Vizualna umjetnica Andreja Kulunčić, čiji je rad jedan od ključnih opusa društveno angažirane umjetničke prakse u Hrvatskoj, prvi se put predstavlja samostalnom i cjelovitom izložbom koja donosi presjek njezinog stvaralaštva od 90-ih godina 20. stoljeća do danas. Podloga je izložbe istraživanje i analiza potencijala suvremene društveno angažirane vizualne umjetničke prakse u mijenjanju zatečene društvene situacije, odnosno tvrdnje autorice kako društveno angažirana umjetnost svojim djelovanjem čini svijet boljim mjestom. U svojoj umjetničkoj praksi Andreja Kulunčić ukazuje na društvene nepravde – identificira ih, istražuje njihove uzroke i propituje moguće načine otpora. Njezina umjetnost nije samo refleksija stvarnosti, već i alat za promjenu, potičući publiku na kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje.
PROČITAJ VIŠE
Motovunski susreti, ciklus izložbi i rezidencijalnih boravaka u istarskom gradiću koji je trajao od 1972. do 1984., kojeg su pokrenuli Muzej grada Pazina i nekadašnja Galerija Pet kula, da bi se organizaciji kasnije pridružile Galleria del Cavallino, najuglednija venecijanska galerija, te zagrebačka Galerija suvremene umjetnosti, proizašli su iz umjetničke kolonije da bi, u određenom razdoblju, postali jedno od ključnih mjesta umjetničkih susreta, zajedničkog istraživanja i produkcije. Izložba Mreža motovunskih susreta, do sada predstavljena u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te u Muzeju grada Pazina, retrospektivnim pogledom na povijest tih događanja, putem dokumentacije, arhivskih materijala i odabranih radova umjetnika iz različitih muzejskih zbirki, predstavit će pregled ove međunarodne manifestacije, kao doprinos njezinom istraživanju i kontekstualizaciji.
PROČITAJ VIŠE
Izložba Sunce je spojeno / Arhiv cetinjskog bijenala pogled je na naslijeđe manifestacije koja se održavala između 1991. i 2004. godine na Cetinju, u Crnoj Gori.
Međunarodna manifestacija, koja je tijekom četrnaest godina djelovanja okupila oko 700 umjetnika, kustosa i kulturnih radnika, nakon posljednjeg izdanja 2004. ostala je neobrađena, bez sustavne povijesti djelovanja. Premda je često prizivano obnavljanje, Bijenale se postupno brisalo iz društvenog pamćenja i ostajalo nedostupno novim generacijama umjetnika.
PROČITAJ VIŠE