Katarina Ivanišin Kardum je umjetnica koja se kontinuirano bavi prirodom kroz tematski i medijski različite cikluse i koja zauzima istaknuto mjesto na suvremenoj hrvatskoj slikarskoj sceni. Projektom Naturales Quaestiones Katarina Ivanišin Kardum se predstavlja talijanskoj i međunarodnoj publici u dva istaknuta izložbena prostora u centru Milana - u Zakladi Stelline bit će izložen njezin ciklus slika Isto nebo, prezentiran po prvi puta u Muzeju suvremene umjetnosti prošle godine, dok će u Prirodoslovnom muzeju, jednom od najposjećenijih milanskih muzeja biti izloženi radovi iz serije Ptice, inspirirani dioramama iz Prirodoslovnog muzeja u Dubrovniku. Trenutačno u tom istom prostoru Prirodoslovnog muzeja u Milanu izlaže jedan od najpriznatijih talijanskih umjetnika i teoretičara umjetnosti, Michelangelo Pistoletto.
PROČITAJ VIŠE
Izložba se temelji na radovima umjetnica i umjetnika koji – na različite načine – istražuju odnos tijela i identiteta. Koju još ulogu tijelo igra u umjetnosti danas? Koje je njegovo temeljno društveno značenje? Kako se očituju činovi tjelesne preobrazbe i kršenja granica, što je oduvijek bilo dio formiranja identiteta?
PROČITAJ VIŠE
Naziv izložbe U danima rata preuzet je sa slike istaknutog socrealista Gelija Korževa (1925.–2012.). Ovo djelo, također naslovljeno „U danima rata“, označilo je važnu prekretnicu u autorovoj karijeri, a završeno je 1954. godine. Iste je godine u Zagrebu skupina umjetnika i kulturnih inovatora osnovala Gradsku galeriju suvremene umjetnosti (poslije Muzej suvremene umjetnosti). Ti su se događaji odigrali godinu dana nakon smrti Josifa Staljina i dvije godine prije 20. kongresa Komunističke partije SSSR-a, poznatog po „Tajnom govoru“ Nikite Hruščova u kojem je osudio kult ličnosti i diktaturu bivšeg sovjetskog vođe.
PROČITAJ VIŠE
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik, Muzejom likovnih umjetnosti Osijek, Galerijom umjetnina Split i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti Rijeka predstavlja izložbu Vidljive.
Ovim se projektom i izložbom daje pregled recentnog stvaralaštva umjetnica kako bi se osvijestila nužnost za ravnopravnom vidljivošću i zastupljenošću autorica u muzejskim kolekcijama i programskim realizacijama. Produkcija autorica obuhvaća širok raspon tema i senzibiliteta te nedvojbeno zaslužuje veću vidljivost i pozornost stručne i šire javnosti.
PROČITAJ VIŠE
Žilet-žica jedan je od najjezivijih simbola utvrđivanja granica Europske unije. Napravljena od pocinčanog čelika, za razliku od bodljikave žice koja je izmišljena da onemogući kretanje, žilet-žica stvorena je s isključivom namjerom da sakati. Tisuće ljudi u pokretu izgubili su živote pokušavajući zaobići granice Europske unije da bi život okončali utapajući se u Sredozemnom moru, gušeći se u kamionima krijumčara ljudima ili ostavljajući živote upravo na žilet-žicama koje opasuju Europu.
PROČITAJ VIŠE
Serijom malih izložbi objedinjenih zajedničkim nazivom „Okidači“ predstavljamo djela iz zbirki MSU-a u dijalogu s umjetnicima i umjetnicama, udrugama i aktivistima. Prva u nizu, izložba Božene Končić Badurina „Mala zbirka glasova“, posvećena je kiparici Kseniji Kantoci.
PROČITAJ VIŠE
Dva glavna pogleda na budućnost nerijetko se isključuju: prvi se temelji na progresivnom napretku i rastu, dok drugi taj napredak i rast vidi kao prijetnju planetu i svim živim bićima. Već i iz tih različitih pogleda zaključujemo kako budućnost pred nama nije jedna, nego je mogućih budućnosti – više, pa i ne govorimo o „budućnosti“, nego o – „budućnostima“.
PROČITAJ VIŠE
Na 12 lokacija u Zagrebu, od Ilice do MSU-a, postavljene su fotografije Toše Dabca. Poziv su na istraživanje grada i opusa zagrebačkog velikana fotografije.
PROČITAJ VIŠE
Izložba „Istraživači čudesnoga – radovi iz Zbirke marginalne umjetnosti MSU Zagreb“ objedinjuje radove 17 umjetnika i njihove opuse koji su nastajali proteklih četrdesetak godina. To su Petar Brajković, Margareta Vidmar, Dubravko Sertić, Dragutin Trumbetaš, Melita Kraus, Stjepan Bukovina, Krešimir Hlup, Božidar Štef Golub, Željko Korošec, Simon Petkovich, Gojislav Kalapač – Goja, Ivan Švalj, Katherine L. Woznicki, Goran Stojčetović, Igor Lasić, Ljiljana Arar i Zvonko Bratić. Riječ je o umjetnicima koji stvaraju u različitim medijima, a odlikuju se instinktivnim i spontanim likovnim izrazom.
PROČITAJ VIŠE