Umjetničko djelovanje Jasmine Cibic obuhvaća film, performans i instalaciju te rigorozno preispitivanje estetike politike. Radovi su joj postavljeni na scenu sastavljenu od nacionalnoga ponosa i moći, od državnih skupova do kulturnih spomenika, a oslanjaju se na povijesne događaje i pojedince koji određuju zajedničko poimanje identiteta. Tako ona definira načine instrumentalizacije kulture, a i to kome bi ona trebala služiti. U svojim novijim projektima Jasmina istražuje političko poklanjanje kulturnih objekata, umjetnina i arhitektonskih djela koja personificiraju nadu i solidarnost tijekom borbe za samoodređenje naroda i novih političkih identiteta.
PROČITAJ VIŠE
*Radno vrijeme izložbe je od utorka do nedjelje od 11.00 do 16.00 sati.
!brute_force je kontinuirana istraživačka platforma koja propituje na koje načine umjetna inteligencija strukturira našu stvarnost te na taj način zapravo uspostavlja i vladavinu nad njom. Projekt koji je 2019. godine započela Maja Smrekar naslanja se na pretpostavku da ljudi i ne-ljudi više ne djeluju unutar dualističkog okvira, nego se izjednačuju unutar globalne infrastrukture tržišne ekonomije i tehno-kapitalističke komodifikacije života.
PROČITAJ VIŠE
* Izložba je produžena do 23. 4. *
Na posebnom mjestu u Muzeju suvremene umjetnosti, koji istovremeno i pripada i ne pripada njegovom izložbenom prostoru, smjestili smo izložbu „Jučer sam otkrio zlatnu boju“, koja je nastala u sklopu radionice istog imena.
Umjetnik Ivan Kožarić na zidovima svoga Atelijera u Muzeju suvremene umjetnosti napisao je „Umjetnost uvijek izmiče”. Bio je umjetnik koji je cijeloga života eksperimentirao i tragao za novim umjetničkim izričajima. Desetljećima prije na prvom radu izvedenom zlatnom bojom napisao je: „Jučer sam otkrio zlatnu boju”, 2. 12. 1970.
PROČITAJ VIŠE
Sandra Sterle bavi se procesima izvedbenih i multimedijalnih instalacija utemeljenih na strukturi eksperimentalnog filma. Izložba Prividi vremena fokusira se na njezinu kontinuiranu praksu biografskog istraživanja, arhiviranja i samoarhiviranja u linearnim i nelinearnim oblicima povezanima s dokumentacijom i pamćenjem. Umjetničin diskurs vrti se oko njezina odnosa s djedom te oblikuje nelinearnu filmsku strukturu instalacijskim cjelinama koje se mogu promatrati kao zasebni entiteti ili kao fragmenti koji međusobnim sastavljanjem tvore jednu cjelinu. Mogući sloj njezina dugoročnog projekta i trenutne izložbe jest pokušaj tumačenja vlastite umjetničke prakse kroz djedovu biografiju. (iz teksta Olivie Nițiș)
PROČITAJ VIŠE
Izložba je zamišljena kao intimni, umjetnički i kustoski hommage djelovanju prerano preminulog multimedijskog umjetnika Marijana Crtalića (1968. ̶ 2020.). Njegov umjetnički artikuliran aktivizam kontinuirano je reflektirao društveno-političke narative rodnog grada Siska. Kada danas imamo priliku vidjeti rad Marijana Crtalića, shvaćamo da taj rad predstavlja nezaobilazan i veoma konkretan doprinos valorizaciji i reaktualizaciji naslijeđa socijalizma, i to u smjeru aktivnog pregovaranja sa sadašnjošću, ali i kao temelj za svako kritičko promišljanje budućnosti. Izložba predstavlja tri kronološki odvojene umjetničke studije Marijana Crtalića, Darka Bavoljaka i Igora Grubića različitog pristupa interpretaciji kolektivne memorije industrijske baštine i njihovih aktera.
PROČITAJ VIŠE
**Izložba je produžena do 16. 4.**
Izložba otvara vrata iza scene pokazujući procese i određene faze konzervatorsko-restauratorskih zahvata na odabranim djelima moderne i suvremene umjetnosti. Rezultat je suradnje MSU Zagreb s ALUO i MG u Ljubljani na višegodišnjem projektu koji se temelji na zajedničkom radu hrvatskih i slovenskih muzeja i sveučilišta.
PROČITAJ VIŠE
„Gledajući iz aviona tokove rijeka, znao me zainteresirati crtež koji izvode rijeke u tlu kojim prolaze. Poneki dijelovi toliko su likovni da bi ih trebalo samo uokviriti i potpisati. Bila bi to naravno čista krađa, jer takvu sliku čine rijeka, tlo i sila teža. Autor je priroda.“
(V. Richter, Gravitacijski crtež, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, 2001.)
* Izložba se produžuje do 9. 7.
Od 15. prosinca 2022. umjetnička djela u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb postaju dostupna na dodir u sklopu projekta BEAM UP.
MSU Zagreb obogatio je izložbeni postav ciklusa „Zbirka kao glagol", čije su izložbe bazirane na fundusu Muzeja, ponudom za slijepe i slabovidne osobe koja je zanimljiva i videćim osobama. Taktilni doživljaj umjetničkih djela čiji su originali od neprocjenjivog značaja za hrvatsku suvremenu umjetnost sada je zastupljen taktilnim modelima, reljefima i replikama, uz legende na uvećenom i Braillevom tisku te audio deskripcije.
PROČITAJ VIŠE
Izložba Nam June Paik – In the Groove prikazuje ranu eksperimentalnu praksu pionira medijske umjetnosti Nama Junea Paika, koju karakterizira začudna dovitljivost i zaigrana kvaliteta. Poput televizijskog signala ili internetskog impulsa, njegov je revolucionarni multimedijski rad globalno odjeknuo u svijetu umjetnosti. Signali, paralele i refleksije u sličnom grooveu mogu se pronaći u hrvatskim i regionalnim umjetničkim djelima iz ovdašnjih muzejskih zbirki, korespondirajući s nekim od najzanimljivijih Paikovih radova.
PROČITAJ VIŠE
„Nikad ništa gotovo, nikad ništa završeno i savršeno“, Kožarićeva je rečenica koja mnogo govori o načinu na koji je pristupao činu stvaranja. Na isključivosti nije pristajao, stvaranje prepoznatljivog i definiranog stila nije ga zanimalo, radije je istraživao i eksperimentirao, koristio raznovrsne, često i netrajne materijale, intervenirao neočekivanim gestama na vlastita djela i iznova ih oživljavao. U njegovim procesualnim strategijama, Tanja Vujasinović, također kiparica, inspiraciju je pronašla još kao studentica, a poslije, posve spontano, stvaranju je pristupila na sličan, a opet drugačiji način. Opisat će to kao „hod kroz vrijeme u kojemu ista djela često prolaze i kroz nekoliko faza reinterpretacije i rekontekstualizacije, slijedom događaja potaknutih društvenim i osobnim situacijama koje sve manje proizvodim a sve više prepoznajem“.
PROČITAJ VIŠE