Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Muzej za arhitekturu in oblikovanje iz Ljubljane organiziraju stručni forum u okviru međunarodnog projekta Ekologije Bauhausa / Bauhaus Ecologies. Forum će se održati u dva dijela: 19. svibnja 2026. u Ljubljani te 20. svibnja 2026. u Zagrebu, u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti.

Zagrebačka dionica pod nazivom Bauhaus Ecology. Art, Environment, and Critical Thought in Eastern and Southeastern Europe, okuplja kustose, umjetnike i istraživače kako bi otvorili pitanja odnosa umjetnosti, okoliša, materijalnosti, kao i muzejskog i umjetničkog rada s nasljeđem i s pitanjima društvene savjesti.

U središtu programa nalazi se pitanje kako se nasljeđe Bauhausa i modernizma danas može ponovno čitati kroz ekologiju, pri čemu se ekologija ne razumije samo kao odnos prema prirodi i okolišu, nego kao način mišljenja, kao mreža odnosa između materijala i ideja, prošlih i sadašnjih praksi, umjetnosti i svakodnevice.

Dva okrugla stola će se razvijati kroz dvije međusobno povezane tematske cjeline.
Prva polazi od umjetničkih i kustoskih praksi koje prirodu ne promatraju isključivo kao motiv ili predmet prikaza, nego kao prostor procesa, materijalnih odnosa i transformacija. U dijalogu s izložbama Ekologije Bauhausa – mreže kontinuiteta i Natura Po-etica, otvorit će se pitanja krajolika, materijalnosti, promjene i recikliranja kao umjetničkog i kustoskog postupka, ali i kao načina drukčijeg razumijevanja odnosa između čovjeka, materijala i okoliša.

Druga tematska cjelina usmjerena je na muzejske zbirke i arhive kao mjesta čuvanja, prijenosa i ponovnog aktiviranja znanja. Muzej se pritom promatra kao javni prostor u kojem se naslijeđe interpretira i iznova povezuje s aktualnim umjetničkim, društvenim i institucionalnim pitanjima. Poseban naglasak bit će stavljen na dinamične prostore istraživanja, dostupnosti, reinterpretacije i institucionalne odgovornosti prema ekološkim vrijednostima.

U programu sudjeluju Regina Bittner (Stiftung Bauhaus Dessau), Vera Lauf (Stiftung Bauhaus Dessau), Ovidiu Ţichindeleanu, Maja Vardjan (Muzej za arhitekturu i oblikovanje, Ljubljana), Jasmina Fučkan (MSU Zagreb), Silvio Vujičić, Darko Fritz, Ana Škegro (MSU Zagreb), Ivan Skvrce (Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb) i Vesna Meštrić (MSU Zagreb).

Program uključuje i predstavljanje projekta Ecologies of Absence, Learning Environment Akademije likovnih umjetnosti te stručno vodstvo kroz izložbe Ekologije Bauhausa – mreže kontinuiteta i Natura po/etica.

 

Stručni forum
UMJETNOST, OKOLIŠ I KRITIČKO MIŠLJENJE
20. svibnja 2026.
Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

10:00–10:10
Pozdravni govor:
Vesna Meštrić

10:10–10:30
O projektu Bauhaus Ecologies:
Regina Bittner

10:30–11:00 – Uvodno predavanje
Ovidiu Ţichindeleanu
Okretanje prema Zemaljskom Levijatanu: umjetnost u odnosu prema živom teritoriju

11:00–12:30 – Okrugli stol 1 – Umjetničke ekologije: priroda, materijal, proces i ponovna uporaba / Bauhaus Ecologies danas: ekologija i čitanje modernizma i njegovih nasljeđa

Ovaj okrugli stol okuplja kustoske i umjetničke pozicije koje istražuju odnos između umjetničke prakse, prirode, materijalnosti i oblika ponovne uporabe. Ekologija se promatra kao konceptualni model međuovisnosti, dok se recikliranje sagledava kao umjetnička i kustoska metoda reaktivacije i prevođenja postojećih materijala, formi i arhivskih izvora u nove medije i kontekste.

Rasprava proizlazi iz perspektiva otvorenih izložbama Bauhaus Ecologies – Webs of Continuity i Natura Po-etica. S jedne strane postavlja se pitanje kako se modernističke ideje dizajna, forme i kolektiviteta danas mogu iščitavati kroz ekološku misao, a s druge strane, kako suvremene umjetničke prakse pristupaju krajoliku, organskim procesima, ranjivosti te odnosu između ljudskog i neljudskog svijeta. U tom smislu, okrugli stol propituje što „ekologija” znači pri čitanju modernizma i njegovih nasljeđa, ali i kako se ekološko mišljenje danas artikulira kroz umjetničku praksu.

Moderatorica:
Vesna Meštrić

Sudionici:
Ovidiu Ţichindeleanu (), Regina Bittner (Stiftung Bauhaus Dessau), Jasmina Fučkan (MSU, Zagreb), Silvio Vujičić (umjetnik), Darko Fritz (umjetnik)

Ključne teme:
- ekološka čitanja modernizma i njegovih nasljeđa
- umjetničke prakse – priroda kao akter, a ne motiv
- recikliranje kao estetska i kustoska strategija
- krajolik, proces i priroda u suvremenoj umjetnosti

12:15–13:30 – Pauza za ručak

13:30–14:00 – Predstavljanje projekta: Ecologies of Absence: Learning Environment
Akademija likovnih umjetnosti

14:00–15:30 – Okrugli stol 2: Zbirke i arhivi kao infrastruktura znanja

Ovaj okrugli stol promatra modernizam kao otvoreni arhiv, a muzej kao instituciju koja upravlja resursima i memorijom. Zbirke i arhivska građa razmatraju se kao polazišta za istraživanje, reinterpretaciju i javne programe, ali i kao područje odgovornosti: što se čuva, kako se interpretira, tko ima pristup i pod kojim uvjetima. U tom smislu, ekologija se razumije kao relacijski model koji obuhvaća tokove materijala, društvene strukture i mentalne obrasce.

Rasprava se također oslanja na perspektive otvorene projektom Bauhaus Ecologies, osobito u odnosu na ulogu muzejskih zbirki i arhiva u suvremenom ponovnom čitanju nasljeđa modernizma te u oblikovanju novih veza između povijesne građe, suvremenih interpretacija i institucionalne prakse.

Moderatorica:
Jasmina Fučkan

Sudionici:
Vera Lauf (Stiftung Bauhaus Dessau), Vesna Meštrić (MSU Zagreb), Maja Vardjan (MAO Ljubljana), Ana Škegro (MSU Zagreb), Ivan Skvrce (ALU Zagreb)

Ključne teme:
- muzej kao javna infrastruktura znanja
- recikliranje kao kustoska metodologija montaže i ponovnog povezivanja
- politike pristupa: katalogizacija, digitalizacija, interpretacija, medijacija
 zbirka kao mjesto reinterpretacije i institucionalnog pamćenja

16:30–16:40 – Završne riječi

15:30–16:30 – Vodstvo kroz izložbe:

Bauhaus Ecologies – Webs of Continuity
Natura Po_etica

Više o izložbi The Bauhaus Ecologies

Bauhaus Ecologies – Webs of Continuity

24. 2. — 24. 5. 2026.
MSU, Zagreb

Umjetnička djela iz zbirke Muzeja suvremene umjetnosti povezana s bauhausovskim nasljeđem i njegovim odjecima u umjetničkim praksama nakon Drugog svjetskog rata poslužila su kao polazište za izložbu Bauhaus Ecologies – Webs of Continuity. Radovi Otti Berger, Ivane Tomljenović Meller i grupe EXAT 51 predstavljaju tri perspektive iz kojih se modernizam promatra kao živi sustav, kao mreža procesa, odnosa i transformacija.

U svom radu tekstilna dizajnerica Otti Berger postavljala je pitanja materijala, strukture i taktilnosti; filmovi i fotografije Ivane Tomljenović Meller pokazivali su kako ritam i ponavljanje oblikuju percepciju vremena i prostora, kao i odnos između prirodnih ciklusa i svakodnevice, dok su članovi grupe EXAT 51 razvijali prostorne sheme u kojima oblikovanje postaje metoda organizacije prostora kao sustava odnosa i načina na koje se prostor konstruira, koristi i dijeli.

U ovom čitanju povijesnih umjetničkih djela ekologija se pojavljuje kao način mišljenja, u smislu „triju ekologija” koje povezuje francuski filozof i psihoterapeut Félix Guattari – okolišna, društvena i mentalna ekologija. Modernizam se stoga ne razumije kao zatvoreni povijesni stil, nego kao otvoreni arhiv mogućnosti koji se može kritički čitati i ponovno uvoditi u suvremeni društveni i okolišni kontekst. Na izložbi Guattarijeva trostruka perspektiva pronalazi paralelu u trima razinama povezivanja umjetničkih djela – materijalnoj, konceptualnoj i društvenoj – kroz koje se prate promjene materijala, odnosa i značenja tijekom vremena.

Izložba je organizirana u tri cjeline: Materijal kao struktura, Ritam slike i Prostor kao sustav, pri čemu svaka cjelina uspostavlja vlastiti način čitanja kontinuiteta povezivanjem povijesnih uporišta s umjetničkim djelima nastalima od druge polovice 20. stoljeća do danas. Taj se odnos pritom prikazuje kao estetski i etički postupak kojim se materijal i njegovi tragovi, ideje i znanja te kulturni slojevi reinterpretiraju i izlažu novim značenjima.

Više o izložbi Natura Po-etica

Natura Po_etica

3. 3. — 24. 5. 2026.
MSU, Zagreb

Izložba Natura po_etica okuplja radove inspirirane land artom i Earthworks praksama, prateći razvoj tih ideja od 1960-ih do danas u lokalnom kontekstu.

Recentni radovi pozvanih umjetnika predstavljeni su u dijalogu s djelima iz muzejskog fundusa, stvarajući prostor u kojem odnos između umjetnosti i prirode ostaje fluidan, dok kronološki pregled postaje organski i cikličan, usmjeren na anticipacijske geste i vremensku dimenziju poetskih tragova.

Krovni pojam land arta obuhvaća širok raspon međusobno povezanih i preklapajućih praksi. Njegovo značenje proteže se kroz performans, okolišnu estetiku, ekologiju, artivizam i ritualizirane oblike ponašanja. U tom smislu, izložba ukazuje na raznoliko polje u kojem se umjetnost i život neprestano susreću, međudjeluju i međusobno izazivaju.

Izložbu je moguće promatrati i kao refleksiju o kraju modernizma. Različiti umjetnički odgovori pokazuju kako su umjetnici kritički artikulirali svoje reakcije na društvene krize od 1960-ih do danas.

Land art se kao pokret pojavio krajem 1960-ih u Americi te je povezan s nizom drugih pokreta koji su tada cvjetali, uključujući Minimal art, Arte Povera, happeninge, performans i konceptualnu umjetnost. Međutim, u istočnoeuropskom kontekstu slični motivi koji su oblikovali nastanak land arta na Zapadu pojavili su se još ranije, početkom 1960-ih. To su uključivale težnje povezivanja umjetničke prakse s publikom, smještanja umjetničkih djela u urbani prostor, poticanja dijaloga te predlaganja velikih projekata koji često nisu bili zamišljeni za materijalnu realizaciju, nego za istraživanje ideja okolišne promjene.

 

Biografije sudionika

OVIDIU ŢICHINDELEANU rumunjski je filozof, prevoditelj i teoretičar kulture koji se bavi kritičkom društvenom teorijom, dekolonijalnom mišlju, alternativnim epistemologijama, poviješću osjeta te kulturnom poviješću socijalizma i postsocijalizma.
Godine 2021. suosnovao je The Experimental Station for Research on Art and Life – kolektivni projekt koji se razvija na zemljištu u selu Silistea Snagovului, 40 km sjeverno od Bukurešta. Član je uredničkog odbora platforme L’Internationale Online, suurednik časopisa IDEA. Arts + Society te dio fluidnog kustoskog okvira The Resurrection Committee, usmjerenog na kuriranje istraživačkih izložbi koje otvaraju povijesne perspektive za oblikovanje drukčijih narativa od dominantnih suvremenih tumačenja.

VERA LAUF povjesničarka je umjetnosti i kustosica. Zaposlena je kao istraživačka suradnica u Zakladi Bauhaus Dessau, a prethodno je radila kao istraživačka kustosica u Muzeju suvremene umjetnosti (gfzk) u Leipzigu. Prije toga vodila je program Well Connected – Curatorial Practice in the 21st Century, organiziran u suradnji s diplomskim studijem Cultures of the Curatorial na Akademiji vizualnih umjetnosti u Leipzigu (Hochschule für Grafik und Buchkunst Leipzig), gdje je također doktorirala. U svom istraživačkom i kustoskom radu bavi se praksama na sjecištu umjetnosti i dizajna, istražujući pitanja obrazovanja i medijacije, kao i područje izložbenih praksi i arhiva.

REGINA BITTNER je voditeljica je Akademije i zamjenica ravnatelja Zaklade Bauhaus Dessau. Bavi se transkulturnim modernizmom u dizajnu, arhitekturi i bauhausovskim studijima te je kustosica brojnih izložbi o Bauhausu i kulturnoj povijesti moderniteta, uključujući stalni postav „Versuchsstätte Bauhaus. The Collection” u Muzeju Bauhaus Dessau.
U svom istraživačkom radu povezuje kulturnoantropološke pristupe teoriji arhitekture i dizajna s pitanjima dekolonizacije, transkulturnog moderniteta i kritičkog nasljeđa te njihove primjene u nastavi i kustoskoj praksi. Od 2019. godine počasna je profesorica na Institutu za povijest umjetnosti i arheologiju Sveučilišta Martin Luther u Halleu, a od 2021. do 2022. bila je gostujuća profesorica na Institutu za kulturološke studije Sveučilišta u Leipzigu.

MAJA VARDJAN je kustosica i trenutačna ravnateljica Museum of Architecture and Design u Ljubljani. Njezino istraživanje usmjereno je na slovensku arhitekturu i dizajn 20. stoljeća, kao i na suvremene kreativne prakse. Su-kustosica je brojnih izložbi i projekata, uključujući Is Nature Modern? Ecological Perspectives in MAO Collection 1930–1979, Plečnik and Contemporaneity: Glossary, The World Inside: Designing Modern Interiors, 1930–Today, MADE IN: Crafts and Design Narratives, Stanko Kristl: Humanity and Space, Saša J. Mächtig: Systems, Structures, Strategies i BIO 25: Faraway, So Close, za koji je dobila nagradu ICOM Slovenia. Od 2022. godine obnaša dužnost povjerenice slovenskog paviljona na International Architecture Exhibition – La Biennale di Venezia.

VESNA MEŠTRIĆ je ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti, Zagreb.
Bavi se suvremenom umjetnošću, avangardom, postmodernim umjetničkim i arhitektonskim pokretima te novim medijima u muzejskoj prezentaciji. Kurirala je brojne izložbe, uključujući retrospektivu Vjenceslav Richter: Buntovnik s vizijom, te sudjelovala u projektima poput Bauhaus – Umrežavanje ideja i prakse, Od imaginacije do animacije i edukativnom projektu Runaway Art. Dobitnica je godišnje nagrade Croatian Society of Art Historians za najbolju izložbu 2017. godine. Usavršavala se u Museum of Modern Art na radionici o očuvanju medijske umjetnosti, uz potporu Andrew W. Mellon Foundation.

DARKO FRITZ umjetnik je, nezavisni kustos i istraživač čiji rad povezuje suvremenu umjetnost, medijsku umjetnost i mrežnu kulturu, istražujući glitch, pogreške i nadzor. Posljednjih godina usmjeren je na hortikulturne instalacije u javnom prostoru. Njegovo istraživanje pokreta Nove tendencije i rane računalne umjetnosti steklo je međunarodno priznanje kroz izložbe u Neue Galerie Graz (2007.) i ZKM | Centru za umjetnost i medije (2009.). Autor je knjige Digital Art in Croatia (1968–1984) (2021.) te suurednik publikacije A Little-Known Story About a Movement… (MIT Press / ZKM, 2011.). Osnivač je i programski voditelj prostora grey) (area, osnovanog 2006. godine.

SILVIO VUJIČIĆ umjetnik je koji se bavi temama odjevnih fetiša, identiteta, slikarskih pigmenata, vrtova, toksičnih i psihoaktivnih supstanci te prolaznosti. Njegovi projekti oslanjaju se na mitove, alkemijske zapise, povijest umjetnosti i mode, koje razlaže na kemijske, simboličke, društvene i političke elemente povezujući povijest i suvremenost. Djeluje u medijima grafike, skulpture, instalacije i performansa, obilježenima procesima transformacije materije kroz pojavljivanje ili nestajanje. Materijali koje koristi rijetki su, opasni ili efemerni, poput biljnih ekstrakata, čistog kofeina ili parfema dobivenih iz tjelesnih sekreta, a izrađuje ih prema vlastitim recepturama primjenjujući laboratorijske kemijske metode kristalizacije, destilacije, ekstrakcije i sublimacije.

IVAN SKVRCE vizualni je umjetnik, edukator i izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, čiji rad istražuje sjecišta suvremene umjetnosti, pedagogije i kritičke kulturne prakse. Od 2007. član je umjetničkog kolektiva ABS Group, usmjerenog na participativne, suradničke i politički angažirane umjetničke prakse. Uz umjetnički rad, vodio je i razvijao obrazovne i istraživačke projekte koji povezuju vizualne umjetnosti, eksperimentalnu pedagogiju i interdisciplinarno učenje, uključujući međunarodne inicijative financirane kroz Erasmus+ i Europski socijalni fond. Njegov rad često istražuje kako umjetnički procesi mogu djelovati kao alati kritičke refleksije, društvenog dijaloga i transformacije obrazovnih okruženja.

ANA ŠKEGRO je viša kustosica, voditeljica Eksperimentalno-istraživačkog odjela te voditeljica Zbirke medijske umjetnosti u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (MSU). Od 2013. godine radila je kao nezavisna kustosica, producentica i organizatorica na raznim kulturnim i društvenim projektima. Od 2017. do 2021. bila je kustosica međunarodnih projekata i voditeljica Odjela za edukativnu djelatnost MSU-a. Kurirala je i organizirala brojne izložbe i projekte, poput projekta Vidljive (2023.–2025.), izložbi Miris svježe nacijepanog drva (2024.–2025.) i Jan St. Werner: Vibracepcija (2024.–2025.), te EU projekata Umjetnost otpora (2024.–2025.), Muzej zajedničkih dobara (2023.–2027.) i Uzdrmana tla (2026.–2027.).

JASMINA FUČKAN povjesničarka je umjetnosti i kustosica, voditeljica Zbirke skulpture Muzeja suvremene umjetnosti. Zajedno sa Suzanom Marjanić i Natašom Ivančević članica je kustoskog tima izložbe Natura Po-etica.
Prethodno je tijekom dugogodišnjeg rada u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu (2004. – 2025.) kurirala izložbeni program Suvremeni umjetnik u stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt (2009. – 2020.).

 

Ekologije Bauhausa: umjetnost, okoliš i kritička misao u istočnoj i jugoistočnoj Europi
20. svibnja 2026.
Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb