U duhu postmoderne epohe (a ne postmodernizma), kao u razdoblju podsistemske umjetnosti nesvršenog modernizma, Pino razvija praksu izvođenja društvenih simptoma. Pritom on ne koristi mainstream simboličke korpuse (npr. ideološkog znakovlja), već osobno traumatsko iskustvo života i rada u različitim društvenim sistemima koji su na bilo koji način gušili (ili guše) slobodu i prirodnost postojanja. Pritom poseže za opustošenim, ispražnjenim simbolima koji se odnose na žrtvu socijalne supresije profita (bez obzira na mjesto, vrijeme ili identitet počinitelja).
PROČITAJ VIŠE
Izložba se produžuje do 6. veljače
Barikadiranje ledenih ploča u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb prva je samostalna izložba koja obuhvaća umjetničke radove Olivera Resslera posvećene klimatskom slomu. Uređujući istoimenu publikaciju, Ressler je zapisao: „naša moć i odgovornost kao stanovnika Zemlje su društvena i kolektivna, a ne privatna i osobna“. Upravo o moći i potencijalu zajedničkih akcija za klimatsku pravdu progovara 59 izloženih radova, nastalih od 1994. do 2021. Izložba uključuje filmove, video-instalacije, fotografije, trokanalnu instalaciju sa zvukom, skulpture, transparente, crteže i jednu sliku.
PROČITAJ VIŠE
Kuća je kuća. Dom. Mjera. Otok. Iskustvo. Baština. Zajam. Nekretnina. Zajednica. Željeni životni objekt. Slika koja nikada nije ni postojala ili je samo najedanput bez traga nestala. No, što je kuća bez stanara? Naizgled, i dalje je kuća. Što se popisuje, arhivira, čuva i predstavlja kada nečiji privatni prostor postaje muzej? Koje spone vežu protokole dodira, brige i skrbi u prostoru privatne kuće i javne institucije?
On-line izložba i knjiga: https://anahusman.net/sintart14/
PROČITAJ VIŠE
Multimedijska izložba provest će vas kroz povijest stvaranja i tehnološki razvoj hrvatskih dokumenata i upoznati s nizom rješenja, usluga i tehnologija koje Agencija za komercijalnu djelatnost pruža u različitim sektorima na međunarodnom i domaćem tržištu, osiguravajući povjerenje i sigurnost milijuna ljudi
PROČITAJ VIŠE
Novo, sedmo po redu izdanje Device_art festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija u zagrebački Muzej suvremene umjetnosti ponovo donosi uzbudljiva iskustva i nove poglede na naprave, gadgete i strojeve koji nas okružuju, provociraju, smiruju i iritiraju. Otvorenje 23. 11. u 19 sati
PROČITAJ VIŠE
MSU gostuje na Zagrebačkom velesajmu s izložbom „Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963.: Urbanistička vizija i arhitektonski dosezi“
Novi postav izložbe koja je izazvala toliki interes građana Zagreba, ali i drugih posjetitelja, da se već jednom "vratila" na program MSU nekoliko mjeseci nakon zatvaranja, može se posjetiti tijekom trajanja Interlibera u prostoru Paviljona 6 Zagrebačkog Velesajma.
PROČITAJ VIŠE
Trinaesta izložba u sklopu Dana fotografija Arhiva Tošo Dabac, koja je izrasla iz cjelogodišnjeg projekta „Točka sastajanja”, pokušaj je novoga gledanja fotografije uvaženog fotografa: ona nije samo trenutak u povijesti nego poligon za promišljanje sadašnjosti i imaginaciju budućnosti. Izložbom se ne razlaže kontekst nastanka Dabčevih fotografija i ne glorificira njegovo umijeće nego integracijom doprinosa brojnih sudionika projekta vrednuje – iskustvo.
PROČITAJ VIŠE
U Muzeju suvremene umjetnosti od 12.10. do 12.12. 2021. na izložbi pod nazivom Živa Kraus - U svijetu umjetnosti predstavljamo umjetničko stvaralaštvo slikarice Žive Kraus, njezine crteže, pastele i ulja, kao i njezin iznimno bogat i aktivan rad kao galeristice koja je u Hrvatskoj i Italiji ostavila značajan trag na izložbenoj sceni.
PROČITAJ VIŠE
Predrag Pavić od onih je umjetnika, sve rjeđih, koji svoj poziv pretvaraju u igru, duhovitu, subverzivnu, intrigantnu, ponekad i neozbiljnu. Česta tema mu je poigravanje našim odnosom prema stvarima i pojavama današnjeg potrošačkog društva, u kojem svaka bizarna stvarca može steći status fetiša. Upravo je na tom tragu i njegov posljednji rad nazvan Optički šou, a čini ga interaktivna svjetlosna instalacija koja predstavlja istoimeni otvoreni i slučajni arhiv ženskih čarapa (najlonki).
PROČITAJ VIŠE
Projekt ONE BY ONE umjetničkom akcijom prikazuje granice kao političke i ideološke barijere stvorene ili implementirane posljednjih godina. Bavi se fenomenom zidova, geopolitičkom šifrom 21. stoljeća, sablašću koja se periodično pojavljuje trideset godina nakon pada Berlinskog zida. Naša trenutna međunarodna stvarnost definirana je s više od sedamdeset graničnih zidova koji dijele zemlje, narode i etničke skupine, uspostavljajući ne samo geografske ili fizičke granice nego i kognitivne rascjepe koji određuju društvene odnose među ljudima.
PROČITAJ VIŠE