Izložba Ekologije Bauhausa – mreže kontinuiteta polazi od pitanja može li se povijesni Bauhaus čitati iz perspektive ekologije. Ekologija se pritom ne razumije samo kao tema nego kao način mišljenja, kao mreža odnosa između materijala i ideja, prošlih i sadašnjih praksi, umjetnosti i svakodnevice. U takvom okviru ekologija povezuje materijal, tehnologiju i društvene uvjete, a recikliranje postaje jedan od ključnih postupaka čitanja i povezivanja radova, odnosno način na koji se oblici i metode modernizma uvode u umjetničke prakse od druge polovice 20. stoljeća do danas. Time povijest ne ostaje zatvorena u arhivu, nego se vraća u sadašnjost kao polazište za razmišljanje o prostoru, materijalu i zajedničkom svijetu.
PROČITAJ VIŠE
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Hrvatski filmski savez, uz suorganizaciju Instituta Tomislav Gotovac, predstavljaju retrospektivnu izložbu posvećenu Genre Film Festivalu (GEFF-u), prvom festivalu eksperimentalnog filma u bivšoj Jugoslaviji i istočnoeuropskom prostoru te jednom od ključnih mjesta formiranja strukturalnog filma, konceptualne umjetnosti i širih avangardnih tendencija 1960-ih. GEFF je okupljao autore i intelektualce iz različitih područja – filma, vizualnih umjetnosti, filozofije, kritike, znanosti i dizajna. U njegovim su žirijima, programima i raspravama sudjelovali vodeći umjetnici i intelektualci toga razdoblja, među njima: Dušan Makavejev, Vatroslav Mimica, Aleksandar Saša Petrović, Danilo Pejović, Radoslav Putar, Aleksander Bassin, Josip Vaništa, Vjenceslav Richter i mnogi drugi.
PROČITAJ VIŠE
Petnaesto po redu Trijenale, na 43. obljetnicu osnutka, napušta jedinstven prostor Gliptoteke HAZU, čije su zgrade muzejskoga sklopa trenutno u obnovi, te će se izložba održati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, koji je ujedno i suorganizator manifestacije.
Izložba Trijenala donosi presjek trogodišnjeg kiparskog stvaralaštva, kroz koje se aktualizira kiparska problematika. Upravo Trijenale omogućuje sagledavanje širine kiparstva kroz sve njegove mijene, kodirajući i buduće smjerove razvoja kiparske umjetnosti, definirane kako kroz različite materijale i medije, a posebno kroz pluralizam stilova i tema, s težnjom ka autentičnosti i inovativnosti. I petnaesto trijenale slijedi kroz prošlost utabane ciljeve koji obuhvaćaju prezentaciju suvremenog kiparskog stvaralaštva i promišljanja novih vrijednosti u skulpturi, gdje se, uz neizostavno sudjelovanje već afirmiranih umjetnika, omogućuje izlaganje i mlađim umjetnicima, pružajući im priliku da se predstave i budu vidljivi na umjetničkoj i izložbenoj sceni.
PROČITAJ VIŠE
*Izložba se produžava do 4. siječnja 2026.*
U kratkom članku „Kipari u ateljeima“ objavljenom u Vjesniku davne 1974., na pitanje čime se trenutačno bavi, Ivan Kožarić žali se kako mu u posljednje vrijeme nedostaje koncentracije u promatranju prirode. Tumačeći 'školu koju je otvorio za samog sebe', govori o šetnjama po Sljemenu u predvečerje i promatranju cesta koje mu iz avionske perspektive nalikuju na zmije i šunke. Taj je Kožarićev iskaz za Igora Rufa bio neka vrsta okidača, budući da je, nakon što je primio poziv za izložbu, u proces stvaranja ušao s posve drugačijom idejom. Iako po mnogočemu različit u izrazu od Ivana Kožarića, povezuje ih mnogo toga. Ponajviše činjenica što, za razliku od mnogih umjetnika, ne rade svjesno na njegovanju konzistentnosti vlastita izraza, nego u procesu stvaranja, potaknuti nekom idejom, svaki put počinju – ispočetka.
PROČITAJ VIŠE
MSU otvoren mladima edukativni je projekt Muzeja suvremene umjetnosti namijenjen mladima koji su u procesu osobnog i profesionalnog razvoja, a iskazuju interes za područje umjetnosti i kulture.
Cilj projekta jest omogućiti iskustveno učenje kroz neformalne oblike obrazovanja te potaknuti razvoj stručnih kompetencija mladih unutar kulturnog sektora.
PROČITAJ VIŠE
* Izložba se produžuje do 18. travnja *
U devetnaestom izdanju ciklusa SintArt gostujuća umjetnica Nika Radić bavi se temom ozelenjivanja urbanih prostora, jednim od ključnih pitanja suvremenog života obilježenog ubrzanim prostornim promjenama i rastućom klimatskom neizvjesnošću, temom koja zahtijeva preispitivanje naših dosadašnjih načina razmišljanja i djelovanja u prostoru. Zadnjih nekoliko godina u središtu umjetničkog interesa Nike Radić nalaze se biljke, te istražujući njihove načine percepcije i komunikacije, ona propituje mogućnost uravnoteženijeg odnosa između čovjeka i prirode te načine na koje prirodni sustavi mogu postati model za održivije promišljanje urbanog života.
PROČITAJ VIŠE
Izložba Meaning Distances Rose Barba otvara ovogodišnji Festival 25 FPS u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu predstavljajući izbor skulpturnih filmskih instalacija. Barbina konceptualna istraživanja ispituju povijesnu građu, osobne priče te osjetilno iskustvo filma i zvuka često snimanjem prirodnih krajolika i promjena u okolišu uzrokovanih ljudskim djelovanjem. U Barbinim filmovima krajolik zauzima ključnu ulogu u promjenjivim društveno-političkim, kulturnim i urbanističkim uvjetima, a korištenjem performativnog izlaganja kao strateškog narativnog alata, njezini radovi propituju nestabilnost znanja, mitova i znanstvenih eksperimenata.
PROČITAJ VIŠE
Zrak uoči susreta, Siniše Ilića u sklopu Okidača, postava u nastajanju Zbirka kao glagol, izložbene dvorane pretvara u kolažirani prostor, sastavljen od različitih materijala, reprezentacija i performativnih tragova tijela. Radovi iz fundusa Muzeja suvremene umjetnosti polazište su za izvedbu i izlaganje Ilićevih objekata, crteža, kolaža i prostornih intervencija. Radovi nastali u različitim prostorima i razdobljima 20. st. u su dijalogu s Ilićevim intervencijama koji aludiraju na androginost tijela, naše moguće intervencije na površini ili u reprezentaciji tijela, užitak i kontakt na rubovima dodira eksplicitnosti i apstrakcije. Zrak uoči susreta smješten je u utrobu meandra MSU-a, u labirintskom prostoru fizičke stiješnjenosti da bi komunicirao sa slobodnom interpretacijom tjelesnosti, upućujući na to da je istodobno i tabuzirana i eksploatirana i skrivena, ranjiva i fragilna, isprepletena, izvedena i sastavljena od različitih materijala. Ilićevi radovi u tom se dijalogu realiziraju efemernim intervencijama u prostoru, tragovima na zidu ljepljivom trakom, bojom, potezima ugljena i škara, erotskim crtežima, kolažima i objektima od tekstila i spužve.
PROČITAJ VIŠE
Mogućnosti za '25 višegodišnji je suradnički projekt između Muzeja suvremene umjetnosti i zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, kojeg je inicirala Leila Topić, kustosica MSU-a. Projekt nastavlja kustosku viziju nekadašnjeg ravnatelja Muzeja Davora Matičevića, osnivača slavnih Mogućnosti za '71, koji je početkom 1970-ih afirmirao tada mlade autore poput Sanje Iveković, Dalibora Martinisa, Borisa Bućana ili Jagode Kaloper. Mogućnosti za '25 predstavljaju recentne projekte studenata i skorašnjih alumnija ALU-a koji nastavljaju istraživati umjetnost eksperimentalnim, kritičkim i procesualnim pristupima, ukorijenjenim u aktualne društvene i tehnološke kontekste.
PROČITAJ VIŠE
Izložba Putovanja nastavak je suradnje MSU-a i inkluzivne galerije Art&CeRZe Centra za rehabilitaciju Zagreb (CRZ).
Nastala je u okviru programa MSU-a Drugačiji i jednaki, kojim u muzejske programe i sadržaje uključujemo osobe s drugačijim mogućnostima, nastojimo promijeniti stereotipe i predrasude prema marginaliziranim skupinama te promovirati društveni model uključivosti i pozitivnu različitost. Prošle godine smo na izložbi „Uzajamna prisutnost“ prvi put izložili zajedno umjetnike iz Zbirke marginalne umjetnosti i umjetnike koji djeluju unutar inkluzivne galerije Art&CeRZe.
PROČITAJ VIŠE