Na sam rođendan Ivana Kožarića (Petrinja, 10. 6. 1921. – Zagreb, 15. 11. 2020.) u utorak, 10. lipnja 2025. u 18 sati, zainteresiranim posjetiteljima ponovno otvaramo njegov atelijer u Muzeju suvremene umjetnosti uz vodstvo voditeljice Atelijera Kožarić, muzejske savjetnice Radmile Ive Janković.
Za sudjelovanje u vodstvu je obvezna prijava (u nastavku).
Ljudi, kolege, oni dakako kojima je blizak, koji su u stanju primiti njegove poruke, koji ga razumiju ili tek slute njegov značaj – zacijelo osjećaju da obilježavanjem njegova rođendana, na intenzivniji, primjereniji, potrebniji način slave nešto više. Ne znam kako drukčije objasniti taj fenomen. Riskirajući patetiku i pretjerivanje, ne odolijevam a da ne ustvrdim da je u svijesti bliskih suvremenika Kožarićev rođendan, na neki način, rođendan života i umjetnosti uopće!
Antun Maračić, (iz kataloga izložbe „Doktor i ja“, Laboratorij za oživljavanje, MSU, Zagreb, 2016.)
Ivana Kožarića mnogi poznaju samo kao autora dviju amblemskih zagrebačkih skulptura „Prizemljeno sunce“ i „Matoš na klupi“, omiljenih ne samo hrvatskim nego i stranim šetačima. No, mnogi ga pamte i kao uvijek zaigranog umjetnika čije se misli, poput „Osjećam se dijelom svemira“ ili „Presretan sam da sam sretan“ rado citiraju. Mnogi se sjećaju da je imao i fazu zlatne boje – kad je jednoga dana u atelijeru odlučio pozlatiti skulpture, ali i vrata, ormar, pod, svoje izlizane cipele... U tom anarhičnom prostoru bez hijerarhije, gdje su se antologijski radovi zaticali u hrpama pomiješani s otpadnim materijalom, događalo se mnogo toga.
Jedinstven prostor Atelijera Kožarić jedan je od rijetkih primjera potpunog premještanja sadržaja prostora stvaranja u javni prostor izlaganja. Nakon dva radikalna preseljenja, u Galeriju Zvonimir 1993. i potom 2002. u Kassel, na Documentu 11, kompletni sadržaj Kožarićeva kreativnog i radnog prostora mjesto je na koncu pronašao u Muzeju suvremene umjetnosti.
O Ivanu Kožariću
Ivan Kožarić (Petrinja, 1921. – Zagreb, 2020.) nakon studija kiparstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1949.) počeo je izlagati 1953. Imao je stotinjak samostalnih i dvjestotinjak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Među njima su Venecijanski bijenale (1976.), Bijenale u São Paulu (1979.), samostalna izložba u Musée d’Art Moderne u Parizu (2002.), documenta u Kasselu (2002.), Pariško trijenale (2012.). Prvom velikom inozemnom retrospektivom „Sloboda je rijetka ptica“ predstavo se 2013. u Haus der Kunst u Münchenu. Autor je javnih skulptura u Hrvatskoj (Zagreb, Sisak, Rijeka), Srbiji (Aranđelovac), Sloveniji (Maribor, Portorož), Njemačkoj (Bochum), Francuskoj (Issy-les-Moulineaux) i Švicarskoj (Ženeva). Njegova djela nalaze se u brojnim privatnim i muzejskim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima su MoMA u New Yorku, Musée d’Art Moderne u Parizu, Muzej suvremene umjetnosti (M HKA) u Antwerpenu i Kontakt Collection u Beču. Grad Zagreb 2007. otkupio je čitav Kožarićev atelijer s više od 6.000 djela i ostalih predmeta te ga povjerio na trajno čuvanje Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb.
Prijave
Zbog ograničenog prostora Atelijera, broj sudionika na ekskluzivnom vodstvu ograničen je na 7 posjetitelja, te je obvezna prijava putem maila: programi@msu.hr
Program je besplatan uz ulaznicu za Muzej.
