Povodom Dana Grada Zagreba u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb omogućen je besplatan ulaz u muzej i sve programske sadržaje, uključujući vodstvo „Treba ići!“ posvećeno Ivanu Kožariću u 11.30 sati, te projekciju filma o grupi Gorgona u istoimenoj dvorani u 16 sati.
11:30 Vodstvo „Treba ići! I. K.“
Uskličnom izjavom „Treba ići!“ Ivan Kožarić (Petrinja, 1921. – Zagreb, 2020.) jezgrovito je izrazio svoj stav stalne pripravnosti na pokret. A mi ćemo, odajući i počast velikom umjetniku pokušati proniknuti u bit životnosti koju je, svaki put na neki drugačiji način, uspijevao ugraditi u svoja djela, pa čak i onda kada je riječ o sferi javne plastike gdje se to najmanje očekuje. Ova je tura posvećena Kožarićevim skulpturama u Novom Zagrebu, gdje se uz antologijskog Kupača pod tušem, 1956.-1981., na savskom nasipu nalazi i golema Ruka (2010./2011.) ali i još nekoliko zanimljivih, nikad realiziranih prijedloga. Posljednja destinacija ovog vodstva je Atelijer Kožarić, jedinstveno mjesto stalnih preobrazbi, otvorenih procesa i ukinutih hijerarhija - umjetnikov „laboratorij za oživljavanje“ koji je nakon dva radikalna premještanja svoje trajno mjesto pronašao u Muzeju suvremene umjetnosti.
Vodstvo su osmislili Radmila Iva Janković, voditeljica Atelijera Kožarić (MSU) i Antun Maračić, dugogodišnji Kožarićev suradnik, umjetnik i kustos, a provest će ga povjesničarka umjetnosti i kustosica Ivana Meštrov.
Okupljanje kod muzejske recepcije u 11.30 sati
16:00 Gorgona u dvorani Gorgona
Gorgona, dokumentarni film, r. Ana Marija Habjan, 52 min, HRT, 2012.
Ime Gorgona kao zajednički nazivnik svog postojanja i ponašanja uzela je grupa istomišljenika (D. Bašičević, M. Horvat, M. Jevšovar, J. Knifer, I. Kožarić, M. Meštrović, R. Putar, Đ. Seder, J. Vaništa) stvorivši tako u Zagrebu, od 1959. do 1966., jednu od najneobičnijih pojava u hrvatskoj umjetnosti. Zajednička pripadnost duhu modernizma što ga definira prepoznavanje apsurda, praznine i monotonije kao estetskih kategorija, sklonost nihilizmu te metafizička ironija ono je što i danas, pola stoljeća kasnije, privlači brojne poklonike i istraživače.
Gorgona je obilježila hrvatsku likovnu scenu druge polovice 20. stoljeća, a njezini pripadnici svojim su umjetničkim djelovanjem izvršili presudan utjecaj na razvoj i valorizaciju hrvatske suvremene umjetnosti te je smjestili u europske okvire.
Dokumentarni film Gorgona nastao je u produkciji Dokumentarnog programa HRT-a u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb i Kolekcijom Marinko Sudac.
