Davor Mezak: Potresna stvarnost

 

Davor Mezak: Potresna stvarnost

16.03.2022 - 01.05.2022 / MSU, Black Box

Izložba se produžuje do 1. 5.

Multimedijski umjetnik Davor Mezak izložbom Potresna stvarnost predstavlja aktualnu postpotresnu stvarnost urbanih i ruralnih dijelova Banovine. 

Stanovnici Banovine u formi intervjua iznose osobna iskustva i posljedice potresa na njihov svakodnevni život i rad, dok su serijom fotografija prikazane posljedice potresa na stambenim i gospodarskim objektima te kulturnim i sakralnim dobrima. Na snimkama iz zraka vidimo promjene koje su nastale u prirodi te u urbanom i ruralnom tkivu toga područja. Ponukan sveopćom potrebom za pružanjem pomoći i podrške, koja je mobilizirala brojne udruge, nevladine organizacije, pojedince – volontere i predstavnike lokalne i državne vlasti, Davor Mezak neposredno nakon potresa i tijekom 2021. obilazi ugrožene gradove i sela Sisačko-moslavačke županije. Dokumentira i prati stanje obnove i životne uvjete lokalnog stanovništva kao i promjene u prirodi koje je prouzročila ova prirodna katastrofa. Potres magnitude 6,4  po Richterovoj ljestvici, koji je 29. prosinca 2020. u 12.19 sati pogodio Sisačko-moslavačku županiju, a čiji je epicentar bio 3 km jugozapadno od grada Petrinje, prouzročio je ljudske žrtve i ogromnu materijalnu štetu. Razmjeri štete na građevinama razotkrili su posljedice lošeg upravljanja i malverzacije provedene tijekom obnove koja je uslijedila nakon završetka Domovinskog rata devedesetih, kao i zanemarivanje te siromaštvo ruralno-industrijskog dijela Banovine. Međutim sve te nedaće mobilizirale su ogromnu solidarnost ljudi koji su pritekli u pomoć, sami ili povezani u volonterske grupe i udruge.

Iz razgovora sa sudionicima intervjua saznajemo o sporosti i neefikasnosti državnih institucija u saniranju štete i obnovi razrušenih stambenih objekata i infrastrukture. Dodatno se otkrivaju problemi koji se nisu rješavali dugi niz godina: neka sela nemaju javnu rasvjetu, vodovod niti uređene ceste, a neke kuće ni električnu energiju. Razvoj, koji je u nekim dijelovima Hrvatske nakon devedesetih godina doživio veliki rast, zaobišao je ovaj kraj. Uslijed loše gospodarske politike, velike nezaposlenosti i loših životnih prilika nakon devedesetih pojačana je depopulacija stanovništva koja je recentnim zbivanjima još i dodatno intenzivirana. Vrijedni prirodni resursi, voda, plodna i nezagađena zemlja, stočarstvo i privredne grane, koji su omogućavali barem minimalne životne uvjete, nisu iskorišteni za razvoj i prosperitet ovih krajeva.

Jadranka Lajtman iz inicijative Ljudi za ljude živi u Zagrebu, no porijeklom je s Banovine te je i prije potresa volontirala i svesrdno pomagala. Poznavajući lokalne prilike, istoga je dana kada se dogodio potres dogovorila s Ikeom donaciju namještaja te je osigurala pomoć za nabavu higijenskih potrepština, besplatni signal mobitela za stanovnike pogođenog područja kao i druge donacije bitne za normalizaciju života. Vlasnica OPG-a Elizabeta Pezo Paliska iz Majskih poljana pokrenula je akciju za osnivanje ekološke proizvodnje i biodinamički uzgoj povrća u plastenicima kako bi se, uz financijsku pomoć hrvatske podružnice tvrtke dm drogerie markt zaposlile žene koje žive na tom području. Branka Bakšić Mitić, dogradonačelnica grada Gline i predstavnica srpske manjine, ukazuje na brojne probleme koji koče razvoj ovoga kraja, kao i na sporost i neefikasnost sustava u provedbi obnove i osiguranju minimalnih uvjeta za dostojanstven život. Renata Martinović i suprug Miloš Martinović, vlasnici srušene pilane i kuće u kojoj su živjeli u Donjoj Mlinogi, govore o životu obitelji, koju čine pripadnici triju generacija, u jednom kontejneru kao i o problemima s kojima su suočeni u ponovnom pokretanju posla. 

Fotografije na light-box objektima prikazuju razmjere posljedica potresa na stambene i gospodarske objekte te kulturna i sakralna dobra u Petrinji, Glini, Sisku i okolici. Tehnikom kolažiranja Davor Mezak impostira stanje gradskog središta Petrinje prije potresa posredstvom Google zemljopisnih karata i stanje koje je snimio nakon potresa. Stanovnici koji su morali napustiti razrušene stambene objekte žive u kontejnerima ili kamp kućicama koji su trebali biti privremeno rješenje. Organizirana i sustavna obnova stambenih objekata nije započela niti nakon proteka prve godine od potresa. Kontejnersko naselje s tek ponegdje vidljivim tragovima života djeluje kao postapokaliptična stvarnost. Vrijeme prolazi, ništa se ne događa, te se u ljude uvlači neizvjesnost, strah, gubitak smisla i nade u skoro rješavanje problema.

Snimke dronom iz zraka oštećenih zgrada ali i urušnih vrtača, koje su nastale nakon potresa u selu Mečenčani, izgledaju kao pogled s neba te je time ostvaren odmak od medijskih objava koje smo najčešće imali prilike vidjeti. Vrtače kružnih formi, nastale prirodnom neravnotežom, i pravilne kvadratične parcele obrađene zemlje, nastale ljudskim radom, čine taj pejzaž apstraktnim i nadrealnim.

Uz dokumentarističko-interpretacijsku potku izložbe, kao vizualno uznemirujući i retraumatizacijski element paralelno se projiciraju kompjuterski obrađeni kadrovi iz filma San Francisco (1936., režija: W. S. Van Dyke), glazbene drame i filma katastrofe koji se bavi potresom koji se dogodio u San Franciscu 1906. godine kao i posljedicama na život visokih slojeva društva.

Cjelokupna izložba donosi kritički pogled na aktualnu potresnu stvarnost prostora udaljenog samo pedesetak kilometara od hrvatske metropole i sve više prepuštenog zaboravu šire javnosti pod pritiskom prijelomnih vijesti koje neprestano stižu iz novih kriznih europskih i svjetskih žarišta.

U intervjuima sudjeluju: Jadranka Lajtman iz inicijative Ljudi za ljude, Elizabeta Pezo Paliska, vlasnica OPG-a iz Majskih poljana, Branka Bakšić Mitić, dogradonačelnica grada Gline, te Renata Martinović i suprug Miloš Martinović, vlasnici pilane iz Donje Mlinoge.

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u intervjuima i pomogli pri realizaciji ove izložbe, a osobito Dubravki Periša i Jadranki Lajtman.

 

Davor Mezak (rođen 1968. u Zagrebu) diplomirao je 1995. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Ante Kuduza. Bavi se slikarstvom, videom, video-instalacijama, fotografijom i medijskom umjetnošću. Za svoj rad je višestruko nagrađivan. Član je HDLU-a. U svojim radovima gorko-humornim načinom donosi komentar društvenih pojava. Za ovaj je projekt dobio poticaj Ministarstva kulture i medija na Javnom pozivu za poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika u 2021. godini.

 

Kustosica izložbe: Nataša Ivančević, muzejska savjetnica

Izložba je realizirana uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.