Tužnih pjesama rata o ratu i nasilju, Drugarstvo otvara teme solidarnosti i suosjećanja, uloge umjetnosti i muzeja u poboljšanju svijeta. Riječ drugarstvo istog je korijena kao i društvo, a drugove povezuju i naklonost, suradnja, povezanost idejom ili poslom.
Zato Drugarstvo predstavlja djela iz zbirki MSU-a umjetničkih kolektiva, kao i radove umjetnica i umjetnika realiziranih u suradnji s raznim zajednicama. U rasponu od danas kanoniziranih neoavangardi do recentnih participativnih istraživanja, na izložbi 24 pojedinaca i kolektiva pokazuju kakvim se sve inovativnim načinima može pridonijeti promjeni, pa i boljitku, kako individua tako i zajednice.
PROČITAJ VIŠE
Prvi ciklus predstavljanja djela iz zbirke Muzeja koncipiran je kao odgovor na trenutnu situaciju, želja je za iskazivanjem solidarnosti i empatije sa zemljom koja proživljava ono što je ove prostore obilježilo ratnih devedesetih. Izložba je naziv dobila prema zvučnom radu litavskog umjetnika Deimantasa Narkevičiusa, koji je nastao 2014. u vrijeme prvih protesta, nemira i stradanja upravo u Ukrajini, na kijevskom Trgu nezavisnosti.
PROČITAJ VIŠE